Wy/hbs/Beograd

Beograd (srpski: Београд) — što znači 'bijeli grad' — je glavni grad Republike Srbije. S populacijom od preko 1,7 milijuna ljudi, Beograd se posljednjih godina ponovno pojavljuje kao turistička destinacija. Često nazivan prijestolnicom zabave jugoistočne Europe, Beograd je poznat po brojnim mjestima za zabavu, mnogim povijesnim znamenitostima, odličnoj domaćoj hrani i toplim ljudima. U gradu se nalaze različiti stilovi arhitekture, a njegovo ponovno oživljavanje u 21. stoljeću kao vodećeg središta u jugoistočnoj Europi čini ga destinacijom koju morate posjetiti.

Razumevanje

Historija

Beograd je najveći grad u zemlji. Leži na ušću rijeke Save u Dunav. Grad ima dugu povijest, koja datira iz 4. stoljeća prije Krista, kada su područje naselila keltska plemena. Kasnije je to postao rimski grad Singidunum, a ostaci tog doba još uvijek se mogu vidjeti u gradu, posebno na Beogradskoj tvrđavi. U srednjem vijeku grad je postao srpsko uporište sve do osmanske invazije. Grad je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruke Osmanskog i Austrijskog Carstva sve do 1878. godine, kada je Srbija stekla neovisnost, a Beograd postao glavni grad nove države.

Nakon Prvog svjetskog rata Beograd je postao sjedište Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1929. država je promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija) do njezina raspada 1943. Zbog svog strateškog položaja grad je izdržao više više od 115 ratova i razaran je više od 40 puta. Ova često nasilna povijest i vanjski utjecaj obojili su veliki dio evolucije Beograda, što je vidljivo u njegovoj kulturi i arhitekturi. Često uhvaćen između čekića i nakovnja sukobljenih carstava, grad je poprimio jedinstveni karakter, koji podsjeća i na austrijski i na turski utjecaj, s jedinstvenim skupom komunističkih elemenata ubačenih kad je Jugoslavija izbačena iz Istočnog bloka 1948., ali je slijedila svoj vlastiti tip komunizma sve dok maršal Tito nije umro 1980. Grad ima svoj vlastiti duh, au njemu se mogu pronaći neka ne samo jedinstvena obilježja, već i zdrava radost života u njegovoj kulturi kafića, noćnom životu i često mediteranskom dodiru u njegovom svakodnevni život.

Klima

Beograd ima umjereno kontinentalnu klimu, s vrućim, vlažnim ljetima i hladnim zimama s povremenim snježnim razdobljima. Beograd doživljava sva četiri godišnja doba na svom maksimumu, a posjetiteljima se savjetuje prikladno odijevanje i praćenje vremenske prognoze jer grad često doživljava iznenadne udare jake košave, oluje i padaline, osobito tijekom ljetnih mjeseci.

Ljudi

Iako u Beogradu nema mnogo etničke ili kulturne raznolikosti u usporedbi s drugim europskim gradovima, postoje manjinske zajednice (uglavnom Romi i Kinezi), kao i ljudi iz drugih bivših jugoslavenskih republika, poput Bosne, Hrvatske i Makedonije. Tu je i mala zajednica iseljenika. Međutim, kulturna događanja iz cijelog svijeta postaju sve češća, osobito u proljetnim i ljetnim mjesecima, pod pokroviteljstvom lokalnih umjetničkih i kulturnih organizacija te stranih veleposlanstava i kulturnih centara. Oni privlače dosta lokalne pozornosti i pomažu u podizanju profila grada kao kulturnog žarišta.

Beograđani su, kao i većina Srba, druželjubivi i gostoljubivi ljudi, koji će se uvek potruditi da se gosti osećaju dobrodošli. Bez obzira na etničku pripadnost, svaki turist koji dođe u Beograd i ljubazno se odnosi prema lokalnom stanovništvu vidjet će da mu je ljubaznost udvostručena. Većina mladih dobro govori engleski, a obično i neki drugi strani jezik kao što su njemački, ruski ili francuski. Kao i kod svakog odredišta, moglo bi se pokazati korisnim naučiti neke od lokalnih fraza.

