Wp/mos/Ko-yúudga

< Wp‎ | mos
Wp > mos > Ko-yúudga

Koom yaa bũmb sẽn pa tar yũ-noog sẽn tar bãngre. A yaa bũmb sẽn yaa vẽenega, sẽn ka tar yũugu, sẽn ka tar yũugu, la sẽn ka tar vɛɛre, la a yaa bũmb ning sẽn kɩtd tɩ tẽngã koom-koglg la bõn-vɩɩs nins fãa b sẽn mi wã lebg koom-koglg (sẽn na yɩl n tõog n welg-ba).[1] A yaa tɩlae ne bõn-vɩɩs nins fãa sẽn be tẽngã zugã, baa ne a sẽn pa kõt rɩɩbo, pãngã, wall bõn-vɩɩs a taab sẽn yaa mikrõ. A sẽn boond t'a H2O wã wilgdame t'a molecule fãa tara oksize a ye, la hidrogẽr a yiib sẽn lagem taab ne taaba. Hydrogen atõma lagma ne oksize atõma ne 104.45°[2] "Water" yaa H2O wã sẽn yaa bũmb sẽn yaa ko-kẽeng ne yam-tekr sẽn yaa sõma wã me yʋʋre.

drinking water
Subclass ofliquid water, drink Tekre
Fabrication methoddrinking water production Tekre
Unicode character🚰 Tekre
Opposite ofnon-drinking water Tekre

Sẽn mik tɩ tẽngã zĩigã pẽe ne koomã zĩiga a tãabo, koomã bee tẽngã zug wa bũmb sẽn yaa kãn-kãe, bũmb sẽn yaa koom la gazã.[3] A maanda sawadg sẽn yaa sawadgo, la sawadg sẽn yaa sawadgo. Sawadg yaa ko-kãsemse, la ko-pɛm yaa bũmb a ye. B sã n welg-a sõma, a tõe n lebga lamdo. Koomã sẽn yaa wa gazã yaa bug-zõosgo.

Koom tara tẽng zugu 71% zugu, la ko-kãsems la ko-kãsems yaa ko-kãsems wʋsg sẽn be tẽngã zugu (96.5%).[4] Koomã pʋɩ-sʋk yaa tẽng zug koom (1.7%), Antartica la Greenland sa-kẽengã la sa-kẽengã (1.7%), la sa-kẽengã pʋgẽ yaa bugum, sa-lim (sẽn yaa sa-kẽeng la koom sẽn be yĩngri), la sa-kẽeng (0.001%).[5][6] Koomã kẽndda wakat fãa, n wat mogrã pʋgẽ.

Koom tara yõod wʋsg dũni gill ligdã pʋgẽ. Sẽn kolg ko-yũudr sẽn ta 70% ninsaalb sẽn tũnugd ne wã kẽeda tẽn-gãong pʋgẽ. Ko-yũudg sẽn be ko-yũudl la ko-yũudl zĩisẽ wã yɩɩ, la ket n yaa, rɩɩb sẽn yaa kãseng wʋsg dũniyã zĩis wʋsg pʋsẽ, n kõt dũni gill proteɛn dãmb 6.5%. 8] B rɩkda koom-kogend wʋsg sẽn zãad yɩɩg n koosd teedã (wa ne kaam, gaas la teed a taab) n loogd mogre, kʋɩlse, kʋɩlse, la kʋɩlse. B tũnugda ne koom, lamdo, la bug-zõos wʋsg n maood ne rãam la pemsem. Koom yaa bũmb sẽn tõe n kɩt tɩ bũmb toor-toor wa kʋɩlse, la a yaa bũmb sẽn tõe n kɩt tɩ bũmb kẽer yɩ sõma. Koomã, sawadgã la lamdã me yaa bũmb sẽn tar yõod wʋsg reem wʋsg la reem buud a taab pʋsẽ, wala koom koglg, koglg sẽn maand sũ-noog yĩnga, kogl-koglg zoeese, koglg sẽn maand sawadgo, zĩm yõgre, koom koglg, sawadg sẽn maand sawadgo, la sawadgo.[7]

Sebtiisi edit

  1. https://www.usgs.gov/special-topic/water-science-school/science/water-qa-why-water-universal-solvent?qt-science_center_objects=0#qt-science_center_objects
  2. https://chem.libretexts.org/Courses/Pacific_Union_College/Quantum_Chemistry/10%3A_Bonding_in_Polyatomic_Molecules/10.02%3A_Hybrid_Orbitals_in_Water
  3. https://uh.edu/~jbutler/physical/chapter6notes.html
  4. https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/how-much-water-there-earth
  5. https://web.archive.org/web/20130408091921/http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/EarthSciences/Oceanography/?view=usa&ci=9780195076288
  6. https://web.archive.org/web/20070320034158/http://www.agu.org/sci_soc/mockler.html
  7. https://doi.org/10.1038%2Fsj.ejcn.1602522