Wp/mos/Pizza

< Wp‎ | mos
Wp > mos > Pizza

Pizza (English: /ˈpiːtsə/ PEET-sə, Italy: [ˈpittsa], Neapolitan: [ˈpittsə]) yaa rɩɩb sẽn yit Itali, sẽn yaa wa b sẽn naan naan yɩll n naan yɩll ne tomate, sãnem, la bũmb a taab (wa sẽn yaa wa sor a taab sẽn yaa wa ko-ko-ko-kẽeng, ankɔv, ko-ko, loet, oliiv, namsg, namsg la ko-koamgo, n yaool n yɩll ne tʋʋlg sẽn yaa kãseng n yaa to-to, la b naan n dɩt-a ne tɩɩs n dɩt n dɩt a taaba.[1]

pizzaiolo
profession, occupation, craft, tradition
Subclass ofcook, fast food preparers, culinary art, baker Tekre
Work locationpizzeria, pizzeria chain Tekre
Field of this occupationcooking Tekre
Country of originItaly Tekre
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/00722, https://ich.unesco.org/fr/RL/00722, https://ich.unesco.org/es/RL/00722 Tekre
Usesdough, oven, food ingredient, kitchen Tekre
Female form of labelpizzaïola, פיציולה, pizzaiola, picopekovka, pizzaiola Tekre
Male form of labelpizzaiolo, pizzaïolo Tekre
ISCO-08 occupation class9411 Tekre
ISCO-88 occupation class5122 Tekre

Pipi, b gʋlsame tɩ b boond-a t'a pizza yʋʋm kob-gĩnd 10 soabã pʋgẽ, la latɛn kʋdem-kʋdem pʋgẽ, sẽn yit Itali soolmã sẽn be Gaeta tẽngẽ wã, Lazio soolmẽ wã, sẽn be kampiɛn soolmã noorẽ wã. [1] A Raffaele Esposito yaa neb sẽn naan n naan pisã sẽn yaa wa rũndã-rũndã Neapolẽ wã. Yʋʋmd 2009 soabã pʋgẽ, b ra gʋlsda Neapolitan pizza ne Europay soolmẽ wã tɩ b yaa Traditional Speciality Guaranteed. Yʋʋmd 2017 wã, b paasame Neapolitan pizza wã sẽn na yɩl n kɩt tɩ b lebg UNESCO nin-buiidã sẽn pa tar b sẽn tõe n yã bũmb ninsã. [1]

D sã n dat n bãng tɩ b rɩt-b lame, d segd n baooda d sẽn na n maan to-to. B koosda pizza zĩis wʋsg sẽn yaa toor-toorã, sẽn tar n be piseri wã, Mediterane wã, sẽn yaa roog rɩɩb sẽn yaa roogo. [1] Italy, b kõt-b-la pizza sẽn pa kẽed ne b sẽn pa rɩt-b ne sʋʋg la forkã. [1] [2] La b sã n pa nong n dɩtẽ, b sã n dɩtẽ b nugẽ, b sãnda b sẽn dɩtẽ. B leb n koosda pizza wã ne b toor-toorã, n paas b sẽn ningd-a ko-kãnga, wall b sẽn maand n tigimd a meng n kõ-a wã. Rẽ poore, b maanda b rɩɩb ne b bugum.

Yʋʋmd 2017 wã, dũniyã piisa wã yaa dolar milyaar 128 la Etazĩni wã yaa dolari milyaar 44 sẽn tar pissi rãmb 76.000. [1] Sẽn yɩɩd yʋʋm a yiibu wã pʋgẽ, Etazĩni neb sẽn yɩɩd 13 wã rɩka pizza daar fãa. [1]

A ye edit

B sẽn gʋls tɩ b ra tũnugda ne gom-biig ning sẽn yaa "pizza" wã yɩɩg pĩnda n yit Gaeta tẽngẽ wã, sẽn da ket n yaa Byzantine soolmã pʋga, yʋʋmd 997 soabã pʋgẽ; b yeelame tɩ ned sẽn da tigim zĩig n na n kõ a Gaeta bispu wã pizza piig la a yiibu Kiris-nebã daar fãa, la a paas piis piig la a yiib ne Pak kibs fãa.

B sẽn wilg tɩ b na n maana woto wã yaa:

