Wy/hbs/Pomoć:Struktura

< Wy‎ | hbs
Wy > hbs > Pomoć:Struktura

Stranica je u konstrukciji, što znači da je nepotpuna i netko je u procesu njene izgradnje i sređivanja.
Postepeno ćemo izgraditi svoju verziju ove smjernice s EN Wikivoyage. (Povezane smjernice na EN Wikivoyage: Naslovi odjeljaka, Odjeljci, Gdje šta ide, Geografska hijerarhija, Ekstraregije)

Kako bi članci Wikivodiča lijepo tekli i bili konzistentni, moraju se pridržavati podjednake strukture. Većina članaka je o geografskim mjestima koji se mogu podijeliti na svoje regije, države ili gradove, malo upućenja u historiju, geografiju i klimu, informacije o prijevozu kroz i van mjesta, potrebno znanje jezika za sporazumijevanje s mještanima, aktivnosti koje se tamo mogu iskusiti, gdje noćiti i na što treba pripaziti. Na ovoj stranici se nalazi popis potrebnih odjeljaka, ovisno o tematskoj kategoriji članka (sheme članaka).

Vodiči edit

Uvodni odjeljak nema zaseban naslov (to je u ovom slučaju naslov samog članka). Uvod je obično kratak. U njemu je važno reči da je destinacija dio nečega, tj. gdje se nalazi, tek da bi se znalo o čemu se radi. U tome se ide jedan stupanj naviše, pa ako je destinacija grad, navede se regija države. U uvodu nema mjesta faktografiji, već članku treba biti odmah zadat ton svojstven putnom vodiču, neformalan i sa naglašavanjem nečega što je interesantno. Ako grad ima nadimak, treba ga navesti. Ako je destinacija poznata po određenom broju atrakcija, treba pomenuti dvije ili tri i to blago kontekstualizirati (u kom okviru je poznata: u okolici, u državi, široj regiji, u cijelom svijetu). Ako destinacija baš i nema nešto unikatno i vrijedno posebnog isticanja, a vrijedna je možda jednodnevnog posjeta, dobro je i to reći.

Apstraktna shema edit

Donji popis je apstraktna shema vodiča koja sadrži naslove svih mogućih odjeljaka najvišeg nivoa (to je drugi nivo: == Naslov ==), koji slijede iza uvoda. Ovisno o stupnju odnosno vrsti vodiča u geografskoj hijerarhiji, vodič jedino ne bi trebalo da ima neke od ovih odjeljaka, pa tako vodič za grad neće imati odjeljke "Države", "Regije" i "Gradovi". Osim toga ovi naslovi su uvijek isti (aerodromi i parkovi prirode predstavljaju manje izuzetke, što je objašnjeno nešto niže). Također je njihov redoslijed uvijek isti. Samo pododjeljci (=== Naslov ===, ==== Naslov ====) se u nešto većoj mjeri mogu razlikovati od jednog hijerarhijskog stupnja do drugog i od članka do članka.

