| ||
Nu Jñiñi Lipe ne Ts’ib’onrro, nu tr'a jñiñi b’úb’ú jango pedye ne jyarú ts’ike xoñijomú nu chegui kja Xanxkua. Ne xoñijomú me b’úb’ú na punkju e tr’aloma ñe ko xi ts’ike. Yo jñiñi ko b’úb’ú kja ne Ts’ib’onrro ngejeji dyech’a naja; nuko dyech`a bu̸bu̸ji a manu jango pedye ̸ ne jyaru̸ ne chuuji: Almoya de Juarez, Donato Guerra, Pameje, El Oro, Ne Mbaro, Jyapjú, Nguemurú, Ne jñiñi, Temascalcingo, Zúni, Villa de Allende, en Villa Victoria, y uno en Zitacuaro kja ne jñiñi e Michoacan. Ne jñiñi ngueje naja nu na tr`anojo ñeje ne Jijipilco. Nu i`n jomu̸ tuu (856.05) jnincho tscha ñanto, otro tsicha kms. Cuadrados.
Ne jomu̸ b`u̸b`u̸ a nrrubu̸ ko ne jñiñi ñe chu̸u̸ Queretaro ko ye jñiñi Acambay ñe Timilpanu̸ ko b`u̸b`u̸ kja ne ts`Bonrru; kja manu e Sur chebi ko ne de Bcerra, Valle de Bravo e Ixtapan del Oro; kja jango pedye ne Jyaru̸ cheeji ko e Temoaya, Jijipilco ñeje Morelos; kja jango kichi ne jyaru̸ b`u̸b`u̸ ne jñiñi nu ne chuu e Michoacan.
Ne xoñijomu̸ jango b`u̸b`u̸ na punkju e tr`aloma neje e tr`eje ko me na maja ku ne chuu Sierra Madre occdental, cheejui ko ne Cordillera Neovolcanica; ga kjanu o tee ne tr`atra jñiñi ,Mbaro ne ne oro. Ñeje ri totr`uji na punkju e b`atr`u̸ ku ne chuu lerma ku piogu̸ e nrreje kja ye jomu̸ kja ye ngu̸mu̸ nu yo ne chuu La Gavia, nu tr`areje lajas, ne tr`areje Malocotepec ñeje la Cieneja.
Nu ne jomu̸ na pøtru dya ga jee, me na mee dyojoji e xijomu̸. Neje b`u̸b`u̸ e jomu̸ jango tee ye saa ko echiji nguekua ra jñoruji. Pøtruji na punkju e dyoxu̸ neje echiji na punkju e saa nguekua dya leja tee yo e dyoxu̸ ñeje ye saa ñe pjiño dya kja b`u̸b`u̸ ne pjantr`eje in pjizhi tr`oxu̸.
Kja ne jomu̸ dya na see ne dya na paa na punkju ñeje dya enje dyebe na punkju.Ma kja e see b`u̸b`u̸ dyecha jnincho grados, ma kja jyaru̸ b`u̸b`u̸ dyecha jnincho grados. Ma ga b`ib`i zatr`a̸ a nrruby yeje grados maga tee zatr`a̸ dyote jnincho grados. Ma enje na punkju e dyebe ngueje ma julio, agozhtro̸ ñeje Septiembre.Ma kjaa na punkju e nrrajma̸ nge ma Febrero ñe Marzo. Ma togu̸ na punkju e zee ngueje ma Diciembre, Enero, Febrero ñe Marzo.
Ma kja na punkju e jyaru̸ ngue ma Abril ñe Mayo.Nudya b`u̸b`u̸ na punkju e tee ko echi ye saa.Nuyoe saa ko tee ngueje e: oyamel, cedro, tizhi,menza, madroño, xisaa. B`u̸b`u̸ nrre e saa ko tee kja j`ñiji ngueje e pedyu̸u̸, tepozan, nrrenze.Yo nrra̸jna̸ ko tee ngueje eucalipto, sabino, fresno, casuarinna,trueno neje axle. Ye xisa ko tee ngueje e baxu̸,jñuxu̸, ñe in pjiño ye rrekjua. ko tumu̷, yo tee ngueje e ixi, mbokjijñi, ts`ana, pjiño, ko saaji, ko ne chuu nzinzana, navo, in tsijñi ye b`aga. Neje tee yo pjiño ko na jo e rrekjua ko ne chuu arnica, pjiño e rrekjua, xumuju̸ joopjiño, altamisa, piru, tsiguaru̸, t`oopezhto, gordolobo, mirtho, neje manzanilla.
yo nrra̸jna̸ ko tee ne chuu rroxaxi , alcatraz, clavel, in nrrajna e tsidyo.Yo dyoxu̸ ko tee ngueje miño, tr`amixi kjimi, mbexchkua, nrranturu̸, ̸u̸jmu̸, tizhi, armadillo, tlacuache, mixi treje, suu ko ne chuu, tortola, su̸u̸ nrrixu. Bu̸bu̸ e pjantr`eje neje na punkju e tr`adyoxu̸ ko ne chuu e pjadu̸, rrekua, mulas, kuchi, ngoñi, b`aga , nrrenchuru̸, neje napunkju e s`uu ko ne chuu gorrio, ts`i nrrunturu̸, cholona ne s`uu kjo tonjo me na soo.
ReferenciasEdit