Wp/dga/Naaloŋ Diibu Dagapaaloŋ Poɔ.

< Wp‎ | dga
Wp > dga > Naaloŋ Diibu Dagapaaloŋ Poɔ.

Naaloŋ e la kponuŋ kaŋa ba naŋ maŋ de ko neɛ kaŋa ka o kaara a teŋɛ noba zaa bee ba paaloŋ na noba ka yelfaa kaŋa zaa tɔɔ kpeɛra ba. Naa meŋ e la neɛ na maŋ taa gyeremɛ kpoŋ kaŋa o taaba zu. Teŋkoro saŋa Dagaaba da taa la teŋdaama , kyɛ Nasaalmine la wa ne naaloŋ te Dagapaaloŋ poɔ a 1898, Gyɛnoɔre beri pie ne yeni daare la ka nasaala da e ka Dagaaba polle ka ba de la a kponnuŋ ŋa, ka neɛ zaa ta wa ferɛ ba bee zɔɔrɔ ne ba a ba zemmo na poɔ. A 1912 poɔ la ka nasaala sɛgre/ biŋ naaloŋ a Dagapaaloŋ poɔ. Waaleba eŋ da piili dire la Naaloŋ a 1625 poɔ . A 1897 poɔ ka ba Leɛ fire dendɔɛ naaloŋ. Gyerebaa Naa, Ganaa da la a Nakpoŋ. Yelbawontaa la DA meŋ kpɛ ka a Loraa Diisi fãã kyɛ e ka naaloŋ kponnoŋ dire kyɛ Kora taa , a Loraa, Gyerebaa, Nandom, ane Lambussie Namine kpakyagaŋ poɔ. A lɛ da veŋɛ la ka yelbawontaa be ba soŋa . A namine da na wonotaa / yelbawontaa da kyebe ba kpakyagaŋ poɔ. Ayi ama zaa poɔŋ neɛ zaa naane na baŋ di Naaloŋ te Dagapaaloŋ poɔ . A lɛ wuli ka te Dagapaaloŋ, te taa la tendemee kyɛ meŋ taa Sããma o poɔŋ. Sããma la na baŋ di Naaloŋ Dagapaaloŋ poɔ kyɛ a tendaama bee tendemee kaara a teŋgane. Ka a le wuli ka tendaama(na) la maŋ biŋ Naa ba paaloŋ poɔ ayi te Dagapaaloŋ merɛ na tu lɛ.

Naa Ferbo Toma/Tonɔɛ.

1). A seŋ ka o veŋ a teŋɛ deme taa nɔlaŋ ba poɔ.

2). Naa la maŋ biŋ merɛ / mere a teŋɛ poɔ ka a noba tuuro.

3). A seŋ ka o binne Nabilii ka o naŋ wa e Nakpoŋ.

4). Sɛrɛɛ diibu.

5). A seŋ ka o kaara a teŋɛ ziyuo yɛlɛ.

6). Naa maŋ seŋ ka o veŋ emmaaroŋ be a teŋɛ poɔ.

Naa parɛɛ / Naaloŋ Parɛɛ

Naaloŋ taa la yaga kyɛ a mine la puuli kyɛ ;

Ana la: Nakpoŋ, Nabilii, Koɔraa naa, Naŋkpaa naa, Bipɔlɔ naa, Pɔgeba naa, Zɔre naa , amk.