Tekst ispod svakog naslova je pojašnjenje što bi odjeljak trebao sadržati (dugme "više" ga otkriva za korisnike sa desktop temama), a podvučeni pojmovi označavaju članke u kojima je dati odjeljak obavezan.
  1. Države (regija) / Regije (kontinent, regija, država) / Četvrti (velegrad)
    — kontinenti: popis kontinentalnih regija i tako velikih država da se mogu navesti već na stupnju kontinenta
    — kontinentalne regije: popis država
    — države: popis regija unutar države, što kod nekih može ali ne mora odgovarati federalnim jedinicama
    — velegradovi: popis četvrti / urbanih okruga
  2. Gradovi (kontinent, regija, država)
    — kratak popis najvažnijih gradova
  3. Druge destinacije (kontinent, regija, država)
    — kratak popis najvažnijih drugih destinacija
  4. Upoznavanje (svi vodiči)
    — generalno: geografija, klima, historija
    — države: popis glavnih praznika (da li su radni ili neradni i koja su očekivanja od posjetilaca)
    — na posljednjem stupnju: orijentacija (npr. dijelovi grada i istaknute značajke prostora koje pomažu u snalaženju)
    — fino za imati i poželjno i nekad i veoma važno ali proširivanje ovog odjeljka nauštrb drugih odjeljaka koji su neposrednije vezani za tematiku putovanja ima za posljedicu slabiju upotrebljivost vodiča
  5. Sporazumijevanje (kontinent, regija, država, rijetko drugdje)
    — koji jezici se najviše govore i najbolje razumiju, pisma
    — poželjno na stupnjevima višim od regije unutar države, a i tu ako se u dijelovi države značajno razlikuju po jeziku.
    — ovdje idu linkovi na razgovornike
  6. Prevoz u (zemlju, grad...) (svi vodiči)
    Glavno je kako se na destinaciju stiže sa višeg stupnja u hijerarhiji. Važna stvar je avionski saobraćaj (npr. koji su najveći aerodromi u jednoj regiji). Ako ima više sadržaja, dobro je napraviti pododjeljke po vidu prevoza ("Avionom", "Vozom", "Autobusom", "Autom", "Brodom", "Autostopom", "Biciklom", "Pješice").
    — države: Kako je i čime najbolje povezana sa susjednim državama? Dobro je nešto navesti o viznim režimima i prelasku granice.
    — gradovi: Kako su i čime najbolje povezani sa susjednim gradovima i najbližim regionalnim centrima?
  7. Prevoz kroz (zemlju, grad...) (svi vodiči, osim običnih četvrti)
    Glavno je kako se putnik kada je na destinaciji kreće unutar nje. Pregled opcija za prevoz, po vidovima. Po potrebi sa pododeljcima istim kao u "Prevoz u", ili prilagođenim ("Metroom", "Autobusom", "Taksijem" itd.). Informacije na višim stupnjevima su uopćene, a na nižim su detaljne.
  8. Šta vidjeti (svi vodiči, opciono kao izuzetak)
    Ovo je za atrakcije koje se obilaze i gledaju, po prirodi pasivne. Muzeji, galerije, građevine, spomenici, zoološki vrtovi, parkovi, vidikovci, osmatračnice itd. Na svim stupnjevima osim posljednjeg atrakcije ovog tipa se navode u sklopu proze, na uopćeniji način, i ne opisuju se ponaosob. Na posljednjem stupnju (npr. grad koji nije velegrad) se opisuju svaka ponaosob. Ipak i neke krajnje destinacije imaju previše stvari za vidjeti da bi se sve pobrojalo, te se neke slične mogu grupisati i uopćenije opisati.
    — nije obavezno jedino kod onih regija u čijim vodičima su znamenitosti dovoljno istaknute već prilikom navođenja samih gradova i dr. krajnjih destinacija
  9. Šta raditi (svi vodiči, opciono kao izuzetak)
    Ovo je za atrakcije koje zahtjevaju više aktivnog učešća od gledanja da bi se iskusile, tj. za dešavanja i aktivnosti na destinaciji. To može biti i pozorišna predstava, a takođe i sportska utakmica, posjeta kazinu, vođene ture, i naročito rekreative aktivnosti kao što je planinarenje, skijanje, kajakarenje i dr. Na svim stupnjevima osim posljednjeg atrakcije ovog tipa se navode u sklopu proze, na uopćeniji način, i ne opisuju se ponaosob. Na posljednjem stupnju (npr. grad koji nije velegrad) se opisuju svaka ponaosob. Ipak i neke krajnje destinacije imaju previše stvari za raditi da bi se sve pobrojalo, te se neke slične mogu grupisati i uopćenije opisati.
    — nije obavezno jedino kod onih regija u čijim vodičima su aktivnosti dovoljno istaknute već prilikom navođenja samih gradova i dr. krajnjih destinacija
  10. Kupovina (država, grad, opciono u svim ostalim vodičima)
    — države: informacije o valuti i mijenjanju novca, carini, porezima kao što je PDV, povraćaju poreza, te o dostupnosti banaka i bankomata, dizanja novca iz inostranstva i dr.
    — regije i velegradovi: uopćene informacije o tome šta ima da se kupi, kakve su generalno cijene, i gdje su središta šopinga.
    — grad, četvrt, ruralno područje, park prirode: detaljnije informacije, sa navođenjem šoping centara, tržnica, ulica i sl. Pojedinačne prodavnice/vinarije/farme/voćnjaci i dr. mogli bi se navesti ako sami po sebi predstavljaju atrakciju (npr. knjižara u povijesnoj zgradi), ili iz nekog drugog izuzetnog razloga (npr. čuveni salon za tetoviranje). U nekim slabo naseljenim i izmaknutim mjestima, možda će biti potrebno navesti rijetke prilike da se nađe majstor, nabave zalihe, natoči gorivo ili kupe druge potrepštine za sljedećih nekoliko stotina kilometara; u ovom kontekstu u redu je pomenuti i konkretne bankomate.
  11. Jelo (svi vodiči, opciono kao izuzetak)
    — viši stupnjevi: karakteristike regionalne kuhinje, utjecaji i miješanja kuhinja, razlike s jednog na drugi kraj, šta su uobičajena jela u narodu, šta su pravi specijaliteti, a šta su malo izvikane, iskomercijalizirane stvari, čemu se vegetarijanci imaju ili nemaju radovati itd.
    — gradovi i drugi krajnji stupnjevi: popis restorana i dr. mjesta gdje se može dobro (i/ili jeftino) jesti, odijeljeno u tri cjenovna razreda; ako destinacija nije kulinarski interesantna navede se štogod ima gdje se uopće može jesti, a ako nema ni toga, valja napomenuti da hranu treba ponijeti sa sobom