Doći

Avionom

Glavni ulaz u Beograd i Srbiju je 1. Zračna luka Nikola Tesla Beograd (BEG) (18 km zapadno od centra grada). To je čvorište za Air Serbia i ima letove za većinu europskih prijestolnica, ali posebno za balkanske gradove kao što su Ljubljana, Podgorica, Sarajevo, Skoplje, Sofija, Solun, Tirana, Tivat i Zagreb. Bliskoistočna odredišta uključuju Abu Dhabi, Baku, Beirut, Dohu, Dubai, Istanbul i Tel Aviv. Postoji izravan let za New York JFK. Srbija nije velika zemlja pa nema domaćih letova. U praktične svrhe postoji samo jedan terminal. Kada stignete, prolazite kroz zračnu sobu prije kontrole putovnica i preuzimanja prtljage. Mjenjačnice ovdje daju tečaj unutar 5% službenog tečaja, dobra vrijednost bilo gdje. Prilikom odlaska, kontrola putovnica dolazi odmah nakon prijave, a zatim ulazite u zračni prostor. Ima maloprodaje i jela, ali malo općih mjesta za sjedenje. Svaki izlaz za odlazak ima vlastiti sigurnosni paravan i skučeno čekaonicu bez toaleta, potpuno nespretan dizajn.

Autobusom

Ovo je najbolja kopnena opcija iz zapadne Europe dok se željeznica kopa. Autobusi voze barem dnevno za Budimpeštu (6-7 sati), Sarajevo (7 sati), Sofiju (11 sati) i Solun (10 sati preko Niša i Skoplja). Autobusi povezuju Beograd sa svim glavnim gradovima u Srbiji: neki jure autocestom, drugi vijugaju i vijugaju kroz mala mjesta na putu, stoga provjerite: sljedeći polazak možda neće biti najbrža opcija. Kvaliteta trenera je promjenjiva. Zaustavljaju se svaka 3 ili 4 sata radi stanke za odmor - pažljivo pazite na svoje stvari na tim stajalištima, a po dolasku budite jako sumnjičavi prema taksistima i navodnim nosačima prtljage.

Autom

Dolazeći sa sjevera ili juga koristite autocestu E-75. Ibarska magistrala (Ibarska magistrala, M-22) prilazi iz Crne Gore i jugozapada. Sa zapada (npr. Zagreb i Ljubljana) koristite E-70. Tu su i glavni putevi iz Vršca i Zrenjanina.

Autoceste imaju naplatne postaje, čije su cijene umjerene. Jedine autoceste u Srbiji s naplatom cestarine su dijelovi E-70 i E-75, koji kao A3 prolaze kroz središte Beograda. Ako idete prema Bugarskoj ili Grčkoj preko Niša, znakovi će vas odvesti na A1 južnu obilaznicu. Ali osim u špici, jednako je brzo ostati na A3 kroz grad. A1 je moderna, ali nepodijeljena autocesta i sigurno ćete doći iza sporog kamiona s lubenicama, budući da teška teretna vozila moraju koristiti ovu cestu i izbjegavati središte grada.

Kretati se

Javni prijevoz

GSP Beograd (ГСП na srpskoj ćirilici) upravlja širokom mrežom javnog prijevoza autobusa, trolejbusa i tramvaja u gradu i njegovim predgrađima. Karte su dostupne online, kao i planer rute koji je najnoviji. Postoji BusPlus android aplikacija (Srb/Eng), korisna za navigaciju po svim linijama i stajalištima na karti. Postoji plaćena opcija provjere koliko je stanica udaljeno sljedeće vozilo. Google karte također se mogu koristiti za pronalaženje dobrih opcija javnog prijevoza.

Autobusi

Autobusi su okosnica beogradskog javnog prijevoza i njima možete stići gotovo svugdje. Autobusi su vrlo puni u vrijeme najveće gužve, a neki su puni cijeli dan, notorno 26, 83 i 50. Njihova kvaliteta varira: oni u središtu grada ili u otmjenim četvrtima obično su novija klimatizirana vozila, npr. poljski Solaris Urbino 18. Dalje možete naići na neke starije primjerke, npr. 30 godina star Ikarbus sa drvenim klupama za sjedenje.

Postoje dva glavna autobusna kolodvora za lokalne autobuse: međugradski glavni autobusni kolodvor (pored napuštene željezničke stanice) za zapadna i jugozapadna predgrađa i Zeleni venac za sjever (Zemun i Batajnica) i neke zapadne dijelove grada (Banovo Brdo, Žarkovo, Čukarica). Od glavnog autobusnog kolodvora do Zelenog venca ima deset minuta strmog hoda, između njih nema autobusa.

