Ko te kie ko he fa'ahiga mutu'i me'a e faka'aoga'i ki te fai teuteu.
Faka'aogaEdit
I te temi mu'a, ne'e teu gatu pe laulafi te haha'i i 'Uvea mo Futuna. Pea ne'e faka'aoga te kie fau ae ki te fai ta'ovala i 'Uvea.
I te temi nei, kua faka'aoga te kie papālagi ki te fai teuteu.
Ko te kie e koga tahi pe pea e vala'i e te haha'i tagata mo fafine i 'Uvea mo Futuna.
HigoaEdit
Ko te kie e toe faka'aoga i 'ihi atu fenua o te Pasifika, Asia mo Afelika. E higoa'i ko te:
- Lavalava i Ha'amoa
- Tupenu i Toga
- Sulu i Fisi
- Ha'fali i Lotuma
- Pareo i Tahisi
- Kikepa i Havai'i
- Sarong i Itonesia
- Manou i te fakafalani o Niu Kaletonia mo Uvea mo Futuna
Fa'ahigaEdit
E kehekehe te kie i
Tana fa'u:
- Silika
- Nilo
- Momole
Tana lanu:
- Kie lanu
- Kie pulepule
- Selepo (o hage ko te kie a Alain Gerbault i tana tau mai Tahisi)
- Nusesio
Tana mātolu:
- Helenaka
- Puleloto
Tana mata'itohi:
- Kie tā
- Kie matohitohi
- Kie tamie
- Kie mosimosi
- Kie pule'i lafi
- Kie pule'i tahisi
MatapunaEdit