    — nije obavezno u srednjim stupnjevima kada je članak preuzak za obrađivanje kulinarskih specifičnosti šire regije a preširok za popisivanje restorana i sl.
  12. Piće (svi vodiči, uglavnom opciono)
    — viši stupnjevi: kakva je destinacija uopćeno po pitanju provoda (diskoteke, klubovi, kabarei), barova i kafea, kakvi su običaji i norme vezano za izlaske i konzumaciju alkohola
    — gradovi i drugi krajnji stupnjevi: popis mjesta za provesti se i nešto popiti
    — obavezno ako je ovo bitan aspekt destinacije (npr. četvrt velegrada poznata po noćnom životu); nije obavezno u srednjim stupnjevima slično kao za "Jelo"
  13. Noćenje (svi vodiči, opciono kao izuzetak)
    — viši stupnjevi: kakva je destinacija uopćeno po pitanju noćenja; koja je dostupnost različitih tipova smještaja (hoteli, hosteli, moteli, apartmani, kampovi itd.)
    — gradovi i drugi krajnji stupnjevi: popis hotela i dr. sa preferencijom ka kolektivnom tipu smještaja, odijeljeno u tri cjenovna razreda; ne popisuju se svaka zasebno nekretnine koje se potencijalno izdaju za stanovanje (tj. na više od sedam dana), ali se može reći uopćeno da ima takvih opcija ako to ima smisla
    — nije obavezno u srednjim stupnjevima kada je članak preuzak za obrađivanje generalne situacije po pitanju smještaja u regiji, a preširok za popisivanje hotela i sl.
  14. Edukacija (država, grad, rijetko drugdje; opciono)
    — države, velegradovi, četvrti, gradovi: uopćene informacije o školama, univerzitetskim programima, kursevima i dr. obrazovnim aktivnostima koji se specifično tiču ljudi koji dolaze iz inostranstva, ako te informacije ne mogu da stanu u "Upoznavanje"; ne treba ostavljati ovaj odjeljak samo da bi se reklo: "X je univerzitetski grad" i nabrojalo lokalne obrazovne ustanove.
  15. Posao (država, grad, rijetko drugdje; opciono)
    — uglavnom države: uopćene informacije o poslovima, viznim režimima u vezi s radom i dr. što se specifično tiče ljudi koji dolaze iz inostranstva, ako te informacije ne mogu da stanu u "Upoznavanje"; ne treba ostavljati ovaj odjeljak samo da bi se reklo: "X je grad koji privlači strane stručnjake" i nabrojalo neke kompanije.
  16. Bezbjednost (svi vodiči, uglavnom opciono)
    — viši stupnjevi: kakva je destinacija općenito po pitanju rata, mina, terorizma, otmice turista i dr. kriminala, policijske maltretaže, represije i drakonskih zakona, isključivosti, nejednakog tretmana određenih grupa, ekstremnih vremenskih uvjeta, opasnih životinja i dr. opasnosti u prirodi, te raznih drugih fenomena na koje bi jednom putniku valjalo pripaziti
    — gradovi i drugi krajnji stupnjevi: isto to, samo se bazirati na onome što je različito u odnosu na viši stupanj
    — obavezno ako je ovo bitan aspekt destinacije
  17. Zdravlje (svi vodiči, uglavnom opciono)
    — slično kao "Pripazi", samo se tiče specifičnih zdravstvenih rizika npr. tropske bolesti i paraziti
    — države: dostupnost i cijena zdravstvene njege i apoteka; navesti broj hitne pomoći
    — obavezno ako je ovo bitan aspekt destinacije (npr. visinska bolest na Himalajima)
  18. Običaji (uglavnom obavezno za države, drugdje samo po potrebi)
    Ovdje se daju informacije o ponašanjima u kojima posjetioci počesto griješe i tako iritiraju lokalne ljude, i to oko tabua, običaja, odijevanja, objekata i ličnosti koji su predmet naročitog poštovanja, stvari o kojima se ne želi razgovarati itd. Takođe se pomene šta su očekivane geste pozdrava, da li se praktikuje persiranje i drugi oblici izražavanja socijalne distance, te koja su ponašanja kojima se može steći naklonost domaćina. Ne bi trebalo navoditi nešto toliko opće da je zajedničko većini svijeta. Ako je to od važnosti za datu destinaciju, navede se nešto o gledanju na LGBT odnose (osim ako se zapravo ne radi o značajnim rizicima za LGBT osobe, na koje treba upozoriti u "Bezbjednost").
  19. Komunikacije (svi vodiči, države)
    — države: pozivni broj; pružaoci mobilnih usluga, naročito SIM kartice, tj. postoje li paketi za mobilnu telefoniju i internet koji su zgodni za putnike; uopće, koliko je dostupan internet; poštanske usluge
    — gradovi: pozivni broj; gdje se konkretno može kupiti SIM sa paketom; javne Wi-Fi pristupne točke, javna računala (npr. knjižnice u nekim zemljama), internet kafei, punjenje telefona vani; pošte i kurirske firme
    — udaljena mjesta: ako nemaju pokrivenost telekomunikacijama ili postoje druge specifične prepreke za komunikaciju, to treba reći.
  20. Poteškoće (svi vodiči, samo po potrebi)
    Ovdje se daju informacije o slijedećim stvarima: šta su neke poteškoće a da to nisu baš rizici koji se mogu navesti u "Bezbjednost" ili "Zdravlje" (ili nekom drugom odjeljku) i kako se tome prilagoditi; koji je opšti nivo prilagođenosti osobama sa invaliditetom (kretanje ulicom i ulaženje u javni prevoz); nešto specifično za mjesto što bi koristilo stranom posjetiocu sa djetetom; kakva je situacija oko duvana (npr. može li se pušiti u zatvorenom i jesu li cigarete jako skupe) i kanabisa (ako se uopće može leglalno konzumirati, kakvi su uvjeti; inače ne treba pominjati); koji se napon i utičnice koriste; ako se mogu kupiti novine na BHS, gdje (nekad zaista i mogu); konzulati i ambasade ako ih ima; mjesta religijske službe, ako nije očigledno da ih ima više.
  21. Kuda dalje (regija, država, grad, opciono kao izuzetak)
    Ovdje se navode susjedne destinacije, uglavnom istog stupnja, do kojih bi takođe bilo dobro otići (uz vrlo kratak opis i bez ulaženja u saobraćjne veze kao u "Prevoz u"), a naročito ono što se može posjetiti u jednodnevnom izletu (tu je ipak dobro reći kako se može stići: biciklom, vozom itd.)
    — izostaviti jedino ako uistinu nema takvih destinacija u bližoj okolini