Na Trgu Republike postojalo je i treće čvorište, ali ti su autobusi izmješteni i prije nego što je trg zatvoren i raskopan, a ne očekuje se da će se vratiti nakon završetka tih radova.

Tramvaji

U Beogradu postoji 11 tramvajskih linija. Sve linije spajaju se u zoni Slavija-Vukov Spomenik (osim 11 i 13 koje idu za Novi Beograd sa Kalemegdana, odnosno sa Banovog Brda).

Najznačajnija linija je linija br. 2, koja kružno obilazi centar grada (krug dvojke). Još jedna značajna linija je br. 3, koja prolazi kroz slikoviti park Topčider.

Nekoliko tramvajskih linija opslužuju samo novi CAF Urbos tramvaji (7 i 12, također 13), dok se većina ostalih vozi starim Tatra KT4 i doniranim tramvajima Basela (neki od njih stariji su od 50 godina, ali u boljem država nego Tatre, jer su ti tramvaji bili ostavljeni da propadaju godinama tijekom 1990-ih i 2000-ih).

Trolejbusi

Beogradski trolejbusi imaju 7 linija koje opslužuju dva glavna koridora. Jedan koridor je od Studentskog trga (kod Trga Republike) preko Crvenog Krsta do Konjarnika i Medakovića 3. Drugi je od Zvezdare do Banjice, kojim saobraćaju linije 40 (Banjica-Zvezdara), 41 (Studentski trg - Banjica) i 28 (Studentski trg). - Zvezdara). Trolejbusi su uglavnom novija bjeloruska vozila s par starijih sovjetskih ZiU-ova.

Vidjeti

Beogradsko gradsko jezgro nije preveliko. Sve između Kalemegdana, Knez Mihajlove ulice i Skadarske ulice najbolje je razgledati pješice, a većina glavnih znamenitosti nalazi se u četvrti Stari Grad. Možda će vam trebati autobus za dalje znamenitosti. Imajte na umu da su mnogi beogradski muzeji zatvoreni ponedjeljkom.

• Beogradska tvrđava (Kalemegdan). Nekada važna vojna utvrda i mjesto prvog naselja Singidunuma, danas služi kao središnji park Beograda. Dostupan sa kraja Knez Mihajlove ulice, nudi odlično utočište od gradske vreve, posebno u popodnevnim satima. Kalemegdanski park je podijeljen na Gornji i Donji grad, a sadrži zidine tvrđave građene u nekoliko etapa kroz povijest, nekoliko kafića, teniskih i košarkaških terena, muzeje i zvjezdarnicu. Svakako prošećite oko kipa Pobjednika, jednog od simbola Beograda, i uživajte u prekrasnom pogledu na ušće rijeke Save u Dunav. Besplatno.
• Vojni muzej (u sklopu tvrđave). Ut-Su 10:00-17:00. Muzej ima oko 30.000 predmeta u 12 zbirki i vrlo impresivnu zbirku fotografija s preko 100.000 fotografija. 200 dinara.
• U sklopu tvrđave nalaze se dvije crkve. Crkva Ružica. Datira iz 15. stoljeća, uništen je u 18. stoljeću, obnovljen i ponovno uništen u Prvom svjetskom ratu od strane Centralnih sila. Sadašnja verzija nastala je 1925. godine, ukrašena brončanim vojnicima stražarima ispred nje i neobičnim lusterima izrađenim od čahura, mačeva i bajuneta. Neposredno je crkva i kapela Svete Petke.

Religiozna mjesta

• Hram Svetog Save, Krušedolska 2a. Svakim danom 07:00-20:00. Najveća crkva u Srbiji i jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svijetu, u izgradnji od 1935. godine i još nije dovršena, iako je unutarnje uređenje na oko 90% dovršenosti. Lokalno je poznata kao hram kako bi se razlikovala od manje crkve Svetog Save u blizini. Kripta (dolje od glavnog ulaza desno) je prostrano, svijetlo i ulašteno područje sa zidovima prekrivenim modernom ikonografijom, tako da više djeluje kao stanica metroa za pravoslavne svece nego vjerska građevina. Službe se održavaju redovito ovdje iu crkvi koju također možete posjetiti (do 19 sati). Besplatno.
• Saborna crkva. Također se naziva i Katedrala Svetog Arhanđela Mihajla, a nalazi se u blizini Beogradske tvrđave (park Kalemegdan). Izgrađena između 1837. i 1840. godine, s bogato ukrašenim interijerom. Preko puta crkve nalazi se zgrada Patrijaršije, sjedište Srpske pravoslavne crkve. Ispred crkve su pokopana dva najznačajnija lingvista srpske povijesti Vuk Karadžić i Dositej Obradović.
• Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice, Ljube Jovanovića 8. Nalazi se u blizini centra, Topčiderskog brda, okružena šumom. Crkva je podignuta 1935. godine. Ova prelepa crkva sagrađena je u srpsko-vizantijskom stilu, bogato oslikana freskama i bogatom riznicom.

