Wy/hbs/Rijeka Crnojevića

Rijeka Crnojevića je mali istorijski grad u centralnoj Crnoj Gori na drevnom trgovačkom putu. Grad je u jednom od najljepših djelova Skadarskog jezera. Vrijedi ga posjetiti zbog prirodnih ljepota i stare arhitekture koja je ostala iz trgovačkih dana.

Rijeka Crnojevića, 2024

Nalazi se između Podgorice i Cetinja. Na putu ka ulazu u Rijeku Crnojevića, sa lokaliteta poznatog kao Pavlova strana, pruža se fantastičan pogled na istoimenu rijeku, a malo dalje i na Skadarsko jezero.

Gradsko jezgro čine objekti stare gradnje, dok je uz šetalište nekoliko restorana.

Varoš ima oko 200 stanovnika.

Očuvani su ostaci istorijskih građevina iz vremena Ivana Crnojevića (XV vijek) kao što su podrumska prostorija zgrade koja se vezuje za rad Obodske štamparije.

O gradu

Ostaci Obodske štamparije, podrumska prostorija

Rijeka Crnojevića ima burnu i za narod Crne Gore veoma značajnu istoriju. Od sredine XV vijeka, kada crnogorski vladar Ivan Crnojević, osnivač Cetinja, pred najezdom Turaka sa svojom vojskom prelazi sa Žabljaka Crnojevića u ovo malo mirno mjesto na uzvišenju nazvanom Riječki grad, Rijeka Crnojevića je jedno od najvažnijih mjesta u Crnoj Gori. Pravoslavna episkopija je tada premještena iz Vranjine na Obod, brdo iznad Rijeke Crnojevića. Ovaj vladar je na Obodu podigao utvrđenje i manastir i manastirsku crkvu posvećenu svetom Nikoli u koju je smjestio sjedište Zetske mitropolije.

Trideset godina nakon Gutenberga, na Obodu su izlivena ćirilična olovna slova i počeo je rad prve štamparije u ovom dijelu svijeta. tu Prva ćirilična knjiga kod Južnih Slovena, „Oktoih prvoglasnik“, štampana je 1494.

Na Rijeci Crnojevića nekada je bio zimovalište slavne crnogorske dinastije Petrović, jer u ovom mjestu gotovo da nema vjetra, a klima je bila još blaža nego na primorju. Čuveni most preko rijeke sagradio je 1853. knjaz Danilo, dok je veći most, koji povezuje reku sa Virpazarom, sagradio knjaz Nikola 1905. godine.

Tokom XIX i početkom XX vijeka Rijeka Crnojevića bila je najznačajnija pijaca u ovom dijelu Balkana. Na italijanskim trpezarijskim stolovima bio je veoma cijenjen proizvod sa ovih prostora – sušena ukljeva.

Veliko bogatstvo ovog kraja bile su kuće koje su se nalazile na jezerskim bazenima „oči“, kojih u ovom kraju ima mnogo i koje su veoma bogate ribom. Prije balkanskih ratova Rijeka je bila puna zanatskih radionica, a upravo ovdje je otvorena prva apoteka u Crnoj Gori, kao i prva puškarnica. U fabrici “Marica” u Rijeci Crnojevića proizveden je biser od riblje ljuske.

Da je Rijeka Crnojevića uglavnom ribarsko mjesto, vidi se po ribarnici “Ribastvo” koja se nalazi odmah pored puta prema njoj. Ono što je nekada bila trgovačka i ribarska varoš, donedavno je bilo veoma devastirano, ali je obnovljeno i izgrađeno je šetalište, a sa obje strane rijeke podignuti su kameni zidovi.

Dolazak

Postoje direktni autobusi do Rijeke Crnojevića sa glavne autobuske stanice u Podgorici, ali nisu česti. Do skretanja sa magistralnog puta Podgorica-Cetinje možete stići i autobusima koji voze između ova dva grada. Zatim, ako budete stopirali, neko će vam sigurno stati. Taksi je, naravno, najsigurnija, ali i skuplja opcija.

