Wp/cnr/Prve banke u Crnoj Gori

< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Prve banke u Crnoj Gori

Perper edit

Prvi crnogorski novac (perper) pušten je u promet krajem avgusta (28) 1906. godine. Tadasnji crnogorski novac imao je zlatnu podlogu. Prve količine srebrnog i niklenog novca kovane su u kovnicama stranih država (Beču i Parizu). Kovanjem prvog crnogorskog novca kralj Nikola je ugradio tadašnjoj crnogorskoj državi jedan od najvažnijih elemanta njene državnosti i samostalnosti

Prije puštanja perpera u promet kao zvanično sredstvo obračuna i plaćanja u Crnoj Gori bio je austrijski novac (prvo fiorin a kasnije kruna). Austrijski novac je ostao u prometu još neko vrijeme. On se mijenjao za perpere i obratno u razmjeri 1:1. Znači prvi crnogorski novac bio je konvertibilan, zamjenjiv za austrijsku krunu, novac veoma jake i uvažene države tadašnje Evrope.

Važenje austrijske krune u prometu tadašnje Crne Gore i crnogorskog perpera u prometu sa Austrijom oktroisano je (potvrđeno) posebnom konvencijom između Crne Gore i Austrije[1].

Banke edit

Prva banka u Crnoj Gori osnovana je 1901. godine u Nikšiću i zvala se „Prva nikšićka štedionica“, sa osnovnim kapitalom od 200.000 kruna*.11 U Podgorici je 1904. godine osnovana „Prva zetska štedionica“ sa kapitalom od 200.000 kruna. Potom je 1906. godine osnovana „Crnogorska banka“ na Cetinju, čiji je kapital do 1911. godine narastao na 1.000.000 perpera. „Narodna štedionica“ je osnovana 1906. godine na Cetinju, a pod direktnim nadzorom države 1909. godine formirana je „Narodna banka“ u Baru čiji je osnovni kapital iznosio 2.000.000 perpera. „Državna hipotekarna banka“ je osnovana 1912. godine[2].

Osnivači edit

Tako je u kratkom vremenskom periodu (za 11 godina) formirana razgranata mreža banaka u Crnoj Gori, koje su svoje filijale i zastupništva imale u svim djelovima Crne Gore.12 Banke u Crnoj Gori su dobro poslovale, širile su svoju djelatnost, uvećavale osnovne kapitale i tako su okupljale znatan dio slobodnog kapitala u Crnoj Gori. Osnivači ovih banaka bili su uglavnom trgovci i glavari koji su se obogatili u drugoj polovini XIX vijeka. Knjaz Nikola je imao veći broj akcija u pojedinim bankama[3].

Reference edit

  1. Vasilije MILIC: Novac i banke u Crnoj Gori :
  2. Primjeri filantropije u Crnoj Gori - Mr Dragutin Papović
  3. Mirčeta Đurović, Trgovački kapital