Gdje kupiti

Većina trgovina radi do kasno u radnim danima, dok se subotom obično zatvaraju oko 15 sati, a većina ih ne radi nedjeljom. No, trgovački centri otvoreni su do kasno svaki dan, uključujući i vikende.

Odjeća i dodaci

Uvozne takse jako poskupljuju odjeću i obuću u Srbiji. Mnogi artikli uobičajenih europskih lanaca mogu se pronaći za 20% niže u Budimpešti. Ipak, Beograd ima mnogo vodećih dućana, uglavnom smještenih u Knez Mihailovoj ulici i na Terazijama, ili u pješačkoj zoni, koji predstavljaju odabrane modne marke.

Prisutni su gotovo svi glavni europski brendovi, uključujući H&M, Guess, New Yorker, Zara, Bershka, Hugo Boss, Springfield, Stradivarius, Mango, Diesel, Liu Jo, C&A i Pull & Bear. Skuplja odjeća i dodaci (kao što su Diane Von Furstenberg, Lanvin, Marni, D&G, Valentino, Marc Jacobs, YSL, Mulberry i mnogi drugi) obično se mogu naći ili u ulici Kralja Petra (Dorćol) u Distante Fashion centru, kao i kao iu XYZ radnjama koje se nalaze u Ušće Shopping Centru i Delta Cityju.

Lokalni lanci robnih kuća uključuju Artisti i Land.

Lokalni beogradski dizajneri prisutni su u shopping centru Choomich (Belgrade Design District).

Knjižare

Najveće knjižare u Beogradu koje osim srpskih prodaju i strane (uglavnom engleske) knjige su u centru grada. Vulkan je na početku, a Plato na kraju Knez Mihailove ulice. Trgovački centri također imaju velike knjižare. Tu su i trgovine koje prodaju novine i časopise na engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, ruskom i drugim stranim jezicima.

Glazba

Za ljubitelje glazbe, u Beogradu postoji nekoliko prodavaona gdje se mogu naći izdanja iz cijelog svijeta i bivše SFRJ. Za ljubitelje glazbe iz bivše SFRJ, u Beogradu možete naći prodavaonu Jugoton-Croatia Reords na adresi Nušićeva 27 i PGP RTS na Zelenom vencu.

Gdje jesti

Beograd ima stotine restorana specijaliziranih za domaću kuhinju i niz međunarodnih restorana. U cjelini, cijene su niske u usporedbi sa zapadnom Europom s glavnim jelima u rasponu od 5-20 € po osobi.

Bez sumnje, najpopularniji izbor brze hrane u Beogradu je roštilj, a u gradu postoje desetine roštiljnica gdje možete pojesti srpsku pljeskavicu za oko 2 €, obično s uključenim besplatnim dodacima.

Beograđani su poznati po uživanju u bureku za doručak, vrsti peciva, obično punjenog feta sirom ili mesom. Kao alternativa bez mesa i mliječnih proizvoda često se može naći burek od krumpira. Većina pekara u gradu ih prodaje po povoljnoj cijeni, oko 110 dinara. Kako biste uživali u pravom bureku, svakako popijte malo jogurta sa strane. Slično tome, postoje mnoga mjesta specijalizirana za burek i razne srpske i bosanske pite, koje se nazivaju buregdžinice. Za ukusne sarajevske pite probajte Tadić u Kralja Petra 75.

Tradicionalni restorani i konobe nazivaju se Kafana. Često imaju gudačke orkestre. Ima ih mnogo u Starom Gradu, npr. uz kaldrmisanu Skadarsku. Riblji restorani nižu se duž obala Dunava i Save malo dalje.

Postoji pregršt međunarodnih restorana, koji mogu varirati od umjerenih cijena do vrlo skupih.