Wb/nia/Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua)

< Wb‎ | nia
Wb > nia > Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua)

IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua) edit

1.
Mitema mihalö ma'usö lölö waöhö,
mitema mihalö ma'usö adulo,

miwöwöi moniha-niha,
miwöwöi hulö ndraono,

Na mo awai mifosikhala,
na mo awai mo'iraono,

mibe yaŵa ba zaŵa-zaŵa,
mibe yaŵa ba zalo'o,

ba galisi nomo ledaŵa,
ba galisi nomo cuho;

miseŵe bulu mi'osafusi,
miseŵe ia mifohiro-hiro.

Milau mamatewu lakhömi,
milau mamatewu gego,

milau wo'ere mamoli fondrahi,
milau wo'ere mamoli gadao.

Me mo cumaro hulö niha,
me mo awai ba wanuno,

10.
andrö wa lafotöi Adu Zatua,
andrö sa nifotöi Adu Zaho,

zalahi namami satua,
zalahi nama ziroro,

khönia tetendro lakhömi,
khönia tetewu wanuno.

Maoso samösa nononia macua,
maoso samösa nono latandro,

icuyu ifazaŵa guri töla zaga,
icuyu ifazaŵa guri adulo,

iŵa'ö khö dödö namania,
iŵa'ö khö dödö namania faego-faego:

Damafuli'ö ba nomo ledaŵa,
damafeta'ö yomo, na örongo.

Ba hiza, lö manögö mamezua,
ba hiza lö humeu ba wamaoso,

ba lö cumögö lö maliŵa-liŵa,
ba lö cumögö ia lö tegilo.

Andrö iŵa'ö wehede si sambua,
andrö iŵa'ö li si sandroto:

20.
Lö angawulia ba wangawuli,
lö angawulia ba we'amöi yomo.

Ba oi abu dödöra ba wamaigi,
ba oi abu dödö wamondrongo

li dödö namara bakha ba guri,
li dödö namara faego-faego.

Andrö humede ia angafuriata,
andrö humede ia föna zato:

Mimane wanunö-nunö,
mimane waego-faego.

Na no tehonogöi ba wedadao,
na no ihonogöi wamondrongo,

ba no ikomba hulö zalaŵa,
ba no sa ikomba hulö zuha:

Ya'e nono si la'i simatua,
ya'e nono si la'i si la'o,

ono fanali mbörö zisi,
ono fanali mbu'u gawono;

ya'e nonou sangalu-ngalua,
ya'e nonou sokombuyua,

30.
ya'e tou nonou sambua talinga mbatö,
ya'e tou nonou afönu nomo.

Möido sa dania ba wangondrasi,
möido sa dania ba wamondrongo,

so lakhömi namami satua,
so lakhömi nama siroro.

Na sökhi wanewuri watö,
na sökhi wangehao omo,

na sökhi wama'anöi lakhömi,
na sökhi wogaoni ya'o,

u'ondrasi yomo ba mbanua,
u'ondrasi yomo ba nomo;

uzofu khömi liŵa-liŵa,
ube khömi zofu gego,

khömi ono si la'i simatua,
khömi ono si la'i la'o,

ono falali mbörö zisi,
ono falali mbu'u gawono,.

Ba me mo awai mamocu mangorisi,
ba me mo awai wocu lö ae faego,

40.
lö ae fanofu no awali-wali,
lö ae fehede ba khö ziroro,

me mo irugi zi sagötalakha,
me mo irugi zi siŵa ngaluo,

ilau manöndru teu si ra'ö-ra'ö,
ilau manöndru teu simae toho.

Tohare molö sandrohu mburusa,
tohare molö safönu ndraso;

ihae sa guri töla zaga,
ihae sa guri adulo.

Ihae sa molö gaŵa deu,
ihae sa molö ba gino'o,

aekhu ba Gomo sidele i'a,
aekhu ba Gomo si'ao uro,

lumalö ba Zusua sanaru baeŵa,
lumalö ba Zusua handoma Gomo,

i'oloi'ö yöu ba nasi si sagörö,
i'oloi'ö yöu ba nasi sebolo;

isao'ö ia khö nono si alawe,
isao'ö ia khö nono si hawo,

khö Gaweda Silaehörö Ndrawa,
khö Gaweda Si Mohua Kafo.

Nitöngöni edit

  • Hikaya andre tou tehalö moroi ba zinura Martin Thomsen ba Grete Thomsen, Die Sage vom Stammvater Hija. Ein Gesang aus Mittelnias, Zeitschrift für Ethnologie, Bd. 104, H. 2 (1979), nga'örö 209-277.
  • Lala wanura no molo'ö dialek Nias Tengah, ba lö nifawu'a ya'ia ba da'e tou
  • No mufagölösi ila-ila zura/ejaan (j tobali y, ch tobali kh ba tj tobali c)
  • Bakha ba teks, itaria lafasahe ba itaria göi lafabali wehede faoma tandra famabali (-). No u'atulö'ö ia fefu tobali simane fanura ba Li Indonesia faoma tandra wamabali.

Angolifa nösi edit

I. Böröta Niha Tou ba Danö. II. Böröta Danö. III. Fa'atumbu Duada Hia. IV. Lafailo Tou ba Danö. V. Tanömö zi Siŵa Motöi. VI. Fo'okhöta Duada Hia. VII. Fa'atua-tua Duada Hia. VIII. Irugi Inötö Wa'asatua. IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua). X. Mofanö Dödö Hia. XI. Fa'atohare Lakhömi.

Fabaliŵa lala edit

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö