Krsto Mazarović (Perast 1680. – Perast 1725), crnogorski je pisac.
Biografija edit
O životu i radu Krsta (Krila) Lukina Mazarovića nema mnogo arhivskih vijesti. Zahvaljujući istraživanjima Gracije Brajkovića i Slavka Mijuškovića poznat je njegov književni angažman koji ga stavlja u red značajnijih glasova peraške književne republike prve četvrtine XVIII vijeka. Potomak ugledne patricijske familije koja se u izvorima prvi put pominje 1334. godine, Mazarović je, kao i brojni drugi njegovi savremenici i sugrađani, književni rad spojio s ratničkim zanatom, obrevši se kao „škrivan“ na brodu čuvenoga peraškog kapetana Đura Bana, koji će na Božić 1716. godine u dračkoj luci zametnuti boj s „barbareškim“ gusarima, u kojem je malobrojna posada peraškoga vašela odnijela pobjedu nad brojčano nadmoćnim neprijateljem, pronoseći tako nadaleko slavu peraškoga oružja. U boju je Mazarović teško ranjen, a dvije godine kasnije o njemu će iscrpno pisati u djelu štampanom u Veneciji pod naslovom Valor trionfate overo preggio di gloria nel dispregio della morte dell'intrepida nazione Perastina (Pobjednička vrlina ili cijena slave u preziru smrti nepobjedive peraške nacije). Na maternjem, „slovinskom“, jeziku Mazarović je u Veneciji 1712. godine štampao i jedno djelo čiji nije autor već transkiptor na latinicu i „prevodilac“ s ikavsko-ijekavskog na „peraški“ originala fra Pavla Posilovića, Cvijet od kriposti prikoristan dječici i svakome vjernomu krstjaninu koji ga uzbude štiti često. Ako sama knjiga nije originalni Mazarovićev rad, njegova je bar posveta napisana biskupu Marinu Dragu. Da je Krsto Mazarović imao raznovrsnih interesovanja pokazuje i jedan dokument na talijanskome jeziku iz 1711. godine u kojem je izložio prijedlog za rekonstrukciju Crkve Sv. Nikole u Perastu. Još jedan njegov rukopis na talijanskome jeziku s istoriografskim ambicijama u kojem je izložio istoriju svoje familije i biografije njenih znatnijih predstavnika, u nauci nazvan Biografije Mazarovića, čuva se danas u Nadžupskome arhivu u Perastu. U istome arhivu čuva se i kratka Pjesmarica Krsta Mazarovića, rukopis dvije epske deseteračke pjesme zapisane njegovom rukom.[1]