Sva tri ova naziva imaju potpuno istovjetno značenje u cijeloj staroj Crnoj Gori: znače pleme toga imena. Osim toga nazivi Kčevo i Čevljani imaju i uži smisao: njima se označava i dio istoga plemena koji je u polju Kčevu i u njegovoj široj okolini. U narodu ovoga plemena, a tako većinom i po ostaloj Crnoj Gori, redovno se upotrebljava samo oblik Kčevo i za pleme i za polje i kako bez predloga tako i sa predlogom: "u Kčevo", "na Kčevo", "iz Kčeva" itd. Radi lakšeg izgovora odomaćio se oblik Čevo umjesto pravilnoga: Kčevo. Da bismo izbjegli nesporazume, redovno ćemo upotrebljavati za označavanje cijelog plemena samo naziv "Ozrinići", a ime "Čevljani" uzimaćemo samo u njegovom užem značenju, kao naziv za stanovnike predjela Kčeva.
Međa plemena Ozrinića prema Bjelicama i prema Cucama već nam je poznata. Ona je na jugu i na zapadu. Na śeveru su granica prema Rudinama (Bijelim ili Nikšićkim) najprije Ruda Brda, zatim vijenac planine Ligunara cijelom svojom dužinom, tako da je južna polovina Ligunara ozrinićska a śeverna rudinjanska. Na istočnom kraju Ligunara se sustiču međa ozrinićska, rudinjanska i pješivačka. - Odatle pa dalje na jugoistok ide međa Ozrinića prema Pješivcima. Ona prolazi najprije istočnom ivicom ozrinićskog predjela Poljana, pa se zatim penje do na vrh planine Troglava. Dalje ide sve velikim visinama i preko uzvišenja, među kojima su najglavnija: Borački Kom, Gola Brda, Tisovi Kom, Kom od Jasikovca, Vragomet i Stolački Vrh. Sa Stolačkog Vrha silazi pravo na visoku Komnenovu Dolinu, od koje zapadni dio pripada Ozrinićima, zatim prolazi zapadnom ivicom Brezova Dola (koji je pješivački), pa se penje na planinu Lupoglav, najprije na visoki Kom od Lupoglava. Granica ide dalje sve vijencem Lupoglava, tako da njegova jugozapadna strana ostaje Ozrinićima a śeveroistočna Pješivcima. Sa Lupoglava silazi međa u visokom valu Studeno, pa se zatim penje na ogranke planine Veljega Garča, Kraljičin Uljanik i Vitu Laku, i dalje izlazi na vrh velikoga brda Svinje Glave. Tu se završava ozrinićska granica prema Pješivcima i nastaje dalje medja prema Bjelopavlićima. Ta međa ide najprije niz Točila i silazi dalje na izvor rijeke Sušice. Zatim je sama Sušica međa ozrinićska prema Bjelopavlićima sve do Jame Oraške, južno od ozrinićskog sela Orašja. - Odatle pak nastaje granica Ozrinića prema plemenu Zagarču. Ona se penje preko Ladova Duba do na vrh Maloga Garča, pa ide zatim njegovim najvećim visinama i dalje u śeverozapadnom pravcu "u Dolove među Garčeve" (tj. Između Maloga i Veljeg Garča) i poslije se opet penje sve vijencem Veljega Garča do njegova najvišega grebena između vrhova Male i Velje Bobije. Odatle silazi Veljim Garčem na jug do na Vilin Do, koji je po dnu Garča, pa zatim skreće na jugozapad i ide preko Idskog Dola izlazi na vrh Skočke Strane u planini Tvrdošu. - Od južne strane Tvrdoša nastaje ozrinićska granica prema plemenu Komanima. Ona ide pravo na jug, a čine je u glavnom brda Popova Glavica i Semolj. - Dalje je međa prema Lješanskoj Nahiji, poglavito u zapadnom pravcu, preko Kozje Glavice, pa preko visoke glavice Mramorja i istočnog vijenca planine Kosmatice do tromeđe ozrinićske, bjeličke i lješanske, o kojoj smo već govorili.
Kao što se prema navedenim granicama vidi, pleme Ozrinići okruženo je sa svih strana visokim planinama i brdima. Male izuzetke čine samo jugozapadna granica prema Cucama i ona na krajnjem jugoistoku, prema Bjelopavlićima. I jedna i druga su poznije tvorevine.