  • Byzantine Greek la Late Latin pitta > pizza, cf. Bugr sẽn yaa wa b sẽn da boond tɩ pitta wã yaa bugr sẽn yaa b sẽn boond tɩ pittã sẽn yaa b bugr sẽn ya b bugr la b b b bugr ning sẽn yaa b b bugrã sẽn yaa b buudu, la b b bug-tẽnga sẽn yaa b bur sẽn yaa bugr sẽn yaa a sẽn yaa b nugẽ wã. Pita gomdã tõe n kẽnga pĩnd Gɛrk gom-biig a piικτή (pikte), "fẽkr sẽn yaa tɩt", sẽn lebg "picta" ne Latin bɩ Gɛrk tẽkrã (pissa, Attic πίττα, pitta), "tõnd",[1][2] bɩ πήτεα (p ⁇ tea), "bran" (πητίτης pētítēs, "bran bur").[1]
  • Biiblã yeelame tɩ gom-biig ning b sẽn boond tɩ pinza wã yita "kẽng" sẽn yaa buud-gomdã pʋgẽ, wala b sẽn yeel rũndã-rũndã wã. B yita Latin pinsere "kẽng n kõ, b sẽn kõ". [1]
  • Lombardi gom-biig ning sẽn yaa bizzo bɩ pizzo sẽn dat n yeel tɩ "gɛt" (tõnd sẽn yaa ne gom-biis nins sẽn yaa "bit" la "bit") sẽn wa n be Italya yʋʋmd 500 soabã sʋka, Lombardi neb sẽn kẽed n zabd tẽngã n wa n zab ne-a wã. [2] [3] B sẽn da wa n gomd b > p wã, b tõe n wilga b sẽn boond tɩ High German consonant wã tɩ b tõe n yeel tɩ b sẽn yeel tɩ b "kẽe" wã võor yaa "kẽeg".

A pizza sẽn yaa bilf n yaa "pizzetta" wakat ninga. [1] Ned ning sẽn maand pizza yaa "pizzaiolo". [1]

"Piz" gom-biigã yita Itali la b lebg n kẽe Inglẽn-dãmbã pʋgẽ yʋʋmd 1930 wã. Sẽn deng tɩ b bãng-a sõma, yaa Inglẽn sẽn gomd-a wã n boond-a t'a "tomato pie". Tẽns kẽer sẽn tar pizza wã me ket n boond-b lame tɩ tomate pie. [1]

Kibsa edit

 
Rom pĩnd wẽndẽ pizza pipi sẽn be Pompeii wã zug fɩrsɛɛrẽ
 
A pizzaiolo sẽn be yʋʋmd 1830 wã

Sẽn sɩng ne pĩnd wẽndẽ wã, b yãa neb sẽn da paasd burã ne bõn-naands a taab n kɩt tɩ burã yũud sõma. Yʋʋm kobs a 6 soabã sẽn deng a Zeezi rogmã, a Darius Kãsem naamã sasa, Pɛrsi nebã sẽn da be Akemɛnid soolmẽ wã, b rɩka bur sẽn yaa wa b sẽn dat n dɩ wã ne bur-yũud la datr b sẽn da tar n dɩt b tãb-biisã zugẽ. [1] [2] La pĩnd wẽndẽ Gɛrk rãmbã rɩka bur-yũudu ne kaam, tɩɩs la bur-yũur. B sẽn gom rɩɩb sẽn wõnd pizza wã yell pĩnd n gom Aeneidã pʋgẽ, tɩ Harpi wã rĩmã Celaeno pĩnd n togsame tɩ Trojã nebã pa na n paam laafɩ hal tɩ kom kɩt tɩ b rɩ b rɩɩb ye (Buk a III). Sebr a VII pʋgẽ, b kõ a Ene wã ne a nin-buiidã rɩɩb sẽn tar bur sẽn yaa wa pita wã, tɩ b rɩt-a ne namsg sẽn yaa kãn-kãe. B sã n dɩ burã, b bãngame tɩ yaa Celaeno sẽn pĩnd n togsã la "dɩblsã". [1] Yʋʋmd 2023 wã, b yãa fɛrse sẽn be Pompeii wã pʋgẽ, tɩ b yãend tɩ b sẽn yã wã yaa rɩɩb sẽn wõnd pizza wã, rɩɩb a taab la bũmb nins b sẽn da pakã sʋka. Italy tẽnga tẽnga tẽnga tẽnga taoor soab yeelame tɩ "a tõe n yɩɩ wa sẽn yaa rũndã-rũndã wã yaab a ye". [1] [2] "Pizã" gom-biigã gom-biig a ye n deng n gom gom-yã. A yitẽ wã, a gʋlsa latɛnse, la a gʋlsa yʋʋmd 997 soabã kiuugã pʋgẽ, a Gaeta sẽn yeel tɩ b na n kõ-a-la "piizã piig la a yiibu, pork gãag la pork kidney a Kirismas daare, la piizã 12 la piis-poak a yiib Pak daare". [1]

Rũndã-rũndã, b ra maanda bur sẽn yaa wa bur sẽn yaa b sẽn da naan n dɩ wã, n be Napɔl, Itali, yʋʋm kob-gĩnd 18 bɩ 19 wã sɩngrẽ. [1] Sẽn deng rẽ, b ra da rɩtda burã ne bũmb sẽn yaa wa sãnem, sãnem, burã, la burã. Pa la b bãng wakat ning b sẽn deng n paas tomate wã ye, la b yetame tɩ b pa tõe n maan woto ye. [1] Baa ne rẽ, pa tõe n yɩ hal yʋʋm kob-gĩnd 16 soabã la Colombian Exchange ye. Hal n tãag yʋʋmd 1830 wã, b ra koosda pizza ne b sẽn da maand n pa maand n kõ-b rɩɩb ye.