Vodiči za zračne luke ponešto odudaraju od ove apstraktne sheme, pa tako poslije "Upoznavanje" sadrže odjeljke "Letovi" i "Kopneni prevoz", a umjesto odjeljaka "Šta vidjeti" i "Šta raditi" imaju "Čekanje" (jer je to ono što putnici dominantno rade u zračnim lukama). Takođe blago odudaraju vodiči za parkove prirode koji poslije "Upoznavanje" imaju umetnut odjeljak "Karte i dozvole", dok atrakcije kao što je Disneyland, imaju "Ulaznice".

Sheme po geografskoj hijerarhiji edit

Postoji sedam stupnjeva (možda maksimalno osam ako bi u konkretnom lancu bila umetnuta regija između III. i V. stupnja). Dio veoma velikog, svjetskog, grada je ono krajnje i jedino što može biti na najnižem stupnju, a sve što je još specifičnije nema zaseban vodič. Primjerice, Louvre nema. Nasuprot tome, Kineski zid je toliko velik da je tretiran kao izvanhijerarhijska regija, pa (samo zato) ima zaseban vodič. Selo završava na otprilike petom stupnju jer je obrađeno skupa sa susjednim selima u istom ruralnom području, bez zasebnog članka.

Donji popis upućuje na šablone koji ujedno kazuju koji odjeljci se uvijek izostavljaju u vodičima određenog stupnja, koji se nikad ne izostavljaju, i kako se odjeljci dalje razrađuju eventualnim pododjeljcima. Članci se najlakše započinju supstitucijom ovih šablona (kopirati kod za supstituciju, npr. {{subst:Shema grad}}; dodavanjem parametra "ijek" biće povučena verzija šablona na ijekavici — {{subst:Shema grad|ijek}}); ako je započeto pisanje vodiča a da nije umetnuta shema, treba ju naknadno umetnuti. Čak i ako se čini nerealnim da bi prazan odjeljak u dogledno vrijeme mogao biti ispunjen nečim, a radi se o jednom od obaveznih ili preporučenih odjeljaka, najbolje je ne brisati prazne naslove.