Slično Cucama i Ozrinići imaju glavno i najstarije plemensko sjedište na jugu svoje oblasti, u predjelima Kčevu a to je polje Kčevo sa širom okolinom, Velestovu i Markovini. U njima i sada sjedi jezgro ovoga plemena. Pored povoljnih klimatskih i zemljišnih prilika ovi su najjužniji djelovi ozrinićske oblasti bili jos vrlo podesni precima ovoga plemena i kao dobro sklonište, jako zaštićeno od turskih napada. Oni su zavučeni iza cijeloga niza visokih planina i prostranih planinskih predjela: na śeveru, da bi se do njih došlo, moraju da se pređu planine Ligunar i Sedlo i prostrani predjeli Poljana, Ubala i Ožegovića, a na śeveroistoku bedemi od planina Ligunara sa Veljim Garčem, Lastve i Kopitnika.
Naselja ovoga plemena raspoređena su po velikim predjelnim cjelinama, koje su dosta jasno odijeljene jedna od druge i svaka ima svoje od starine utvrđeno ime. Tu dolaze najprije, najdalje na jugu plemenske oblasti, tri pomenuta predjela, koji su glavna sjedišta plemenska: najdalje na jugozapadu Kčevo, do njega istočno Velestovo, a još dalje na istoku Markovina. Istočno je od Markovine predio Zagreda. Od Kčeva na śeverozapadu su predjeli Donji Kraj i Ožegovice a još dalje na śeverozapadu Ubli. Na śeveru od Kčeva, Velestova i Markovine je veliki predio Lastva, a śeverno od nje Poljane (sa Sedlom).
Predjeli se dijele na manje djelove, naselja, koja se u ovome plemenu označavaju nazivima: "selo" i "seoce". Za najmanje naselje, od jedne ili dvije kuće, obično ce se upotrijebiti označenje "seoce", ali se taj termin ponekad čuje i za naselje od 6 - 7 kuća, za koje se inače redovno kaže, da je "selo". Dakle nema baš sasvim jasne razlike između ova dva izraza. - Najprije ćemo se zaustaviti na glavnom i najstarijem sjedištu plemena Ozrinića, na njegovoj matici, Kčevu.
Kčevo edit
Ovaj predio obuhvata polje Kčevo i njegovu širu okolinu na istoku i osobito na śeveroistoku, u podgorini planine Kopitnika. Na jugozapadnoj ivici polja Kčeva je seoce Zaljuće, koje čine svega 3 "kuće" brastva Draškovića.
Zapadnom i śeverozapadnom stranom polja i predjela Kčeva prostire se "selo" Vojinići, koje se dijeli na "Vojiniće" u užem smislu sa 13 "kuća" brastva Ivanovića i na Prapratni Do sa 6 kuća Ivanovića i 1 kućom Draškovića. Prapratni Do je na zapadu od polja Kčeva.
U śevernom uglu polja Kceva i po stranama oko njega je "selo" Križev Do. Njegove su kuće raspodijeljene na nekoliko omanjih dolova. Glavni i najveći od njih, koji je kod saborne čevske crkve, zove se upravo Križev Do, i u njemu su 5 "kuća" brastva Damjanovića. Do toga dola je do Kotarine sa 1 "kućom", pa zatim dalje na śeverozapadu Prijeki Do opet sa 1 "kućom" i još dalje u tom pravcu, pod Ožegovim Vrhom, Brestovi sa 2 "kuće" - sve takođe od brastva Damjanovića.
Istočno od Križeva Dola, u krajnjem śeveroistočnom kutu polja Kčeva je "selo", koje se po svome mjestu i zove Kuta. U njemu su po stranama od polja 2 "kuće" Damjanovića i 2 Ivanovića (Đukanovića).
Cijeli jugoistočni dio polja Kčeva sa stranama više njega zahvata "selo" Miške. Kuće su po ivici polja i po omanjim dolovima više njega. U selu žive 20 "familija" brastva Vukotića. U Miške se računa i seoce Prvete na śeveroistoku od njih, više polja, sa svega 1 "kućom" brastva Vulaša.
Na śeveroistoku od Mišaka, u pravcu ka planini Kopitniku, ređaju se "sela" i "seoca": Mitarca sa 2 "kuće" Vulaša; Dubravice, ispod Kopitnika, sa 1 "kućom" Vukotića; i Jankova Katuništa, pod samim vrhom Kopitnika, sa 1 "kućom" Vukotića.