Bãngr a yembr sẽn yaa kibay sẽn yaa rũndã-rũndã wã yetame tɩ b ra naan n naan pizza sẽn boond tɩ pizza Margherita wã yʋʋmd 1889, tɩ Capodimonte Rĩung roogã tʋm Neapolitan pizzaiolo (pizza tigenda) Raffaele Esposito t'a naan pizza n waoog rĩm-poak a Margherita. A sẽn naan piizã a tãabã sʋka, rĩm-poakã ra nong-a lame tɩ b rɩt piiz sẽn tar Italy bãndgã farb - sẽn yaa miuug (tomato), vãad (basil) la pemse (mozzarella). B yeelame tɩ b pʋd pizza-kãngã rĩm-poakã yʋʋr yĩnga, la tɩ "ma-tʋʋmdã taoor soaba" sẽn kõ-a lɛtr ning sẽn wilgd tɩ yẽ yaa rĩm-poakã, n ket n be Esposito raagẽ wã. Rẽ poore, b maana vaeesg n wilg tɩ b pa mi tɩ b sẽn da wa n wa n wa tɩ moon-a wã yaa sɩda. La b wilgame tɩ b pa wilg tɩ b ra wa n waame ye. La b ra gomda a Mart yelle.

Yʋʋmd 19 soabã saabẽ, Italy nebã sẽn wa n be Etazĩni wã n dɩkd pizza wã n tɩ kõ-a wã, b ra sɩngame n be zĩig ning b sẽn da beẽ wã. Yaa yʋʋmd 1905 wã la b yik n kõ-a rɩɩb sẽn yaa pipi wã. Dũni gill zabr a yiib-n-soabã poore, sẽn lebg n wa n wa Itali wã, b sẽn da wa n mi n bãng Italy wã rɩɩb sẽn yaa b toorẽ wã, b ra maanda piisã raarã. [1]

A Associazione Verace Pizza Napoletana (Welga Neapolitan Pizza Tigeng) yaa b sẽn sigl yʋʋmd 1984 wã sẽn pa baood ligd n na n paam n paam n deeg b tʋʋmdã ne Napol tẽnga. A sẽn dat n sõng ne Neapolitan piisa wã. [1] Yʋʋmd 2009 wã, sẽn zems ne Italy sẽn kosã, b gʋlsame tɩ b naan rɩ Neapolitan pizza wã ne Europayɛllã sẽn yaa Traditional Speciality Guaranteed dish wã, la yʋʋmd 2017 wã, b kẽes-a-la UNESCO sẽn get bũmb nins sẽn pa tar yõod ne b vɩɩmã wã pʋga.

D sẽn maandã edit

B koosda pizza sẽn yaa wa b sẽn da wa n dɩt bɩ b sẽn da rɩt n kõ-a, la a yaa a sẽn yaa a zãng bɩ a sẽn yaa b sẽn pa rɩt ye. B yãka manesem sẽn na yɩl n tõog zu-loees wala sẽn na yɩl tɩ sobgã ra naag ne pe-gãongã ye, la b tõog n kɩt tɩ b lebg ne koglg sẽn tõe n wa kɩt tɩ b wa lebg kãenkãe, la b wa kɩt tɩ koglg lebg kãenkẽ. Bãada pizza sẽn yaa kãn-kãe ne bõn-naands la b sẽn maand b mens n yikd b meng n dɩ.

D tõe n dɩka pizza n dɩ n dɩ n kõ-a. B tigimda pizza-kãngã ra-kãnga, n yaool n koosd-a tɩ b ra pa rɩt ye. Zĩndb kẽer koosda pe-kẽeng sẽn yaa wa sẽn yaa wa b sẽn dat n dɩ n yaool n dɩ n tɩ pak-a

Dĩm-d-la edit

Zĩ-rãmbã pʋsẽ, b tõe n kosa pizza ne bugum sẽn be bugum zug n dɩt-a, ne bugum n dɩt a zug n dɩtẽ, ne bug-zĩ-zĩig sẽn be bugmã zug n dɩtã, ne bugmã sẽn yaa wa b sẽn da nong n dɩt n dɩt ne bugum bɩ bugum zug. B sã n wa n dɩka pizza wã, b ningda-a-la ko-kãnga, n kõ-a-a-yã. Sẽn deng n da na n maan n kõ-a, b sã n wa n dɩt-a, a sã n wa kõ-a-la a sã n pa rɩt-a-a, yaa wa a sẽn dat n dɩt a pizza wã. [1] D sã n maand-a y meng, d tõe n dɩka pizza kug n dɩka bugum sẽn yaa wa bugum bugum. Sẽn na n yɩlẽ tɩ b rɩt ne b meng n dɩt a zugu, b rɩtame tɩ b rɩta a tɩgã tɩ b rɩgd a tɩgã. [1] Neb kẽer sẽn yaa kom-dãmb zãada gãnd sẽn yaa wa n dɩt pizza. Wala rɩɩb zĩisẽ wã, b yaa wa gãnd sẽn yaa wa gãnda, wa b sẽn maan yʋʋm kobs-gĩndẽ wã, n na n tõog n paam tɩ b rɩtgã yaa sõma. A to wã yaa pizza sẽn yaa b sẽn dɩt n dɩt n tɩge. Gɛrk piisa, wa b sẽn maand ne b sẽn boond tɩ Chicago wã, la b sẽn boond t'a Sicili wã, b maanda b sẽn na n dɩt-a wã pʋgẽ, la pa b sẽn na yɩl n dɩt a piisã taoorã zug ye

Zĩ-rãmbã wʋsg tũnugda ne taabl sẽn yaa sõma n maand pizza wã n segl b pizza wã. B tõe n kɩtame tɩ b naan naan naan naan maan-tɩ-tɩ-m-meng n yiisd pizza.