Kretanje po gradu

Mjesto je malo i sve, uključujuči i neposrednu okolinu, se može obići pješke.

Šta vidjeti

Crkva svetog Nikole

Cijelo okolno područje je spektakularno. Drevni trgovački put je odavno napušten, ali njegovi ostaci su još tu, iako često obrasli biljkama.

Jezero je čisto i ljeti toplo, odlično za plivanje. Vodene zmije se mogu ponekad vidjeti i potpuno su bezopasne.

• Pavlova strana je jedna od najčešće fotografisanih lokacija za promotivne materijale o Crnoj Gori. Nalazi se na ulazu u Rijeku Crnojevića iz pravca Podgorica.

  

  Pavlova strana

• Most koji je knjaz Danilo I Petrović podigao 1885. u spomen na svoga oca Stanka dominira urbanim jezgrom Rijeke Crnojevića. Dug 43 metra, sa dva skladna lučna otvora, vitkim obrisima i karakterističnom siluetom predstavlja simbol naselja. U kombinaciji sa kućom na obali, čini jedinstvenu cjelinu poznatu po nazivu „Mostina”. Jedan je od najljepših objekata ove vrste u Crnoj Gori. Godine 1985. most je renoviran.
• Spomenik borcima poginulim u oslobodilačkim ratovima u periodu između 1919. i 1945. godine, otkriven je 1971. godine, djelo je vajara Draga Đurovića i nalazi se na ulazu u Rijeku Crnojevića.
• Povoljna klima u Rijeci Crnojevića bila je razlog zašto je i mitropolit Petar I Petrović Njegoš – Sveti Petar Cetinjski tu imao svoj zimovnik, poznat kao Vladičina kuća. To je najstarija građevina u mjestu u kojoj je jedno vrijeme bila i prva pilana u regiji.
• Most Ljeskovac dužine 120 metara je na ulazu u naselje iz pravca Podgorice. Podigao ga je 1905. knjaz Nikola, a naziva se i Novi most - jer je mlađi od Danilovog.
• Riječki grad ili Obod, na uzvišenju iznad Rijeke Crnojevića, danas je cjelina koju čini nekoliko kuća, crkva Svetog Nikole i ostaci onoga što se smatra temeljem Štamparije Crnojevića. Riječki grad je u periodu između 1475. i 1482. bio sjedište države Ivana Crnojevića, a kratko vrijeme je Manastir Svetog Nikole bio i sjedište Zetske mitropolije. Manastir je razoren u ratovima sa Turskom imperijom 1692. godine, a na istom mjestu je podignuta crkva Svetog Nikole 1743. U crkvi se nalazi ikonostas iz 1910. godine, jedan od najljepših radova porodice Đinovski.

