Wp/wls/Te Fakahāhā Faiva Fakamālamanei o te 1894

< Wp‎ | wls
Wp > wls > Te Fakahāhā Faiva Fakamālamanei o te 1894

Ko Te Fakahāhā Faiva Fakamālamanei o te 1894 ne'e ko he fakahaoga faiva fakamālamanei ne'e fakahoko i te kolo amelika o Sā Falakiko (en: San Francisco) i te ta'u 1894. Ne'e kamata i te 'aho 27 o Sanualio pea faka'osi i te 'aho 5 o Sulio 1894.

Ne'e ko he fakahaoga ne'e teuteu'i e te tagata ko Michael H. de Young ae ne'e ina tu'ulaki te gaue i te Fakahāhā Faiva Fakamālamanei o te 1893 i Sikakō.

Ne'e laga te 'u kolo fakafofoga o te atu fenua o mālamanei pea ne'e gaue ai mo ni haha'i mai Afelika, Eulopa, Amelika, Asia pea mo Oseania. Ne'e laga te kolo o te pule'aga hau o Vaihi pea mo te tahi kolo o te atu motu o te Pasifika Saute.

Ne'e toko 42 te haha'i polinesia ne'e gaue ai pea ne'e omai fuli mo te tagata fai koloa amelika ko H.J. Moors (Misimoa) mai Apia. Ne'e haha'i tāfito ko te kau Ha'amoa kae ne'e toe kau i te fo'i me'e mo te fo'i lologo ni kau Toga, Fisi pea mo ni tagata 'uvea e 8 pea mo ni tagata futuna e 8.

Fo'i me'e 'uvea i Amelika i te 1894.

Ko te kau 'Uvea ne'e gaue i Sikakō i te 1893 edit

E mahino mai te nusipepa o Ha'amoa o te 'aho 20 o Maio 1893 ne'e ko te kau 'uvea e 5 ne'e ave e Moors (Misimoa) ki te fakahaoga o Sikakō. Ne'e fai he fakamatala kia nātou i te nusipepa o Ha'amoa o te 'aho 30 o Tesepeli 1893 pea e mahino mai ne'e higoa ni toko lua ko Pasilio mo Sosefo.

Ne'e ko te folau aeni ne'e fia kau ki ai nātou fuli pea ne'e mole fakakinau tanātou olo ki Amelika.

Ko ia aena, ne'e osi leva te fakahāhā pea liliu te folau ki Ha'amoa mo 'Uvea.

Ne'e fiafia te kau folau i tanātou kau ki te fakahāhā faiva o fai fakamatala ki te kaiga ne'e le'o fenua.

Folau hola ki Amelika i te 1894 edit

Ne'e toe teuteu'i leva e Moors te lua fakahaoga faiva o te 1894 i Sā Falakiko pea ne'e folau i tana vaka fetuku koloa ne'e higoa ko te The Vine ki 'Uvea i Sanualio 1894 o kumi he fo'i me'e e fia kau ki te folau.

E mahino mai te nusipepa o Ha'amoa o te 'aho 14 o Apelili 1894, ne'e tapu'i te mavae a he tahi mai 'Uvea e te lesitā falani ko Velsi pea ne'e hake mo ni kau 'ofisa ki te vaka a Moors o fakasiosio pe folau ai he tagata pe fafine 'uvea. Ne'e amanaki ke fakatu'ā ia Moors e te lesitā falani kae ne'e mole ma'u he tahi 'uvea i tana vaka.

Sītu'a pe te lesita mo te kau 'ofisa kae muli'i te vaka lahi a Moors e ni kau tagata 'uvea e 8 i tanātou 'u ki'i vaka e 3 pea kolelole age leva e nātou ki te tagata amelika ke kau ki te folau.

Alu te vaka o tu'u i Futuna pea toe kole e te kau tama futuna e 5 ke kau ki te alu ae ki Amelika.

Ne'e ma'u te logo a te folau hola o te kau 'Uvea pea fekau e te lesitā falani ke alu he vaka mānua o te solia falani o ta'ofi te vaka a Moors i Futuna.

Kae tau atu te mānua ki Futuna kae kua 'osi alu te vaka ia ki Amelika mo te kau tama me'e 'uvea mo futuna.

I te temi mu'a, ne'e māhani foki e hoko fai folau te haha'i 'uvea mo futuna ki te 'u motu e 'ovi mai.

Talu te hake mai o te lotu i te 1837 pea mo te malu'i o te fenua e te pule'aga falani i te 1887 pea fetogi leva mo tapu'i te mavae ki tu'a pule'aga.

Ne'e ko te temi aia ne'e mamafa te fakatu'ā o nātou ne'e folau hola.

Pea fakamulimuli pea fakasi'isi'i mo gata leva te fai folau vaka ki Fisi, Ha'amoa mo Toga i te 'u ta'u 1950 ape.

Matapuna edit