Koosgã edit

 
D sẽn maand n dɩt n dɩt-b pizza wã, d tõe n dɩka-a lame

A sẽn boond t'a "kẽngã" tõe n yɩɩgame tɩ yaa wa a sẽn maand to-to wã. A yaa wa a Neapolitanã sẽn maand n kõ-a wã, la a yaa wa a yaa sẽn maand n kõt-a wã. A yaa sẽn yaa toor-toorã, la a tõe n naag ne sãnem bɩ tɩɩs wall a pid ne sãnem. A sẽn yaa pipi wã, a yaa a sẽn yaa pipi n boond tɩ cornicione. [1] A pizza wã pʋgẽ, a sã n wa tar sukari, a tõe n sõngame tɩ a yeastã bɩ.

A sẽn da naan n naan n dɩ pizza wã, yaa Amerika pizza wã sẽn boond tɩ Papa John's Pizza n naan n naan yʋʋmd 1984 wã.

Dĩis edit

Sõsg ning sẽn pʋgdã: Pizza cheese

A Mozzarella wã yaa pipi wã sẽn yaa pipi wã. B leb n tũnugda ne sãnem-dãmb a taab me, sẽn yɩɩd fãa, sãnem-do-rãmb a taab sẽn yaa Itaali, sẽn tar n dat n togs tɩ yaa provolone, pecorino romano, ricotta la scamorza. B ra maanda sãnem-tõog sẽn pa tar ligd wʋsgo, wall sãnem-toog sẽn yaa a to wã sẽn na yɩl n tall zʋg-sõma wala b sẽn yaa wa bĩisgã, b sẽn yaa sẽn yaa wa sẽn yaa wa wã, b sẽn tar pãng n yaa wa sẽn tar yĩns la koom sẽn yaa sõma, la b sẽn tar sũ-noog n pa tõe n sãamd b yõodo. Sẽn na yɩl n naan pizza wã sẽn yaa sõma la sẽn yaa naong wʋsgo, b maana vaeesgo wʋsg n vaees tɩ b bãng tɩ tɩɩsõllã, b sẽn maandã la b sẽn yidgdã, b sã n maandã, b maandẽ wã, la b maandẽ bũmb a taab sẽn pa nana. Yʋʋmd 1997 wã, b wilgame tɩ yʋʋmd fãa, b ra yiisda pizza wã tone n yɩɩd 1 milyõ (1100,000) Etazĩni la b yiisda tone 100000 (110,000) Erop. [1]

Rɩt-rãmbã la b taab edit

Sõsg ning sẽn pʋgdã: List of pizza varieties by country

B sẽn yãkd b sẽn na n dɩl-b pizza wã yaa toor-toorã, tɩ b yãkd b toor-toore, tɩ wakat ninga b yãkd n dɩlgd-b-la b sẽn na yɩl n dɩl b rɩɩbã. B leb n maanda pizza buud toor-toor n wilgd b sẽn maand to-to wã. Sõsg nins sẽn pʋgdã pʋgẽ, b sõsdda neb nins sẽn yaa kãseng n yɩɩd wã bala.

Rɩt-rãmbã edit

Image Name Characteristic ingredients Origin First attested Notes
  Pizza Margherita Tomatoes, mozzarella, basil. Naples, Italy June 1889 The archetypical Neapolitan pizza.
  Pizza ai quattro formaggi Prepared using four kinds of cheese (Italian: [ˈkwattro forˈmaddʒi], "four cheeses"): mozzarella, Gorgonzola and two others depending on the region. Lazio, Italy Its origins are not clearly documented, but it is believed to originate from the Lazio region at the beginning of the 18th century.
  Pizza alle quattro stagioni Artichokes, mushroom, ham, tomatoes. Campania, Italy The toppings are separated by quarter, representing the cycle of the seasons.
  Pizza capricciosa Ham, mushrooms, artichokes, egg. Rome, Lazio, Italy 1937 Similar to pizza alle quattro stagioni, but with toppings mixed rather than separated.
  Pizza marinara Tomato sauce, olive oil, oregano, garlic. No cheese. Naples, Italy 1734 One of the oldest Neapolitan pizza.
  Seafood pizza Seafood, such as fish, shellfish or squid. Italy Subvarieties include pizza ai frutti di mare (no cheese) and pizza pescatore (with mussels or squid).
  Clam pie Clams. New England 1950s Pizza version of the covered pie served in New England since colonial times.
  Hawaiian pizza Pineapple, ham or bacon. Canada 1962 Tends to divide opinion.