Šta raditi

• Šetnja do Obodske pećine stazom dugačkom oko dva i po kilometra, kroz prelijepu prirodu, nije zahtijevna u smislu fizičke spremnosti. Iz centra naselja, nekada poznatog kao Pazarište ide uz rijeku do pećine koja se nalazi neposredno iznad njenog izvora. Od naselja do hidroelektrane "Rijeka Crnojevića" put je makadamski u dužini od jednog kilometra. Zatim se nastavlja kroz dvorište hidroelektrane (ignorišite znak da je ulaz zabranjen), i pretvara u pješačku stazu koja prati rijeku, neposredno pored njene lijeve obale. Pored staze postoje ostaci zgrada i kanala koji su bili u funkciji hidroelektrane, vunovlačara i mlinova. Neki od ostataka antičkih građevina obilježeni su informativnim tablama. Staza dijelom prolazi neposredno pored rijeke. U periodima visokog vodostaja ova dionica može biti klizava, pa se preporučuje oprez. Otvor pećine je visine petnaestak metara. Podzemne vode koje se slivaju sa cetinjskog polja poniru, pa izviru ispod Obodske pećine na udaljenosti od oko 300 metara i od njih nastaje Crnojevića rijeka.
• Jedna od omiljenih aktivnosti posjetilaca je istraživanje jezera. Dio Skadarskog jezera u koji se uliva Rijeka Crnojevića spektakularno je lijep zahvaljujući predivnoj prirodi i malim živopisnim naseljima na njegovoj obali. Za niskobudžetnu, ali možda i najzanimljiviju varijantu, možete iznajmiti kajak ili lokalnog vozača sa čunom. Najuobičajenija i najdostupnija opcija je iznajmiti brodić, bilo onlajn ili putem nekog od oglasa na šetalištu. Prevoznici nude razne rute, kao i dodatne sadržaje poput ručka u nekom od restorana na obali.
• Obilazak Oboda, koji je smješten u živopisnom prirodnom ambijentu na uzvišenju iznad Rijeke Crnojevića, moguće je izvesti i pješke i vozilom jer se do njega stiže preko mosta Ljeskovac asfaltnim putem dugim oko dva kilometra. Nalazi se na zaravnjenom platou i ima pogled na centar Rijeke Crnojevića. Od istorijskih znamenitosti, tu su crkva svetog Nikole i ostaci Obodske štamparije. Odatle se može prošetati prema Vidikovcu, tako što se prvih par stotina metara ide asfaltnim putem, a zatim puteljkom kroz rijetku šumu. Mjesto gdje se skreće sa asfaltnog puta obilježeno je natpisom na kamionskoj gumi: “Obod - ekološko - rekreativna staza”. Iako na tabli u blizini Riječkog grada stoji da do Vidikovca ima 3 km, podatak nije tačan. Ta dionica je kraća od kilometra i do Vidikovca je potrebno oko pola sata hoda. Na Vidikovcu je natkriveno odmorište sa pogledom na naselje, put Rijeka Crnojevića - Cetinje, HE “Rijeka Crnojevića” i gornji tok rijeke. Markiranom stazom sa Vidikovca može se spustiti do korita rijeke i u periodu nižeg vodostaja na mjestu zvanom Skakala preći na drugu obalu. Potom je moguće obići stare mlinove, kao i Obodsku pećinu, pa se kružnom turom vratiti nazad pored hidroelektrane do naselja.
• Uslovi za plivanje su savršeni. Ako ne volite žabe, zmije i sl, izbjegavajte lokvanje jer su puni (bezopasnih) stvorenja.

Hrana

Suvi krap je glavni specijalitet ovog kraja i, ako svratite u neki od restorana, nemojte propustiti da ga naručite. Jednako cijenjene su i suve uljeve. Obje vrste ribe su ulovljene u jezeru i sušene lokalno na tradicionalan način.

Piće

Rejon je čuven po vinu, nemojte propustiti da probate neki od lokalnih proizvoda ili da obiđete porodične vinarije. Domaćini prave i rakiju za svoje i potrebe gostiju, ako ste ljubitelji jačeg alkohola, možete računati na kvalitetnu lozu.

Smještaj

Za ljubitelje boravka prirodi kampovanje je najbolja opcija. Lokacija za ovu vrstu boravka ima dovoljno, a vjerovarno najatraktivnija je uređeni kamp na obali rijeke neposredno pored novog mosta.

Oni koji žele malo više komocije, smještaj mogu potražiti u privatnim apartmanima ili hotelu.

Kuda dalje

Cetinje - prijestonica Crne Gore i njeno istorijsko sjedište je lokacija koju ne treba zaobići.

Podgorica - glavni grad Crne Gore nije čuven kao turistička lokacija, ali nudi sve potrebne sadržaje koje posjetiocu mogu biti potrebni.

Virpazar - do još jedne istorijski značajne i turistički atraktivne lokacije vodi živopisni lokalni put ivicom jezera. Ako ste iskusan vozač, ovo bi moglo biti nezaboravno putovanje kroz predivne krajolike i zaseoke u kojima su kuće tradicionalne gradnje stare i do 300 godina.