Miodrag Dado Đurić (Cetinje, 4. oktobar 1933. — Pariz, 27. novembar 2010.), svjetski poznat crnogorski slikar savremene umjetnosti.
Biografija edit
Rođen je 4. oktobra 1933. godine na Cetinju, 1944. godine umire mu majka i odlazi u Sloveniju kod ujaka, koji je bio takođe slikar. Školovao se u Herceg Novom 1952., a akademiju likovnih umjetnosti završio je u Beogradu 1956. godine, u klasi profesora Marka Čelebonovića. Kao diplomac Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, Dado Đurić je napustio 1956. godine Beograd i otišao u Pariz, đe prolazi put od anonimnog litografskog štampara do jednog od najvećih slikara figuracije. Pored crteža i uljanih slika radi grafike, a od 1978. do 1980. godine, pored crteža i grafike, radi kolaže i asamblaže. U Parizu je Dado upoznao slikara Žana Dibifea i galeristu Danijela Koridijea koji su ga podržavali u profesionalnom radu. Živio je u selu Šamon an Veksan blizu Pariza, đe je imao atelje i stan. Samostalno počinje da izlaže već 1958. godine, prvu samostalnu izložbu u Francuskoj imao je u Galeriji "Danijel Kordije", a 1970. u Nacionalnom centru za savremenu umetnost u Parizu organizovana mu je retrospektiva.
Dobitnik je nagrada: Trinaestojulska nagrada Republike Crne Gore, 1971; Grand prix za graviru sa inostranih prostora u Varni, Bugarska, 1983; Nagrada Petar Lubarda na Tradicionalnoj izložbi ULUCG-a, 1985; Nagrada za umjetnost Ministarstva kulture Republike Francuske; Nagrada Republike Crne Gore Petar Lubarda, 2000; Trinaestojulska nagrada za životno djelo, 2010. godine.
Bio je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i počasni član LSCG. . Za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 23. oktobra 1981. godine.
Član je ULUCG-a od 1975. godine.
Kao jedan od napriznatijih predstavnika vizionarskog i fantastičnog slikarstva zastupljen je u svim značajnim pregledima svjetske umjetnosti XX vijeka.
Na Cetinju 1991. godine otvara se Antimuzej (danas Atelje DADO), a 2012. Crnogrorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić.
Umro je 27. novembra 2010. godine u Parizu poslije duge i teške bolesti. Sahranjen je uz državne počasti, u mjestu Košćele iznad Rijeke Crnojevića. Dado Đurić je sahranjen, po sopstvenoj želji, u tradicionalnoj crnogorskoj nošnji, u grobnici rađenoj od nikšićkog mermera.
Dadovo slikarstvo edit
Za svoje slikarstvo Dado Đurić često je govorio da je smješa svega i da predstavlja odbacivanje onoga što se zove civilizacija. Polustvorenja, kefaloidi, deformisane spodobe, istovremeno su i vizija i prošlost prirode, ili, kako je sažeo Danijel Kordije, riječ je o umjetnosti spokoja nad beznađem. Boje na platnima Dada Đurića nikada nijesu jarke. Meni je najbolje kad ima vrlo malo boja, ne volim tople, vrele boje, objašnjavao je Dado. Alan Boske je objavio monografiju o njegovom djelu „Dado, univerzum bez odmora“.
Njegova djela se nalaze u mnogim muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama. Poslije Marka Šagala i Salvadora Dalija, Dado Đurić je umjetnik koji je najviše uticao na pojam nadrealizma u slikarstvu.
Virtuelni muzej edit
Internet sajt Dada Đurića od strane ICOM-UNESCO, novembra 2010. godine, je uvršten kao muzejska institucija u punom smislu i dodijeljeno mu je pravo da koristi internet domen prvog nivoa .museum, koji je inače namijenjen samo muzejima i koji nikada nije korišten u „druge“ svrhe osim ovog puta. Ovo je i svojevrsna privilegija i predstavlja posebno poštovanje Dadovog djela, jer ICOM-UNESCO nije nastavio sa ovom praksom sa djelima drugih umjetnika.
Virtuelni muzej Dada Đurića se može pośetiti na adresi:
Odnos prema Crnoj Gori edit
Na pitanje novinara za Monitor, 1991. kako je doživio svoje prvo predstavljanje crnogorskoj likovnoj publici, Dado je odgovorio: "Strašno! Koliko je svijeta bilo, jado moj? Prepa sam se bio da će me zgaziti. Ako su svi koji su došli na otvaranje istinski ljubitelji slikarstva, onda bi bilo sevap svaki dan organizovati po jednu izložbu.”
"Ja sam uvijek, kad mi je nešto pošlo za rukom i kad su što dobro rekli o mom slikarstvu, imao osjećaj da nijesam obrukao Crnu Goru. To je jedini momenat, stvarno, koji me uzbudi.”, kaže Dado Branki Bogavac u knjizi Razgovori sa Dadom. I dodaje: „Da meni nema Crne Gore ne bih ni ja postojao. Da je sreće, ja iz te Crne Gore ne bih nikada otišao, da sam mogao tamo da slikam, da je tamo onda bilo nekih većih mogućnosti. Ja nikada nijesam mogao da prebolim Crnu Goru... Ja sam uvijek, kada mi je nešto pošlo za rukom i kad su što dobro rekli o mom slikarstvu, imao osjećaj da nijesam obrukao Crnu Goru... Ipak, imam utisak da sam stalno ostao u Crnoj Gori i mogu reći za te slike, ako mi pođu za rukom, da je to nešto u zdravlje Crne Gore, a ne u moje. Čitavo moje slikarstvo je izvađeno iz Crne Gore, kao kad čovjek izvadi draču iz tabana ili ruke, ja čupam slike iz Crne Gore."
