Wp/cnr/Crnogorski jezik

Crnogorski jezik je maternji jezik Crnogoraca.

Sastavni je dio štokavskoga jezičkog sistema. Crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori (od 2007. godine).

Status crnogorskog jezika

Ustav Crne Gore u članu 13 navodi kako je službeni u Crnoj Gori - crnogorski jezik, a ćirilično i latinično pismo imaju ravnopravan položaj.^[1]
Pravopis crnogorskoga jezika i pravopisni rječnik usvojen je službenom odlukom Vlade Crne Gore (Ministarstva prosvjete) 10. maja 2009. godine.^[2]
Gramatika crnogorskog jezika je odobrena od strane Savjeta za opštee obrazovanje 21. juna 2010. godine.

Opšte napomene

Unutar savrijemenog crnogorskog jezika mogu se izdvojiti tri sloja:

1. opšteštokavski jezični sloj;

2. opšteecrnogorski jezični sloj;

3. dijalektne jezične osobine.

Pravopisi koji su decenijama bili u upotrebi u Crnoj Gori nisu uvažavali crnogorske jezične osobine.

Praksa je pokazala da je i pored nametnutih za Crnogorce atipičnih oblika u službenoj komunikaciji, u stvarnosti "ortopeja ipak pobijedila ortografihju" (Pravopis crnogorskoga jezika, str. 5).

Zbog toga su svi preživjeli oblici crnogorskoga ijekavskoga jotovanja kodificirani kao obavezni.

Crnogorska (i)jekavica

U crnogorskom jeziku normirativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadašnji slogovi koji su se bilježili grafemom jat (i) ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je a dugi slogovi sa ije citat izvorno, na crnogorskom:

"Ili, drukčije rečeno, crnogorsko se ije javlja u položajima đe se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u ekavskom dugo e (na primjer: vrijeme - vrime - vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskog kratkog i ekavskog kratkog e (na primjer: pjesma - pisma - pesma)".

Postoje izuzeci koji su u Pravopisu crnogorskoga jezika kategorijalno objašnjeni.

Fonemi Đ i Ć

U crnogorskome jeziku su, uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje prisutne i progresivne (jotovane) skupine će/cje i đe - takve jotovane skupine se u crnogorskoj književnosti, gotovo bez alternative, upotrebljavanju od 1920-ih do sadašnjice.

Norme su standardizovane u dubletima - jotovanim i nejotovanim oblicima.Primjeri:

đe, đed, đedovina, prađed, đeca, viđelo,viđelica, neviđelica, neđelja, poneđeljak, śeđeti, stiđeti se, ovđe/ođe, onđe, igđe, niđe/nigđe, đetinjast, đetinjiti, đever, đevojka, zađevojčiti se, đeljati...
gdje, djed, djedovina, pradjed, djeca, vidjelo, vidjelica, itd.
ćerati, ćeranje, poćera, poćernica, doćerati, lećeti, polećeti, vrćeti, ulečeti, zavrćeti, pođuteći, lipćeti, ćepanica, ćepalo, ćevanica, ćedilo.
tjerati, tjeranje, potjera, potjernica, dotjerati, letjeti, itd.

Fonemi Ś i Ź

Fonemi Ś i Ź su glavno razlikovno obilježje crnogorskog jezika od ostala tri štokavska standardna jezika - hrvatskog, srpskog i bosanskog.

Norme su standardizovane u dubletima - jotovanim i nejotovanim. Primjeri:

śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, śekirati, śerav, pośekotina
sjutra, sjever, sjeme, osjetiti, sjediti, sjekirati, sjerav, posjekotina
iźutra, źenica, iźede, źapiti, iźelica
izjutra, zjenica, izjede, zjapiti, izjelica.

Druge norme

Pravopis crnogorskoga jezika uvažio je svu dosadašnju crnogorsku jezičnu praksu i pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnužnije inovacije.

Kako bi olakšali njegovu upotrebu, autori Pravopisa crnogorskoga jezika su se držali rješenja iz Pravopisa srpskohrvatskoga književnoga jezika (Matica srpska / Matica hrvatska, Beograd / Zagreb, 1960.). Objasnili su da "nije promijenjeno ništa što se nije moralo mijenjati". Takođe su uzeta najbolja rješenja iz drugih pravopisa (Pravopisa hrvatskoga jezika, Pravopisa bosanskog jezika i Pravopisa srpskoga jezika).

Pravopis crnogorskoga jezika

Pravopis crnogorskoga jezika zasnovan je na sljedećim normama:

Model za crnogorsku jezičku normu je jezički sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanima;
Pravopis poštuje normu: Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano;
Ijekavski govor je normativan u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom;
Opštecrnogorski fonemi nastali jekavskom jotacijom ć, đ, ś i ź dio su crnogorske standardnojezičke norme;
Kodifikovan standardni crnogorski četveroakcentski sistem s dužinama;
Pravopisom se nije sporovodilo jezičko arhaiziranje, niti se njime normiraju jezični lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi izvan savremene upotrebe.

Azbuka crnogorskoga jezika

Abeceda crnogorskoga jezika
Latinica	A	B	C	Č	Ć	D	Dž	Đ	E	F	G	H	I	J	K	L	Lj	M	N	Nj	O	P	R	S	Š	Ś	T	U	V	Z	Ž	Ź
Ćirilica	А	Б	Ц	Ч	Ћ	Д	Џ	Ђ	Е	Ф	Г	Х	И	Ј	К	Л	Љ	М	Н	Њ	О	П	Р	С	Ш	С́	Т	У	В	З	Ж	З́

Azbuka crnogorskoga jezika
Ćirilica	А	Б	В	Г	Д	Ђ	Е	Ж	З	З́	И	Ј	К	Л	Љ	М	Н	Њ	О	П	Р	С	С́	Т	Ћ	У	Ф	Х	Ц	Ч	Џ	Ш
Latinica	A	B	V	G	D	Đ	E	Ž	Z	Ź	I	J	K	L	Lj	M	N	Nj	O	P	R	S	Ś	T	Ć	U	F	H	C	Č	Dž	Š

Rasprostranjenost

Liše u Crnoj Gori, crnogorskim jezikom govore i Crnogorci u iseljeništvu, pogotovo u Peroju (Republika Hrvatska), u Skadru i suśednoj mu Vraki (Albanija) te u Lovćencu i Feketiću (Vojvodina)

Viđi još

Izvori

Reference

[1] USTAV CRNE GORE (2007.)

[2] Rječnik i pravopis crnogorskoga jezika

[1]

[2]