Pizza styles
Image Name Characteristics Origin First attested
  California-style pizza Distinguished by the use of non-traditional ingredients, especially varieties of fresh produce. California, U.S. 1980
  Calzone Pizza folded in half turnover-style. Naples, Italy 1700s
  Chicago-style pizza Baked in a pan with a high edge that holds in a thick layer of toppings. The crust is sometimes stuffed with cheese or other ingredients. Chicago, U.S. Template:Wp/mos/Circa
  Colorado-style pizza Made with a characteristically thick, braided crust topped with heavy amounts of sauce and cheese. It is traditionally served by the pound, with a side of honey as a condiment. Colorado, U.S. 1973
  Deep-fried pizza The pizza is deep-fried (cooked in oil) instead of baked. Italy and Scotland
  Detroit-style pizza The cheese is spread to the edges and caramelizes against the high-sided heavyweight rectangular pan, giving the crust a lacy, crispy edge. Detroit, U.S. 1946
  Grandma pizza Thin, square, baked in a sheet pan, "reminiscent of pizzas cooked at home by Italian housewives without a pizza oven".[2] Long Island, U.S. Early 1900s
  Greek pizza Proofed and baked in a shallow pan; the crust is light and similar to focaccia. Connecticut, U.S. 1955
  Italian tomato pie Made from thick dough covered by tomato paste; a variation on Sicilian pizza. Also called pizza strips (when cut as in the image), gravy pie, church pie, red bread, party pizza, etc. U.S. Early 1900s
  Jumbo slice Very large slice of pizza sold as street food. New York and Washington, D.C., U.S. 1981
  New York–style pizza Neapolitan-derived pizza with a characteristic thin foldable crust. New York metropolitan area (and beyond) Early 1900s
  Pizzetta Small pizza served as an hors d'oeuvre or snack. Italy
  St. Louis–style pizza The style has a thin cracker-like crust made without yeast, generally uses Provel cheese, and is cut into squares or rectangles instead of wedges. St. Louis, U.S. 1945

Dɩt-yã edit

Sẽn zems rogem zĩiga edit

Italy edit

Neapolitan pizza (pizza napoletana) sẽn yaa sɩd-sɩdã, b maanda ne tomate sẽn boond tɩ San Marzano, sẽn yi Vesuvius tãngã rɩtgẽ wã, la mozzarella di bufala Campana, sẽn yi ne piis sẽn yit koom bufɛl sẽn yi Campania la Lazio wã pʋgẽ wã. A buffalo mozzarella wã yaa a sẽn tar a meng Eropa wã sẽn tar sor n kõ-a wã. [1] La taab sẽn yaa kibayã yaa pizza alla marinara, sẽn yaa marinara sauce la b yeel tɩ yaa pipi sẽn yaa pipi wã, la yaa pipi sẽn tar tomat n yɩɩd fãa. [1] Pizza capricciosa, sẽn yaa mozzarella cheese, bur sẽn yaa bũmbu, fõg, artichoque la tomate, [2] la pizza pugliese, sẽn yaa tomate, mozzarella la ciibã. [3]

A sẽn yaa pipi wã sẽn yaa pipi n be Itali wã yaa a sẽn boond t'a yaa sicilian pizza (a sẽn boond tɩ sfincione bɩ sfinciuni) [1] [2] sẽn yaa pipi sẽn tar karemd bɩ sẽn tar rɩ-kãsems sẽn yaa sõma n sɩng yʋʋm kob-gĩnd 17 soabã pʋgẽ Sicili: yaa focaccia sẽn yaa pipi ne tomate sauce la bõn-naands a taaba. Hal tɩ ta 1860 soabã, sfincione ra yaa pizza buud sẽn da yaa pipi n da rɩt Sicili, sẽn yɩɩd fãa tẽn-kãng sẽn be tẽns a taab tẽnsẽ wã. [1] B leb n maanda pizza buud toor-toore Itali soolmã pʋga, wala pizza al padellino bɩ pizza al tegamino, sẽn yaa piis sẽn yaa kãenkãe, sẽn tar gãnd sẽn yaa kãsenga, sẽn yaa rɩ-kãsems sẽn yaa sõma, sẽn yaa pipi n be Torino, Piemont soolmẽ wã.

United States edit

Sõsg ning sẽn pʋgdã: Pizza in the United States

Yʋʋmd 1905 wã, b tʋla pipi piizeri wã New York tẽngã pʋgẽ. [1] Etazĩni wã, b sẽn da maand pizza wã, b rɩtda a taab wa: anchoïes, b sẽn mi n dɩt n dɩt-a wã, namse, namse wã, a ye, a ye. Yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã pʋgẽ, b bɩɩsa zĩis toor-toor sẽn tar b sẽn boond tɩ bufalo, la b sẽn boond t'a Buffalo, la a Chicago, la a Detroit, la a Greek, la a New Haven, la a Nueva York, la a St. Louis. Tẽns nins fãa sẽn be be wã sʋka, yaa rɩɩb sẽn yaa sõma, sẽn yaa b sẽn pid ne bũmbã, sẽn yaa a nugẽ, sẽn yaa yaa a sẽn lebg n wa n wa n lebg n wa, sẽn yaa sẽn yaa a sẽn yɩ to-to, la sẽn yaa pizza, tɩ ned kam fãa tõe n yeel t'a rɩka a sãasã la a sẽn dɩt-a wã.

