Wp/mos/Salaade

< Wp‎ | mos
Wp > mos > Salaade

Salaade yaa tɩɩg sẽn yit Asteraceae zakã pʋgẽ. Naoor wʋsgo, b kood-a-la wa tɩɩg sẽn tar vãad n womdẽ, la wakat ninga, b kood-a-la a kõbrã la a bõn-buudã yĩnga. B nong n maanda lampo, la b tõe n dɩ-a-la rɩɩb a taab pʋgẽ me, wala makre, lampo, sandwiise, la lampo. B maanda bõn-buud a ye, n boond tɩ celtuce. Sẽn paase, a leb n tara tũudmã la tɩpg yõodo. Sɩngrẽ wã, Erop ne Etazĩni n da mi n koosd lamdo, la yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã saabẽ, b ra lebga lamdo. Yʋʋmd 2017 wã tɛka, dũniyã gill zugu, b ra yiisda lamdo la sikõri sẽn ta ton milyõ 27, tɩ bãmb 56% yita Sɩngrẽ.[1]

lettuce
taxon
Subclass ofuseful plant Tekre
Has usemedicinal plant, leaf vegetable Tekre
Short nameL. sativa Tekre
Taxon nameLactuca sativa Tekre
Taxon rankspecies Tekre
Parent taxonLactuca Tekre
This taxon is source oficeberg lettuce, lettuce, Lactuca sativa var. capitata, Lactuca sativa var. crispa Tekre
Award receivedVegetable of the year Tekre
Hardiness of plant2 Tekre
Taxon rangeBeijing, People's Republic of China, Fujian, Guangdong Tekre
Taxon author citationL. Tekre
GRIN URLhttps://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=21360 Tekre

Pĩnd wẽndẽ, Ezipt nebã n da kood lamdo, n kɩt tɩ b lebg rɩɩb sẽn tar yõod wʋsg tɩ b kood a vãadã sẽn yaa sõma wã yĩnga. Gɛrk rãmbã ne Rom dãmbã me ra nonga lamdã. Yʋʋmd 50 wã sẽnese, b wilga yam-vɩɩs buud toor-toore, la yam-vɩɩs n da wae n be sɛb nins b sẽn da gʋlsd tẽn-kʋdem wẽndẽ wã pʋsẽ, tɩ tɩɩs wʋsg me be be. Yʋʋm kob-gĩnd a 16 n tãag a 18 soabã, buud toor-toor n zĩnd Europe, la yʋʋm kob-gĩnd a 18 soabã sʋka, b wilga buud toor-toore, tɩ b ket n tõe n yã-ba rũndã-rũndã zẽedã pʋse.[2]

Sẽn yɩɩd fãa, b kood-a-la yʋʋmd fãa, la a pa toog ye. A tõe n paama bũmb wʋsg sẽn pa tar yõodo, la bõn-vɩɩs la bõn-yũudl sẽn wat ne bãase. A L. sativa tõe n sega buud a ye pʋgẽ la ne buud a taab sẽn be Lactuca buudẽ wã nana-nana. Baa ne zẽed-pʋgdbã sẽn baood n na n kogl bõn-buudã, rẽ tõe n yɩɩ toog ne-ba, la bãngdbã tũnugda ne-a n paasd b sẽn tõe n bãng n bãng n bãng tɩ b sã n na n kogl-a, a na n yɩɩ sõma.

A tara vitamini K la vitamini A wʋsgo, la a tara folaat la zom wʋsgo. B sã n wa ning-a wã, a tõe n waa ne bãas wala E. coli la Salmonella.

Sɩngre edit

Salaade sativa yaa Lactuca (sãn-fõog bɩ aster) buudã la Asteraceae (sãnfõog wall aster) zakã neda.[3] B pipi n bilg bõn-buudã yʋʋmd 1753 t'a Carl Linnaeus wilg a Plantarum buud-goamã sebr a yiib-n-soabã pʋgẽ. B sẽn boond tɩ L. sativa wã yaa Lactuça scariola var. sativa,[4] la L. scariolavar. integrata la L. sariola var . integrifolia.[5] L. scriola yaa L. serriola, sẽn yaa bõn-buuda sẽn yaa toor ne bõn-buudu, la bõn-buida sẽn yaa toor-toorã.

Rom dãmba ra boond-b lame tɩ lactuca (la latɛn gomdã pʋgẽ sẽn dat n yeel tɩ "dõogã"), sẽn dat n togs tɩ yaa bõn-bil sẽn yaa pemse, latex sẽn yit ne b sẽn tigs-a wã. B pʋd-b lame t'a Lactuca wã yaa buud yʋʋr la b pʋd-a lame.[6] B pʋd-a-la ne gom-biig ning sẽn yit Rom gomdã pʋgẽ.

Romã gomdã yita roog sẽn da yaa roog sẽn dag n yaa roog ning sẽn da be Romã pãensã pʋga, la a Cos, sẽn yaa gom-biig a to sẽn dat n yeel Romã roog sẽn yaa roogã, yita roog ning b sẽn da boond tɩ Kos sẽn yaa Gɛrk tẽn-bilã sẽn da yaa b sẽn da tar roog sẽn boond tɩ roogã.[7]

Sebtiisi edit

  1. https://www.bbc.co.uk/food/recipes/grilledlettucewithgo_14300
  2. http://www.fao.org/faostat/en/#data/QC
  3. https://web.archive.org/web/20130616211830/http://www.missouribotanicalgarden.org/gardens-gardening/your-garden/plant-finder/plant-details/kc/a679/lactuca-sativa.aspx
  4. https://web.archive.org/web/20130616211830/http://www.missouribotanicalgarden.org/gardens-gardening/your-garden/plant-finder/plant-details/kc/a679/lactuca-sativa.aspx
  5. https://books.google.com/books?id=eAyNxv2I1LoC&q=lettuce+leaf+color+range&pg=PA28
  6. https://books.google.com/books?id=eAyNxv2I1LoC&q=lettuce+leaf+color+range&pg=PA28
  7. https://web.archive.org/web/20120619050116/http://ucanr.org/freepubs/docs/7216.pdf