Na istoku i na jugoistoku od Mišaka su najprije Tolići ili Toljići pod velikim brdom Grguljem, sa 1 "kućom" Vukotića, a dalje, takođe pod Grguljem, Ćireš sa 1 "kućom" Vukotića. Još dalje na istoku Duboki Do sa 1 "kućom" Vukotića i Dolovi sa 2 kuće istoga brastva. Najzad, podaleko na jugoistoku, u podgorini Čevskog Lisca, Gumnište sa 1 "kućom" Vukotića.
Donji kraj edit
se proteze duž granice prema Cucama. Dijeli se na dva "sela". Donji Kraj, koji je na jugu, i Cucki Do koji je śeverno od njega. - "Selo" Donji Kraj se dijeli na "seoca", koja su po većim ili manjim, zasebnim dolovima; u sred "sela" je Vrba sa 2 kuće, a oko nje su počevši s juga pa ka zapadu: Miokove Doline sa 6 kuća, Mirosalj-dosa 1 kućom, Kučinov Do sa 2 kuće, Śeverovo selo (do cucke granice) sa 1 kućom i Polećela sa 1 kućom. U ovom "selu" je samo brastvo Draškovići. - U Cuckom Dolu je samo 1 kuća Draškovića.
Ožegovice edit
se dijele na tri "sela": na jugu, pod Ožegovim Vrhom su Ožegovice u užem smislu, sa 6 kuća; na śeverozapadu od njih je Bašino Selo sa 3 kuće, a podaleko na śeveru Dodoško Korito sa 6 kuća. Sve su to kuće brastva Vujovića.
Ubli edit
zahvataju dolove i "padine" (strane) na śeveroistoku od velikih brda Stražišta i Stažerskog Vrha, koji su prema cuckoj granici. "Sela" ovog predjela su uokrug oko Prvetske Glavice, kao središta, na kome su crkva i škola. Na zapadu, pod Stažerskim Vrhom, je Stažer sa 13 kuća brastva Gardaševića. śeveroistočno je od njega Koljevac sa 5 kuća Vujovića; dalje je na śeveroistoku Nogaševica sa 3 kuće Gardaševića; još dalje u tom pravcu Ubaljski Do sa 6 kuća Gardaševića i 3 kuće Draškovića. Istočni dio Ubala čini "selo" Bijelo Polje sa 26 kuća Vujovića, a jugozapadno su od njih Padine sa 5 kuća Vujovića. - Podalje na śeveru od cijele ove grupe "sela" su Presječki Doli (ili Presječki Dolovi) sa 4 kuće Vujovića i 1 kućom Draškovića.
Poljane (sa Sedlom) edit
Ovaj je predio između Ubala na jugu, planine Ligunara na śeveru, Pustog Lisca na zapadu i Troglava i Lastve na istoku. U njemu su četiri "sela", od kojih je najdalje na jugozapadu Studenac, sa 2 kuće Gardaševića. Na śeveroistoku je od njega, pod velikim brdom Sedlom, Pod-Sedlo sa 3 kuće Gardaševića. Dalje su na śeveroistoku Bijele Poljane sa 5 kuća Vujovića i 1 kućom Gardaševića, a na śeveru od njih, pri Ligunaru, Ravna Aluga ili Aluga od Poljana sa 5 kuća Vujovića.
Lastva edit
Na jugu od Poljana i od planine Troglava pa sve do Kopitnika proteže se veliki predio ili "planina" Lastva. Po njoj su rasijana mnogobrojna stalna i privremena naselja čevskih brastava. Počevši s juga, ispod glavnoga vijenca planine Kopitnika, pa ka Lupoglavu stalna "sela" i "seoca" ovoga predjela idu ovim redom. Najprije je, pod najvišim vrhom Kopitnika (Jelovom Glavicom), Ćudanovica sa 1 kućom. Śeverno je od nje Miokovica sa 1 kućom a još dalje na śeveru Cauševac sa 4 kuće. Istočno od njih, ispod brda Stražnice, su Šatorišta sa 1 kućom, a dalje na śeveroistoku Grabova Vlaka sa 2 kuće. Od nje su na śeverozapadu jedno za drugim:Kamiševo sa 3 kuće, Ždrnarevine i Leškovo Razdolje sa po 1 kućom. U svim ovim naseljima stanuju porodice brastva Vukotića (u Cauševcu Tatari ili Kešići - "Vukotići").