Publikacije edit
- Avilla, Alin: Dado, Buffon, éd. Area, Paris, 1988.
- Bettencour, Pierre: Dado, Buffon naturalisé, éd. La Differencé, Paris, 1988.
- Grupa autor: Dado, Gradac, 14, Čačak, mart - jun 1989.
- Bosquet, Alain: Dado: univers sans repos, La stamperia artistica nazionale, Torino, jun 1991.
- Ćetković, Ratka: Likovni život − kritike, prikazi i članci: 1970 – 1985, Centar savremene umjetnosti Crne Gore, Podgorica, 1996, str.10, 167, 173, 175.
- Ćetković, Ratka: Likovni život − kritike, prikazi i članci: 1970 – 1985, Centar savremene umjetnosti Crne Gore, Podgorica, 1996, str.10, 167, 173, 175.
- Perović, Olga: Dado, u: Ogledi/Kritike; Centar savremene umejtnosti Crne Gore, galerija „Most“, Podgorica, 1997, str. 247-262.
- Perović, Olga: Dado-svijet bez odmora; Praznina iz koje crteži dolaze; Neka vrsta rezimea, u: Likovna hronika: izbor iz Monitora 1993/1997, Monitor, Podgorica, 1998. str. 86-89, 138-141; 162-165.
- Ruhrberg Karl: Art of the 20th century, The omnipotece of dreams, Part I, Painting, Taschen, 2000. str.158, 708
- Leksikon crnogorskih umjetnika 1946-2001, Zeković, Ljiljana: Đurić Miodrag Dado, str. 65-69, Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, Podgorica, 2001.
- Radulović, Ognjen: Vrhovi savremene crnogorske umjetnosti, Centar savremene umjetnosti Crne Gore, Podgorica, 2004, str. 48-50.
- Perović, Olga: Dado, u: Ogledi/Kritike; Centar savremene umejtnosti Crne Gore, galerija „Most“, Podgorica, 1997, str. 247-262.
- "Notes du Dehors" (Bilješke spolja) Autori: Dado, Matthieu Messagier Izdavač: Léo Scheer (13 avril 2005)
- "Le Blockhaus de Dado "(Dadov blokhaus) – Fécamp 2003-2006 Autori: Dado, Claude Louis-Combet, Régis Bocquel, Janica Đurić Izdavač: Edicija CGB Galerie (20 jul 2007)
- Martinović, V. Niko: Dado Đurić, slikar apokaliptičnih vizija, u: Crna Gora u slikarstvu XIX i XX vijeka, Oktoih, Podgorica, 2007, str. 181-186.
- Pepiatt, Michael: Dado: Zorzi elegije: u: Miodrag Đurić Dado - Zorzi Elegije, Lloyd, Jules: Insajder ili autsajder?/ Dado i umjetnost njegovog vremena, Zeković, Ljiljana: Anropomorfni i zoomorfni imaginarijum u: Miodrag Đurić Dado, La Biennale di Venezia, 2009. Claude Louis-Combet, Pierre Nahon, Yanitza Djuric: Les Oiseaux d’Irène, Éditions de la Différence, 23 août 2007.
- "Les Oiseaux d’Irène" (Irenine ptice) Autori: Dado, Claude Louis-Combet, Pierre Nahon, Janica Đurić Izdavač: Edicija La Différence (23 avgust 2007) Kolekcija: Les Irréguliers
- "Les viscères polychromes de la peste brune" (Raznobojne utrobe braon kuge) Autori: Jann-Marc Rouillan, Dado Izdavač: Edicija La Différence (14 may 2009)
- Lompar, Mladen: Dado Đurić, u: Crnogorsko slikarstvo, Atlas group, Podgorica, 2010, str. 152-159.
- Bogavac, Branka: Razgovori sa Dadom, Oktoih, Podgorica, 2011
- "Dado" Autori: Dado, Claude Louis-Combet Izdavač: Éditions Virgile (2012)
- "Razgovori sa Dadom", Branka Bogavac, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje 2013
- Slovinić, Slobodan: Đurić Miodrag Dado, u: Ars Libris 1999-2012, Daily Press, Podgorica 2013, str. 97-100, 116-118, 120-122, 144-146, 339-340, 525- 528.
- Limbur, Žorž: Vrijeme buke, u: Gledalac umjetnosti, Pariz, 2013, str. 1142.
- Likovne poetike članova Crnogorske akademije nauka i imjetnosti, priredila: Zeković, Ljiljana: Crnogorska akademik ja nauka i umjetnosti, Odjeljenje umjetnosti, Podgorica 2015, Miodrag Dado Đurić, str. 43- 72.
- "Dado. Horama" - Izdavač: abbaye d’Auberive (2015)
- "Peindre debout" Autori: Dado, Anne Tronche, Amarante Szidon Izdavač: L’Atelier contemporain – François-Marie Deyrolle éditeur (2016)
- Zeković, Ljiljana, Umjetnički muzej, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, 2017. str. 146 - 151.
Poveznice edit
Izvori edit
- "Razgovori sa Dadom", Branka Bogavac, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje 2013
- Cetinje moj grad