Geografski položaj edit
Nalazi se na drugome kilometru staroga kolskog puta koji od Vira vodi prema Rijeci Crnojevića, na uzvisini iznad Oraovskoga polja. Seosko jezgro koje se nalazi na 155 m nadmorske visine razvilo se u plitkoj, prisojnoj karsnoj zaravni okruženoj brdima Meret, Silim, Strana i Brijeg. Naselje je zbijenoga tipa pa samo jezgro sela čini šest kaskadno povezanih kuća, izvan čega su još samo tri starije i tri kuće sagrađene u posljednjih tridesetak godina. Zemljište je krečnjačko i oskudno vodom. Jedini periodični izvor u selu je Škoreč, ali je stanovništvo ovoga sela koristilo izvore Sopot i Mogila, koji pripadaju suśednim selima, a vodom se snabdijavalo i iz nekoliko bistijerni. Seoski atar znatno je veći od samoga seoskog jezgra, a u njegov opseg ubrajaju se i suśedna manja naselja Selokuće (danas napuštene) i Potkraj. Površina atara (zajedno sa suśednim Kruševicama) je 1020 ha, 62 a i 59 m2.
Istorijat edit
Selo se kao „mahala Bratene“ s 14 kuća prvi put pominje u turskim defterima iz 1521. i 1523. godine.[1] Kao žitelj sela i vlasnik imanja u tim se defterima spominje Rado Bratan(ov), pa uvjerljivo djeluje pretpostavka Radosava Boškovića da je ime sela dobijeno od ličnoga imena Bratěnъ preko nominativa množine muškoga roda, sa značenjem Brȁtjenovi. Boškovića treba ispraviti u akcentu, budući da je naziv sela Braćȅni, a ne Brȁćeni, kako on bilježi.[2] Od kraja XVII vijeka seosko jezgro nastanjuje bratstvo Radoman, čiji se predak doselio s Ljubotinja. Na ranije vlasnike imanja koja danas ulaze u sastav Braćeni i na moguće starośedioce podśećaju neki toponimi: Lunjeva zgrada, Talina kuća, Popo(i)ća zgrada, Omeroića kamenica, Lakoića bregovi, Bastaći, Bokanov dolac, Plamenčeva njiva... Jovan Erdeljanović je početkom XX vijeka u širem arealu sela zabilježio toponime Čardak Perkočevića i Alijina skala no ti su nazivi današnjim stanovnicima sela nepoznati. U selu je neposredno pred početak Drugoga svjetskoga rata bila smještena prva niža srednja škola na tom prostoru – Mješovita građanska škola poljoprivrednog pravca.[3]
Demografija edit
Prema popisu iz 2003. godine u selu Braćeni živjelo je 14 punoljetnih stanovnika, a prośečna starost stanovništva iznosila je 43,2 godina (45,3 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju je bilo 6 domaćinstava, a prośečan broj članova po domaćinstvu bio je 3,17.
Znamenite ličnosti edit
U ovome selu rođen je znameniti crnogorski biolog Pavle Radoman.[4]
Izvor edit
- Jovan Vukmanović: Crmnica, SANU, Beograd, 1988.
- Monografija Crmnica: Rodoslovi, Vir, 2000.
Vanjske veze edit
Reference edit
- ↑ http://www.maticacrnogorska.me/files/44/09%20savo%20lekic.pdf
- ↑ https://web.archive.org/web/20180613181141/http://www.fcjk.me/wp-content/uploads/2014/09/LM10.pdf
- ↑ http://www.maticacrnogorska.me/files/58/12%20savo%20lekic_opt.pdf
- ↑ https://web.archive.org/web/20201018100702/https://sites.google.com/site/sveoskoli/n/naucnici/biolozi/pavle-radoman