Salaade yaa tɩɩg sẽn yit Asteraceae zakã pʋgẽ. Naoor wʋsgo, b kood-a-la wa tɩɩg sẽn tar vãad n womdẽ, la wakat ninga, b kood-a-la a kõbrã la a bõn-buudã yĩnga. B nong n maanda lampo, la b tõe n dɩ-a-la rɩɩb a taab pʋgẽ me, wala makre, lampo, sandwiise, la lampo. B maanda bõn-buud a ye, n boond tɩ celtuce. Sẽn paase, a leb n tara tũudmã la tɩpg yõodo. Sɩngrẽ wã, Erop ne Etazĩni n da mi n koosd lamdo, la yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã saabẽ, b ra lebga lamdo. Yʋʋmd 2017 wã tɛka, dũniyã gill zugu, b ra yiisda lamdo la sikõri sẽn ta ton milyõ 27, tɩ bãmb 56% yita Sɩngrẽ.[1]
Subclass of | useful plant |
---|---|
Has use | medicinal plant, leaf vegetable |
Short name | L. sativa |
Taxon name | Lactuca sativa |
Taxon rank | species |
Parent taxon | Lactuca |
This taxon is source of | iceberg lettuce, lettuce, Lactuca sativa var. capitata, Lactuca sativa var. crispa |
Award received | Vegetable of the year |
Hardiness of plant | 2 |
Taxon range | Beijing, People's Republic of China, Fujian, Guangdong |
Taxon author citation | L. |
GRIN URL | https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=21360 |
Pĩnd wẽndẽ, Ezipt nebã n da kood lamdo, n kɩt tɩ b lebg rɩɩb sẽn tar yõod wʋsg tɩ b kood a vãadã sẽn yaa sõma wã yĩnga. Gɛrk rãmbã ne Rom dãmbã me ra nonga lamdã. Yʋʋmd 50 wã sẽnese, b wilga yam-vɩɩs buud toor-toore, la yam-vɩɩs n da wae n be sɛb nins b sẽn da gʋlsd tẽn-kʋdem wẽndẽ wã pʋsẽ, tɩ tɩɩs wʋsg me be be. Yʋʋm kob-gĩnd a 16 n tãag a 18 soabã, buud toor-toor n zĩnd Europe, la yʋʋm kob-gĩnd a 18 soabã sʋka, b wilga buud toor-toore, tɩ b ket n tõe n yã-ba rũndã-rũndã zẽedã pʋse.[2]
Sẽn yɩɩd fãa, b kood-a-la yʋʋmd fãa, la a pa toog ye. A tõe n paama bũmb wʋsg sẽn pa tar yõodo, la bõn-vɩɩs la bõn-yũudl sẽn wat ne bãase. A L. sativa tõe n sega buud a ye pʋgẽ la ne buud a taab sẽn be Lactuca buudẽ wã nana-nana. Baa ne zẽed-pʋgdbã sẽn baood n na n kogl bõn-buudã, rẽ tõe n yɩɩ toog ne-ba, la bãngdbã tũnugda ne-a n paasd b sẽn tõe n bãng n bãng n bãng tɩ b sã n na n kogl-a, a na n yɩɩ sõma.
A tara vitamini K la vitamini A wʋsgo, la a tara folaat la zom wʋsgo. B sã n wa ning-a wã, a tõe n waa ne bãas wala E. coli la Salmonella.
Sɩngre edit
Salaade sativa yaa Lactuca (sãn-fõog bɩ aster) buudã la Asteraceae (sãnfõog wall aster) zakã neda.[3] B pipi n bilg bõn-buudã yʋʋmd 1753 t'a Carl Linnaeus wilg a Plantarum buud-goamã sebr a yiib-n-soabã pʋgẽ. B sẽn boond tɩ L. sativa wã yaa Lactuça scariola var. sativa,[4] la L. scariolavar. integrata la L. sariola var . integrifolia.[5] L. scriola yaa L. serriola, sẽn yaa bõn-buuda sẽn yaa toor ne bõn-buudu, la bõn-buida sẽn yaa toor-toorã.
Rom dãmba ra boond-b lame tɩ lactuca (la latɛn gomdã pʋgẽ sẽn dat n yeel tɩ "dõogã"), sẽn dat n togs tɩ yaa bõn-bil sẽn yaa pemse, latex sẽn yit ne b sẽn tigs-a wã. B pʋd-b lame t'a Lactuca wã yaa buud yʋʋr la b pʋd-a lame.[6] B pʋd-a-la ne gom-biig ning sẽn yit Rom gomdã pʋgẽ.
Romã gomdã yita roog sẽn da yaa roog sẽn dag n yaa roog ning sẽn da be Romã pãensã pʋga, la a Cos, sẽn yaa gom-biig a to sẽn dat n yeel Romã roog sẽn yaa roogã, yita roog ning b sẽn da boond tɩ Kos sẽn yaa Gɛrk tẽn-bilã sẽn da yaa b sẽn da tar roog sẽn boond tɩ roogã.[7]
Sebtiisi edit
- ↑ https://www.bbc.co.uk/food/recipes/grilledlettucewithgo_14300
- ↑ http://www.fao.org/faostat/en/#data/QC
- ↑ https://web.archive.org/web/20130616211830/http://www.missouribotanicalgarden.org/gardens-gardening/your-garden/plant-finder/plant-details/kc/a679/lactuca-sativa.aspx
- ↑ https://web.archive.org/web/20130616211830/http://www.missouribotanicalgarden.org/gardens-gardening/your-garden/plant-finder/plant-details/kc/a679/lactuca-sativa.aspx
- ↑ https://books.google.com/books?id=eAyNxv2I1LoC&q=lettuce+leaf+color+range&pg=PA28
- ↑ https://books.google.com/books?id=eAyNxv2I1LoC&q=lettuce+leaf+color+range&pg=PA28
- ↑ https://web.archive.org/web/20120619050116/http://ucanr.org/freepubs/docs/7216.pdf