I Destinacije

  • I.I kontinent: jedan od sedam kontinenata (npr. Europa | Sjeverna Amerika)
    — {{subst:Shema kontinent}}
    • I.II kontinentalna regija (npr. Britanska ostrva) ili velika država (npr. Sjedinjene Američke Države)
      — {{subst:Shema regija}} (za regije svih stupnjeva, od kont. regija do dijelova država)
      — {{subst:Shema država}}
      • I.III država: države (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo) i teritorije koje su iz perspektive putovanja ekvivalentne državama ili velika regija (npr. Istočna obala SAD)
        — isto kao I.II
        • I.IV regija (npr. Engleska | New York)
          — {{subst:Shema regija}}
          • I.Va velegrad: gradovi koji su toliko veliki i ispunjeni atrakcijama da njihove četvrti moraju biti zasebni članci, inače bi članak bio prevelik (npr. London | New York City)
            — {{subst:Shema velegrad}}
            • I.VI četvrt: četvrt velegrada (npr. Westminster)
              — {{subst:Shema četvrt}}
            • I.VI' velika četvrt: četvrt velegrada koja je i sama toliko velika da je podijeljena u četvrti (npr. Manhattan)
              — isto kao I.Va
            • I.VI* zračna luka: najveće svjetske zračne luke; one imaju članke samo kao izuzetak (npr. Zračna luka Heathrow | Zračna luka JFK; parcijalno se preklapa sa jednom ili više gradskih oblasti)
              — {{subst:Shema aerodrom}}
          • I.Vb grad: gradovi manji od velegrada i velegradovi za koje se, uprkos njihovoj veličini, može pretpostaviti da u dogledno vrijeme neće imati predugačke članke (npr. Cambridge | Syracuse)
            — {{subst:Shema grad}}
          • I.V ruralno područje: područja u kojima su grupisane atrakcije koje nije zgodno vezati za neki najbliži grad, recimo skupina sela na relativno širokom prostoru
            — {{subst:Shema ruralno područje}}
          • I.V* park prirode
            — {{subst:Shema park}}
        • I.IV* izvanhijerarhijska regija: parcijalno se preklapa sa jednom ili više regija unutar države (npr. Kineski zid)
      • I.III* izvanhijerarhijska regija: parcijalno se preklapa sa dvije ili više država (npr. Srijem) ili regijom na stupnju iznad država (npr. Zapadni balkan)
        — isto kao I.IV*

Putne teme edit

U uvodnom odjeljku putne teme treba dobro definirati o čemu je tema i reći sasvim direktno zašto bi jedan putnik trebalo da pročita članak. Uvod treba biti povezan sa ostatkom teksta i ne treba sadržati nešto što putna tema dalje podrobnije ne obrađuje ili naglašavati nešto što se u nastavku ne čini toliko važnim.

Putne teme također imaju hijerarhiju: općija putna tema, npr. "Noćenje", dalje se razrađuje u člancima naslovljenim "Hoteli", "Kampovanje" itd.

Odjeljci u putnim temama nisu standardizirani kao u vodičima, ali ako je to zgodno, mogu biti iskorišćeni i neki nazivi odjeljaka iz vodiča, kao npr. "Bezbjednost".

Razgovornici edit

Uvodni odjeljak razgovornika se veoma razlikuje u odnosu na ostale dvije tematske kategorije. On treba sadržati dovoljan broj bitnih, preciznih i ažurnih informacija o jeziku. Kratak istorijski pregled, gdje se jezik govori i koliko ima govornika, koje pismo ili pisma se koriste i dr.

Razgovornici uvijek sadrže sljedeće odjeljke:

  1. Izgovor
  2. Fraze i izrazi

Razgovornici se ne bi trebali baviti gramatikom. Oni služe tome da se mogu ponijeti sa sobom na put kako bi se na njih referiralo u čestim situacijama, i nisu zamišljeni da budu korisni u sistematičnom učenju jezika, kao da se radi o udžbenicima. Kao izuzetak, nekada je važno objasniti i pokoju gramatičku kategoriju, kao što je to u slučaju persiranja u njemačkom.

Ture edit