Dũni wã neb sẽn yaa pissi wã sʋka, bãmb piig la a tãab rɩta pissi daar fãa. [1] D sẽn maand piisã, yaa Domino's Pizza, Pizza Hut, la Papa John's, piisã sẽn yit b sẽn maand piizã, la piisã nins b sẽn maand ne bãagã, la sẽn yaa b sẽn maand n kõ-b koom-koglg bɩ b sẽn ning-b koomã, sẽn yit b tɩbõosgo, n kõt-b piisã zĩig fãa.

Argentina edit

Sõsg ning sẽn pʋgdã: Argentine pizza

Arzantin piisa yaa tẽn-tẽngã rɩɩb ning sẽn yaa kãseng n yɩɩd wã, sẽn yɩɩd fãa a Buenos Aires sẽn yaa tẽngã tẽn-tẽnga. Arzantin yaa tẽng ning sẽn tar piizeri wã sõor sẽn yɩɩd ned kam fãa wã dũniyã gill zugu, la baa ne b sẽn dɩt-b tẽngã gill zugu, piizeri la neb nins sẽn tar-b sõor sẽn yaa kãseng n yɩɩdã yaa Buenos Aires, tẽngã sẽn tar piiseri n sõor sẽn yɩɩdã dũniyã gill zugu (bãngr-gã yʋʋmd 2015 wã tɩ yaa milyõ 14 yʋʋmd fãa). Rẽ n so tɩ b get tẽngã wa tẽn-kãseng sẽn yaa pizza wã tẽn-bɛdã. B sẽn wa n naan n naan n wa n dɩtẽ wã, b sɩngame n dɩtẽ. Woto, wakat ning b sẽn da naan n naan Itali wã, b ra maanda pizza Arjantɛn tẽnga. Italy nebã sẽn da yaa naong rãmba n wa be tẽngã pʋgẽ wã kɩtame tɩ rɩɩb ning sẽn da yaa bilfã lebg rɩɩb sẽn yaa sõma n yɩɩd, tɩ Arjantɛn wã rɩɩb wʋsg n paasã yĩnga. Yʋʋmd 1930 wã, b kɩtame tɩ pizza lebg tẽng ning sẽn tar minimã. La b kɩtame tɩ b lebg tẽn-kãng nebã sẽn da be b sẽn da be n dat n wa beẽ wã.

Argentine pizza sẽn yaa a sẽn yaa a soab ning sẽn yaa a soaba, sẽn yaa a pizza wã sẽn yaa a pipi wã. A pizza wã yaa a sẽn boond t'a "pizza de molde" (spaañigẽ wã yaa "pizza sẽn be panã pʋgẽ"), sẽn tar "tõnd sẽn yaa kãsenga, sẽn yaa spong la sẽn tar burã sẽn yaa kãn-kãe". [1] A sẽn yaa a Zeova Kaset rãmbã sẽn da yaa nin-buiidã, a Zeova Kaset rãmb n kõ-b noor tɩ b maan bũmb nins sẽn yaa sõma wã. B sẽn boond tɩ pizza de molde wã yaa "pizza sẽn be panã" sẽn yit Sipãnẽ wã, bala b pa tar pizza sobg tẽngã pʋgẽ ye. Rẽ n so tɩ b sẽn da maand burã, b ra pakda bur-kɩtbã n dɩt-b. B sẽn da tũnugd ne bur-dãmb platã, Argentini wã piizã ra yaa pipi n yaa gãnd bɩ sẽn yaa pʋ-vẽenega, sẽn yaa formɛt sẽn yaa ne yʋʋm 1920 wã sẽn ket n ket n yaa bũmb sẽn ket n be piseri rãmb kẽer pʋsẽ, sẽn yɩɩd fãa sẽn yaa pisã sẽn yaa tɩt, fuguzeta bɩ fuguzza. [v]

A sã n yaa a sẽn naan n naan n naan a sẽn naan a sẽn na n naan a wã, a tõe n yɩɩ a sẽn naan wa a sẽn naanã. A sẽn naan wa n naan wa n dɩ n kõ-a wã, a ra yaa wa a sẽn da yaa a sẽn da naan wa n kõ-b-a wã. A ra yaa a sẽn naan wa ne a sẽn naan n kõ-ba wã. A Buenos Aires nebã sẽn nong n nong n nong-b n dɩtẽ wã yaa b sẽn na n dɩt-b pizza ne fainá, sẽn yaa pankoog sẽn yit ne bur sẽn yaa wa b sẽn dɩt n dɩt n kõ-b. [1]

