Zorica Blagojević-Aleksić (Nikšić, 7. oktobar, 1968) je crnogorska džudistkinja.
Biografija edit
Zorica Blagojević-Aleksić je rođena 1968. godine u Nikšiću.
Sportsku karijeru je započela 1982. godine, kada je pri njenoj Osnovnoj školi „Braća Labudović“, u Dragovoj Luci, oformljen istoimeni džudo klub. Sa drugaricama iz prve generacije, bila je članica ekipe koja je superiorno dominirala u jugoslovenskim ženskim džudo takmičenjima, čitavu jednu deceniju.
Poslije dvije godine treniranja, Zorica je, prva u Klubu, osvojila jugoslovensku medalju- bronzana medalja na prvenstvu za juniore u Novom Sadu. Do 1989. godine je konstantno osvajala druga ili treća mjesta, a onda po prvi put postaje prvakinja Jugoslavije. Titulu prvaka u svojoj kategoriji je potvrđivala šest puta uzastopno, sve do 1995. godine, uz dvije osvojene u apsolutnoj konkurenciji, kada je i proglašavana za najbolju džudistkinju Jugoslavije.
Kao kapitenka Kluba dala je veliki doprinos uspjesima u ekipnoj konkurenciji. Pet puta uzastopno, od 1989. do 1995. godine, Klub je bio ekipni prvak Jugoslavije, pet puta osvajač Kupa Jugoslavije u seniorskoj i šest puta u juniorskoj konkurenciji. Za potrebe Kluba u ekipnoj konkurenciji, skoro uvijek je nastupala u težoj kategoriji i redovno su njeni mečevi bili odlučujući. Tako je bilo i 1985. godine, kada je Klub osvojio prvi ekipni trofej – Kup Jugoslavije za juniorke. U odlučujućem meču protiv Ljilje Đukić, pobijedila je svoju protivnicu i Klubu donijela prvi trofej. Isto se ponovilo i 1989. godine, na ekipnom prvenstvu Jugoslavije, kada je u finalnom meču odlučivala njena borba protiv dugogodišnje reprezentativke sa bronzanom medaljom na prvenstvu Evrope, Marice Arsenović, koja je bila favoritkinja za pobjedu. Ipak, Zorica je u toj borbi pobijedila i Klubu donijela prvu ekipnu titulu.
Od 1991. godine bila je i kapitenka ženske džudo reprezentacije Jugoslavije, sa kojom je na ekipnom prvenstvu Evrope u Dubrovniku osvojila 4. mjesto.
Na ekipnom prvenstvu Jugoslavije 1994. godine, kada je Klub bio apsolutni favorit, u finalnom meču protiv Voždovca iz Beograda, Klub je poražen rezultatom 8: 6. U odlučujućem meču Zorica je izgubila od izuzetno talentovane i tada najperspektivnije jugoslovenske takmičarke Mare Kovačević, koja će kasnije ostvariti uspješnu karijeru. Ovim porazom Zorica je okončala svoju karijeru, a Klub se suočio sa problemima, koje su imali za posljedicu da kasnije prestane sa radom.
Zorica je završila dva fakulteta – Fakultet za fizičku kulturu i Učiteljski fakultet.
Olimpijske igre edit
Barselona 1992. godine – XXV ljetnje Olimpijske igre
Jugoslovenskim sportistima je na Olimpijskim igrama 1992. godine, usljed političkih sankcija zbog rata, a koje su podržane i od strane MOK-a, zabranjen nastup u ekipnim sportovima, a omogućen u individualnim, i to pod oznakom IOP (nezavisni olimpijski kandidati) i pod olimpijskom zastavom.
Među tridesetak sportista (strijelci, rvači, atletičari, biciklisti) bilo je i pet džudista, od kojih dvoje Nikšićana – Zorica Blagojević (-72 kg) i Dano Pantić (-95 kg). Zorica, u to vrijeme najbolja jugoslovenska džudistkinja, višestruka prvakinja države u svojoj i u apsolutnoj kategoriji, olimpijsku normu je ispunila osvajanjem 7. mjesta na prvenstvu svijeta u Beogradu 1989. godine, kao i 5. mjesta na prvenstvu Evrope u Frankfurtu 1990. godine. Da bi što uspješnije nastupila na Olimpijskim igrama, dugo i marljivo se pripremala, pod stručnim nadzorom saveznog selektora, takođe Nikšićanina, dr Bojana Mandića. Željela je da na vrhuncu svoje sportske karijere pruži maksimum i ostvari što zapaženiji rezultat. Međutim, u Barseloni je dočekalo neprijatno iznenađenje. Ona je greškom od strane Olimpijskog Komiteta Jugoslavije i Džudo Saveza Jugoslavije prijavljena u kategoriji do 52 kg, umjesto u do 72 kg. Kako je žrijebanje već izvršeno po osnovu prijava, greška se i pored zvaničnih prigovora nije mogla ispraviti. Tako je njen nastup na Olimpijskim igrama sveden samo na posmatranje istih.
Zorica je do sada jedina džudistkinja sa prostora Crne Gore koja je bila učesnica Olimpijskih igara, makar i na ovakav način.