Wp/tvl/Tuvalu

< Wp‎ | tvl
Wp > tvl > Tuvalu
Tuvalu
"Tuvalu mo te Atua"
Tala valevale
Laumua: Funafuti
'Gana se sui o te malo: Gagana Tuvalu
Igoa o tino: Tino Tuvalu
Pulega
Mālō: Tupu
• Kovana: Enele Sopoaga
Nisi
Koga: 26 km²
Tino katoa e 'nofo nei: 12,273 tino
Tino mā kilomita: 450 tino/km²
ISO 3361: TUV
ccTLD: .tv
Napa o telefoni: +688


A Tuvalu, ne fakaigoa eiloa muamua ki te Atu Elise, se fenua ote Pasifika tela e tuu ki Saute i kogākoga o Polenisia, i te Osiania. Tuvalu e 9 ona motu. A Tuvalu e pili mo Kilipati, Naulu, Samoa mo Fiiti. Ite 2012, e tusa mote 10,650 te aofaki o tino i Tuvalu. Te koga o te Atu Tuvalu ko o 26 km².

Ne isi te tino muamua o Tuvalu mai Polenisia.

Ite tausaga 1568, ne taunu atu a Álvaro de Mendaña mai Sepania tela kote tino muamua mai Eulopa kite atufenua, ne matea ei te motu ko Nui i te taimi o tena salasalaga ote fenua Terra Australis. I te 1819, e isi se motu o Funafuti ne fakaigoa kite Motu Elise; ne isi te igoa o Elise ne tuku mai ki te 9 motu katoa mai tua ifo i ei te galuega o Alexander George Findlay.

Fakamuli iei Tuvalu ne manako ke tutokotasi loa latou tela ne fakaiku loa ite po 1 o Oketopa, ite tausaga e 1978.

Te tala mua edit

Tala te lasiga: Tala mua o Tuvalu

Te taua o te lalolagi II edit

I te taimi o te taua o te Pasefika, ne isi Funafuti pelā se tulaga o te Fakakautau o te Iunaite Sitete.[1]

Fakamuli imo te taua edit

Tuvalu ne tutokotasi loa ite 1948.

Te mālō edit

Tuvalu se tupu.

Toe 'vaeakaga edit

Tuvalu e isi 9 toe 'vaeakaga:

Toe 'vaeakaga fakatasi mo fakauke atu i lō 1 motu:

Toe 'vaeakaga fakatasi mo fua 1 motu:

Te sosaitā edit

Te lotu edit

I Tuvalu, te Ekalesia Kelisiano Tuvalu (EKT) ko te ekalesia 'toe lasi mo te ekalesia o te maaloo de facto. 97% o tino Tuvalu e lotu te EKT.

Te tū mo aganū edit

Matea foki: Tala fāgogo mua a te Tuvalu
 
Faitega o vaka i Nanumea

Tusi ata edit

'Lomi ata edit

Sakaga mo pese faka-Tuvalu edit

Meakai edit

Tafāoga edit

Se tafāoga e tafao i Tuvalu ko te kilikiti. Te suā tafāoga faka-Tuvalu ko te ano, e tafao fakatasi mo se ano. Te ano e 'tai pau mote volipolō.

Te Tuvalu Sports Ground se malae o tafaaoga i Funafuti.

Pogai edit

  1. McQuarrie, Peter (1994). Strategic atolls: Tuvalu and the Second World War. Macmillan Brown Centre for Pacific Studies, University of Canterbury/ Institute of Pacific Studies, University of the South Pacific

Sokoga mai websites nisi edit

  E isi Vikipitia te
Matāupu o Tuvalu