Records edit

Yʋʋmd 2021 soabã pʋgẽ, Guinness World Records wilgame tɩ:

  • Yʋʋmd 2012 yʋʋm-bɩʋʋn kiuugã, b segla piisã sẽn yaa kãseng n yɩɩd dũniyã gill zugu. B pʋdga pizza wã t'a "Ottavia" n waoog Rom naab a yembr sẽn boond t'a Octavian Augustus. B maana-a ne a sẽn pa tar glutẽ wã. [1]
  • Dũni wã piisa sẽn yaa yɩɩga yɩɩga metr 1,930.39 (metr 6,333 piis 3 + inch ne pʋɩ-sʋk); b maana-a-la Fontana, Kaliforni yʋʋmd 2017.[78] Sẽn deng n zĩndã, b ra tara Marquinetti (Tomelloso, Ɛspayn) sẽn maan piis sẽn yaa mɛtri 114.5 n tõog n yɩɩg Polɩɩnd sẽn deng n yɩɩdã. [1]
  • Dũni wã piisa sẽn yaa ligd sẽn yɩɩd fãa, la a Guinness World Records sẽn yã wã, yaa dollars 2700 la a ra koosda a soab ne a sẽn be ne a to wã. A yaa b sẽn naan ne bĩng sẽn yaa wa b sẽn naan n naan n naan b bĩng n naan n kõ-a wã.
  • B wilgame tɩ b ra tar pizza sẽn tar ligd wʋsgo, la b pa paam Guinness World Records wã n bãng ye. Wala makre, b ra yiisda "Pizza Royale 007" sẽn tar ligd sẽn ta £ 4,200 wã, sẽn be Haggis restoranẽ wã, Glazgo, Ecosse, sẽn be ne kaʋɩr, lobs la sãnem bugum sẽn tar karɩt 24 wã, la kaʋɩrs pizza sẽn tar yaood sẽn ta US$ 1,000 sẽn yit Nino Bellissima pisse wã sẽn be New York, New York. [1]
  • A Domenico Crolla sẽn naan n naan n naanã, a ra maanda pizza sẽn tar tɩbsg wa roog sẽn yaa tomate, sa-kẽem sẽn yaa a sẽn yũud ne a sẽn kẽed ne a sẽn yũ a sẽn kẽeda, sãnem sẽn yaa a sãnem, sãnem, lobs sẽn bĩng cognac la kaviar sẽn be sampaang pʋgẽ. Yʋʋmd 2007 wã, b ra paasa pizza wã n kõ-a ligd sẽn ta £2,150 ye. [1]

Dɩlla ne bãasã edit

B yeelame tɩ b sẽn maand piizã sẽn yaa wʋsgo, b pa tar bũmb nins b sẽn maandã ye. A tõe n tara zu-loees la yĩns wʋsgo, la a tara kalori wʋsgo. USDA wã wilgame tɩ b sẽn maand rɩɩb sẽn pa tar pãng wã pʋgẽ, b tara natriyɔm miig 5,100 ne pissi sẽn yaa cm 36 wã. [1] B tagsdame tɩ bãagã pa na n paam laafɩ ye. [1] [2]

