Wp/cnr/Umjetnost

< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Umjetnost

Nauka ili znanost, sistem sređenih i sistematizovanih znanja o nama i (materijalnom i nematerijalnom) svijetu koji nas okružuje. To je obimna i opsežna skupina informacija i o nekom subjektu, ali se ta riječ posebno koristila za informacije o fizičkom univerzumu. Pojam nauke odgovara grč. pojmu ἐπιστήμη, epistḗmē, lat. scientia, engl. science. Kako se znanje povećavalo, pojedine metode su se dokazale pouzdanije nego neke druge, i danas su naučne metode standard za nauku. To uključuje korištenje pažljivog posmatranja, eksperimente, mjerenja, matematiku, i ponavljanje.

  • Prema standardnim rječnicima,[1] nauka je sistematski poduhvat koji stvara i organizuje znanja u obliku objašnjenja i teorijskih predviđanja o Univerzumu (svemiru).[2]
  • Moderna nauka je otkriće, kao i izum. To je otkriće da priroda opšte djeluje dovoljno ustaljeno da se može opisati zakonima, čak i matematičkim. Naučnim istraživanjima je potrebno tehničko osmišljavanje, apstrakcije, aparati i organizacija za izlaganje rezultata koje liči na pravne deskripcije.[3][4]
  • U starijim i usko povezanim značenjima, nauka se takođe odnosi na takav korpus znanja sebi koji se može racionalno objasniti i pouzdano primijeniti. Djelatnik u oblasti nauke je poznat kao naučnik.
Umjetničko djelo

Da bi se uzeo u razmatranje sa naučnog stanovišta, objekat posmatranja mora biti podvrgnut ponovljenim testiranjima od strane nezavisnij posmatrača. Korištenje naučnih metoda za dostizanje novih otkrića se naziva naučno istraživanje, i ljudi koji rade ta istraživanja se zovu naučnici. U užem smislu, nauka se naziva eksperimentalnom, dok je svrha primijenjene nauke, odnosno inžinjerstva, praktično upotrebljavanje naučnog znanja. Naučne hipoteze su edukovani prijedlozi objašnjenja fenomena ili razumne pretpostavke o prirodi univerzuma.

Naučna teorija je hipoteza koja je potvrđena ponovljenim promatranjima i mjerenjima. Naučne teorije su obično date kao matematičke forme, i uvijek su podložne odbacivanju ako ih budući eksperimenti opovrgnu. U modernom svijetu, naučna istraživanja su najvažnije aktivnosti svih razvijenih država, i od naučnika se očekuje da objave svoja otkrića u referentnim časopisima, naučnim periodicima đe sudije provjeravaju fakte u članku, prije nego što se on objavi. Čak i poslije objavljivanja, nove naučne ideje nisu uopšteno prihvaćene dok se rad ne ponovi.

Naučna pismenost je sposobnost opšte populacije da razumije osnovne koncepte koji se odnose na nauku.

Reference edit

  1. Template:Cite web
  2. Wilson E. O. (1998): Consilience: The unity of knowledge, Vintage Books, New York,ISBN 0-679-45077-7.
  3. Heilbron J. L., Ed (2003): The Oxford Companion to the history of modern science. Oxford University Press, New York, ISBN 0-19-511229-6.
  4. Template:Cite dictionary