Wp/cnr/Umjetnička škola Cetinje – Herceg Novi (1946 – 1966)

Umjetnička škola Cetinje - Herceg Novi, njeni direktori, profesori i učenici, ostavila je dubok trag u evropskom slikarstvu.

Osnovana na Cetinju

Osnivanje

Škola likovnih umjetnosti osnovana je na Cetinju 1946. godine, sa rangom srednje škole koja je bitno uticala na razvoj likovne umjetnosti u Crnoj Gori. Direktor Škole bio je Petar Lubarda, a profesor Milo Milunović, poznati crnogorski umjetnici, koji su uz podršku cetinjskih likovnih umjetnika i značajnih ličnosti Crne Gore uspjeli da obrazuju talentovani kadar koji se uzdigao do samostalnih umjetnika - stvaralaca. U nedostatku prostora Škola je radila u okviru OŠ „Njegoš“ na Cetinju, đe su bili i ateljei Petra Lubarde i Mila Milunovića. Škola je imala 4 učionice za 40 učenika i radila je dvije godine.

Preseljenje u Herceg Novi

Od 1948. godine Škola likovnih umjetnosti nastavila je rad u Herceg Novom, gradu koji je pružao idealne uslove za slikarske ambicije budućih umjetnika. Njen novi direktor bio je Miloš Vušković, slikar i karikaturista, koji je reorganizovao rad u školi i internatu. Profesori su bili umjetnici koji su zamjenili slikarske velikane Lubardu i Milunovića: Veliša Leković, Luka Berberović, Luka Tomanović, Boris Verigo, Darko Đurišić, Vojo Stanić.

Preseljena u Herceg Novi

Zgrada u kojoj je bila smještena Škola likovnih umjetnosti građena je od 1947/1948. godine iz republičkih sredstava, a namijenjena je i projektovana za Školu sa internatom za seoske domaćice. Nalazila se na Savini, na parceli bivšeg vlasnika Lesa Berberovića, pomorskog kapetana iz Morinja.

Škola za primijenjenu umjetnost

Uredbom Vlade NRCG iz 1952. godine, ustanova mijenja naziv u Škola za primijenjenu umjetnost. Za direktora je imenovan Luka Tomanović. Još jedna promjena naziva uslijedila je 1957. godine kada je Izvršno vijeće SR Crne Gore donijelo Uredbu o organizaciji i radu Škole za umjetničke zanate. Pod ovim nazivom je radila do 1963. godine, kada se Uredbom Izvršnog Vijeća SRCG počinje postepeno ukidati. To je značilo da upisa u Školu više nije bilo, a učenici koji su upisani nastavili su školovanje do 1966/1967. godine, kada prestaje Škola prestaje sa radom. Posljednji direktor Škole za umjetničke zanate bio je Srđan Kovačević.

Velikani slikarstva

Škola likovnih umjetnosti je imala veliki značaj za razvoj likovnih umjetnosti u Crnoj Gori, a velika imena njenih učenika, poput Berkuljana, Filipovića, Toškovića, Dada, Tatara, Đurića, Jovićevića i ostalih učenika ostavila su trajan pečat na crnogorskoj likovnoj sceni.

Kroz Školu je prošlo 17 generacija sa 459 upisanih i 324 svršenih učenika.

Prestanak rada

Umjetnička skola je prestala sa radom 1967. godine. Iako je od tada prošlo već 50 godina, njen uticaj je itakako značajan i danas, naročito na Cetinju i u Herceg Novom. Neki od njenih direktora, profesora i učenika su postali velika imena likovne umjetnosti Crne Gore, nekadašnje Jugoslavije, pa i Evrope.