Dĩis sẽn wõnd taaba edit

  • Calzone la stromboli yaa rɩɩb sẽn wõnd taaba, tɩ b maanda ne pizza wã sẽn yaa wa b sẽn pakd (calzone) bɩ b sẽn pak n pʋgd (stromboli) n pʋgd b sẽn pidd bũmbã.
  • Panzerotti wã yaa wa kalzõõõ wã, la b pa rɩt-a ye.
  • Piadina yaa Itali wã bur sẽn yaa kãn-kãe sẽn yaa b sẽn naan n dɩt Romagne. Focaccia yaa Itali bur sẽn yaa wa b sẽn naan n dɩt n dɩt ne seb-kɛg n kõ-a rãam. A yaa wa pizza sẽn yaa wa seb-kɛga
  • "Farinata" bɩ "cecina".[88] Yaa Liguri (farinata) la Toska (cecina) rɩɩb sẽn yit piis-pẽg sẽn yaa waalgã, koomã, kiimã la oliivõllã pʋgẽ. A leb n boondame t'a Socca, Frans soolmẽ wã. Naoor wʋsgo, b ra maanda b sẽn maand ne brik bugum pʋgẽ, la b ra miisa b sẽn na n koosd ne b sẽn na yɩl n paam n paam n kõ-b.
  • Coca yaa rɩɩb sẽn wõnd a woto sẽn yaa sẽn be Katalõni la tẽns nins sẽn pẽ-a wã, la a leb n kẽed n kẽed Ɛspaynã la Aljeri. B tara buud toor-toore.
  • Alsazien Flammekueche wã (German: Flammkuchen, Frans: Tarte flambée) yaa bã-bõoneg sẽn be crème fraîche, liiga la bacon pʋgẽ.
  • Garlic fingers yaa Atlantic Kanada rɩɩb sẽn wõnd pizza ne a waoogr la a sẽn maand ne wa-te. B manegda bur sẽn looge, sãnem, sãnem la wakat ninga b sẽn dɩt n kõ-a.
  • La Anatolian Lahmacun (Arabic: laḥm bi'ajīn; Armenian: lahmajoun; also Turkish pizza or Armenian pizza) yaa nam-sãoong sẽn yaa wa-yã. A base yaa bilf wʋsgo, la a yĩn-gãongã pʋgẽ, b baooda tɩ b rɩt-a-la ne namsg sẽn yaa kãn-kãe.[90]
  • La Levantine Manakish (Arabe: ma'ujnāt) la Sfiha (Arabe laḥm bi'ajīn; Arab piisa me) yaa rɩɩb sẽn wõnd piisa
  • Panizza yaa bur nus sẽn yaa b sẽn mi n dɩt n dɩt-a wã.
  • Masedoan Pastrmalija yaa bur sẽn yaa bur ne namse. A yaa wa b sẽn yaa wa bĩng n tɩg n tɩg ne namsg sẽn ka-b nẽ.
  • A Pissaladière wã yaa wa Itali piisa, a sẽn tar a sãnem n yɩɩd a sẽn tarã, la a sẽn naag ne a sãnem, a ankovi wã la a oliivã.
  • Pizza bagel yaa bagel sẽn tar tɩbsg sẽn wõnd pipi wã.
  • Bur-piiz yaa bur sẽn yaa bur sẽn tar zu-loees sẽn yaa toor-toorã, tomate sãas, sãas la b sẽn maand ne bũmb toor-toor sẽn yaa toor toor-toore.
  • B maanda pizza n kõ-b pizza wã. B tõe n dɩka bur-kɩt n segl-b-la, la b rɩt-b-a lame.
  • D sẽn maand n dɩt n dɩt pizza wã yaa bũmb sẽn tar tagsgo.
  • Yaa yaa "Zapõ wã pizza" la b boond tɩ okonomiyaki. [95]
  • "Zanzibar pizza" yaa rɩɩb sẽn be sorã pʋgẽ sẽn be Stone Town, Zanzibar, Tanzaniya. A rɩtda bã-kẽeng sẽn yaa kãsenga n yɩɩd bã-kẽn-kẽenga, wa bã-kẽndr sẽn yaa kãn-kãe, la a pid ne namsg sẽn yaa wa b sẽn dɩt n dɩt n kõ wã, la a yaa wa a sẽn dɩt ne a sẽn dɩta a sẽn dɩtẽ. [1]
  • Zwiebelkuchen, sẽn yaa Alemayn piisã sẽn yaa wa-a wã, b maanda ne bi-beek sẽn yaa wa ne bi-bõoneg la karwaay bõn-buudã.

Ges-y me edit

  • Italian cuisine – Culinary traditions of Italy
  • List of Italian dishes
  • List of pizza chains
  • List of pizza varieties by country
  • List of baked goods
  • Antica Pizzeria Port'Alba – pizzeria in Naples, Italy
  • Lahmacun – Middle Eastern flatbread with minced meat
  • Manakish – Levantine flatbread dish
  • Flammekueche – Food speciality of the Alsace region
  • Khachapuri – Georgian cheese-filled bread
  • Wähe – Swiss type of tart
  • Matzah pizza – Jewish pizza dish
  • Pizza cake – Multiple-layer pizza
  • Pizza cheese – Cheese for use specifically on pizza
  • Pizza in China – Overview of the role of pizza in China
  • Pizza delivery – Service in which a pizzeria delivers pizza to a customer
  • Pizza farm – Farm split into sections like a pizza split into slices
  • Pizza party – Social gathering at which pizza is eaten
  • Pizza saver – Object used to prevent the top of a food container from collapsing
  • Pizza strips – a tomato pie of Italian-American origin
  • Pizza theorem – Equality of areas of alternating sectors of a disk with equal angles through any interior point

Sõndb sẽn be edit

Sõsg a taab edit

  • "The Saveur Ultimate Guide to Pizza". Saveur. B sẽn yiis yʋʋmd 2014 na-kẽndre.
  • Kliman, Todd (Sẽtema 5, 2012). "Easy as pie: A Guide to Regional Pizza". The Washingtonian. D sẽn tõe n wilg d sẽn tõe n maan to-to n paam n dɩ pizza wã. Maryland, Roman, "Gourmet" Wood-fired, Generic boxed, New York, Neapolitan, Chicago, and New Haven.
  • Helstosky, Carol (2008). Pizza: A Global History. London: Reaktion Books. ISBN 978-1-86189-391-8. OCLC 225876066.
  • Chudgar, Sonya (maar 22, 2012). "An Expert Guide to World-Class Pizza". QSR Magazine. Retrieved October 16, 2012.* Raichlen, Steven (2008). The Barbecue! Bible. Workman Publishing. pp. 381–384. ISBN 978-0761149446.
  • Delpha, J.; Oringer, K. (2015). Grilled Pizza the Right Way. Macmillan. ISBN 978-1-62414-106-5. 208 pages.

Sõng-n-taase edit

  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Oxford_English_Dictionary
  2. Template:Doc