Wp/yua/U p'isibil t'aan ich maaya t'aan

< Wp‎ | yua
Wp > yua > U p'isibil t'aan ich maaya t'aan

Áak’ t’an

Áak’t’ane’ jump’éel túumben páalabra ku chíikpajal ich jump’éel t’aan, le je’ela’ ku taal ti’ uláak’ t’aan wa ku pa’atal. U pa’atal áak’t’ano’obe’ ku meenta’al yo’olal mooda wa tumen k’a’abet u ts’áabal u k’aaba’ túumben ba’alo’ob. Purismoe’ ku ya’alike’ yan áak’t’aano’ob ma’ k’a’ana’antako’obi’, je’ebix le chowakkiinsik páalabraob utia’al u sutik archisiilabailo’, ba’ale’ yan uláak’ áak’t’aan k’a’ana’antak, je’ebix “bonobus” wa “seropositivoe”.

Bejla’ k’iino’oba’, u nu’ukulilo’ob comunikasioone’ leti’ob t’itbesik u k’aj óolta’al áak’t’ano’ob yéetel majan t’aano’ob. Ti’ le je’elo’oba’ yaane’ ma’ táan u t’íilil u biilalta’al.

Bix u meenta’al páalabraob

Tuláakal t’aano’obe’ yaan bix u patik túumben páalabraob. Le je’elo’oba’ leti’ob: nuupbal, jóok’bal, nupjóok’bal yéetel kóomk’aaba’il. Le áak’t’ano’obo’ túumben paatilo’ob ku yoksa’alo’ob ich jump’éel t’aan jets’a’an.

Nuupbal Taak’bal

Ku meenta’al jump’éel túumben páalabra ken nu’upuk k’aap’éel wáa maanal ti’ ka’ap’éel páalabra yaanili’e’. Je’ebix: chuk+kay= chukkay.

Jóok’bal Tsaaybal

Ku tsáabal prefiijos wa sufiijos ti’ u moots wa u lexema jump’éel páalabra. saki’+il=saki’il.

Nupjóok’bal Xe’ek’bal

Ku meenta’al túumben páalabra’ob ken p’eeli’kuunta’ak nuupbalyéetel jóok’bal. Je’ebix, hispano + América + no = Hispanoamericano, ich káastelan t’aane’

Kóomk’aaba’il Káajbalo’ob

Yéetel u káajbal ya’abkach páalabraobe’ ku méenta’al uláak’ jump’éel túumben. Je’ebix, UNO (Universidad de Oriente).

U jéejeláasil áak’t’ano’ob

Neolojiyaa ti’ foorma: le je’elo’oba’ túumben páalabra’ob ku meenta’al ken k’e’exek u paatil bokaablo’ob yaanilo’ob ich jump’éel t’aane’. Je’ebix aeronave ich káastelan t’aane’ Neología ti’ séentido: le je’elo’oba’ túumben páalabra’ob ku meenta’al ken k’éexek bix u na’ata’al bokaablo’ob yaanilo’ob ich jump’éel t’aane’:(Je’ebix…falta un ejemplo) Ma’ k’a’abet u tukla’al bey áakt’an le páalabra’oba’, tumen patbil páalabrao’ob:

• Ich káastelan t’aane’, aumentatiibo’ob, diminutiibo’ob yéetel superlatiibo’ob, tumen óol mina’an u xuul u méentik jóok’bal páalabra’ob.

• Adberbiyo’ob ku ts’o’okol ti’ –mente. Je’ebix rápidamente ich káastelan t’aane’

• Ich káastelan t’aane’, páalabra’ob ku meenta’al ken tsa’ayak prefiijo ex ti’ u chéen moots wa jóok’bal mootso’ots ku ts’áako’ob na’atbil u kuuch meyaj wa chayul máak, je’ebix ex presidente, ex novio, ich u jeelo’ob.

• Gentiliisiyo’ob, ja’ali’ le béeta’ano’ob yéetel nuupbale’. Je’ebix hispanochino, judeoitaliano, ich u jeelo’ob; ich káastelan t’aane’.

• Siigla’ob yéetel abreviatuura’ob, ja’ali’ wa u káajbal u meenta’al jump’éel túumben páalabra, je’ebix ufología, radar yéetel láser ich káastelan t’aane’.

U ba’albailo’ob áak’t’anile’ leti’ le ba’alo’ob yéetel meyjilo’ob ku k’a’abetkuunsa’al utia’al u meenta’al áak’t’ano’obo’.