Wp/cnr/Radosav Bošković

Dr Radosav Bošković (Orja Luka kod Danilovgrada, 28. decembra 1907 – Beograd, 5. jula 1983) je crnogorski je filolog.

Biografija

Radosav Bošković je rođen u Orjoj Luci, 28. decembra 1907. godine.

Osnovno obrazovanje stekao je u Danilovgradu, a gimnaziju je pohađao u Danilovgradu, Podgorici i Nikšiću. U Beogradu je diplomirao srpskohrvatski jezik s književnošću, uporednu gramatiku indoevropskih jezika, uporednu gramatiku slovenskih jezika i staroslovenski jezik (1930. godine). Usavršavao se u Pragu i Krakovu. Godine 1934. doktorirao je s tezom Razvitak sufiksa u južnoslovenskoj jezičkoj zajednici, o kojoj su se odmah pojavile afirmativne kritike.

Do 1936. godine Bošković je radio kao gimnazijski profesor, a od tada do kraja radnoga vijeka bio je vezan za Filozofski fakultet u Beogradu. Do starosti je živio u Beogradu, a ljeta provodio kod sestre u Nikšiću. Posljednje dane i godine Bošković je proveo u bolnicama i domovima, često odvojen od stvarnosti.

Umro je 5. jula 1983. godine i sahranjen na Orjoj Luci.

Autor je monografije Uporedna gramatika slovenskih jezika. Dao je značajan doprinos i crnogorskoj dijalektologiji radovima O prirodi, razvitku i zamenicima glasa h u govorima Crne Gore (1931), Istraživanja dijalekata Stare Crne Gore s osvrtom na susedne govore (u koautorstvu s Mječeslavom Maleckim, 1932) i O govoru Ozrinića. Vrijedne radove Bošković je postigao i u domenu njegošologije.

Literatura

• Adnan Čirgić: Dijalektolozi i crnogorski jezik (do polovine XX vijeka), ZUNS, Podgorica, 2014.

Izvori

• Čirgić, Adnan: Radosav Bošković kao proučavalac crnogorskih govora u Lingua Montenegrina, časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, God. VI, sv. 2, br. 12, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2013