Ali u Lastvi, i to u njenom zapadnom i śeverozapadnom dijelu, ima još jedan niz "sela", koji počinje śeverno od polja Kčeva pa se završava u najśevernijim okrajcima Lastve. U tim "selima" živi samo brastvo Ivanovići. Na śeveru je od čevskog sela Vojinića prvo naselje u Lastvi Jama sa 9 kuća. Dalje su na śeveru redom jedno za drugim:: Virla sa 1 kućom, Leta sa 7 kuća, Bus sa 2 kuće, Meoca sa 20 kuća i najzad Tutini Doli, koji zahvataju prostran predio prema pješivačkoj granici, sa 7 kuća. Na istoku je od Melaca Carevski Do, pod Lupoglavom, sa 6 kuća; a na jugozapadu, prema Ublima, pod brdom Kašerom, Kašeska Laka sa 5 kuća.
Velestovo edit
je poveliki predio na jugu od planine Kopitnika. U njemu ima sedam "sela".
Najdalje je na zapadu "selo" Bečići. U njegovom glavnom "selu" istog imena su 2 kuće brastva Stanojevića, a u "seocima": Popovim Dolinama, Čapurovinama i Trubjeli ima po 1 kuća Vukotića.
Na jugoistoku od Bečića je Ravan Velestovačka sa 15 kuća Stanojevića. - Na jugu su od nje Jabuke, pod Čevskim Liscem, sa 6 kuća Stanojevića - Vučinića. - Još dalje na jugu i jugoistoku je poveliko "selo" Barjamovica. Ona se dijeli na mnoga manja "sela" i "seoca", kojima su kuće po dolovima i po stranama od brda. Počevši sa zapada, od planine Pješivca, ta seoca dolaze ovim redom: Dugi Do (2 kuće); Ljeskovi Do (2 kuće); Barjamovica kod seoske crkve (10 kuća); Lunjevice (2 kuće); Glade (2 kuće); Katuništa (1 kuća); Ceklin Do (4 kuće); Skočki Do (1 kuća); Jasika (5 kuća); Kreševac (1 kuća); i Lisiča Dolina (2 kuće). - U Barjamovici žive porodice brastva Radičevića - Mrvaljevića i još jedna kuća Katnića.
Na śeveru je od Barjamovice "selo" Velestovo kraj glavnoga puta kod opšte crkve svih Velestovaca. U njemu su 5 kuća Stanojevića i 1 kuća Radičevića - Mrvaljevića.
Još je dalje na śeveru "selo" Makljen, takođe kraj glavnoga puta. U njemu je glavno i staro "seoce" Makljen sa 2 kuće; više njega su, na śeveru, Kruška Lalevića sa 2 kuća i Breškov Do sa 2 kuće; a na istoku je, pod velikim brdom Vučićem, Krivi Do sa 1 kućom. U "selu" Makljenu stanuju samo Radičevići - Mićunovići.
Na zapadu je od Makljena Vukov Pod, opet kraj glavnoga puta. I on se dijeli na dva "seoca"; Vukov Pod sa 6 kuća i više njega Stražnica na brdu istoga imena sa 2 kuće - i u jednom i u drugom od brastva Radičevića - Abramovića.
Markovina edit
je ograđena sa zapada planinama Lastvom i Kopitnikom i velikim brdom Vučićem a s istoka Veljim Garčem. Ima četiri "sela". Na śeverozapadu je, pod Lastvom, "selo" Kruškovac sa 3 kuće Vidnića - Mandića i 1 kućom Krivoglava. - Istočno je od njega "selo" Krivoglavska Glavica ili Krivoglav sa 19 kuća brastva Krivoglava. - Južno je od njih "selo" Crkvina sa 21 kućom Vidnića - Mitrovića. - Krivoglavi i Crkvina zovu se opštim imenom Gornja Markovina.
Najdalje je na jugu "selo" Donja Markovina, u kome su 6 kuća Vujovića, 3 kuće Vidnića - Mitrovića, 1 kuća Vidnića - Mandića, 1 kuća Vidnića - Pavlićevića i 1 kuća Vasiljevića ("Zagarčana").
Zagreda edit
zauzima uzani jugoistočni okrajak ozrinićske oblasti, koji se kao kakav jezik isturio među tuđe plemenske oblasti i samo preko Veljega Garča ima veze s ostalim djelovima svoga plemena. Okružena je sa svih strana vrlo jasnim prirodnim granicama: Veljim i Malim Garčem (Garčićem), rijekom Sušicom, Točilima i Svinjom Glavom.
Zagreda ima sedam "sela". - Najdalje su na śeveru Dubrave u velikom dolu istoga imena, sa 4 kuće brastva Burića. Na jugoistoku je od njih Donja Velja Njiva kod glavne zagredske crkve (Sv. Arhanđela) sa 13 kuća Burića, a dalje je na juguGornja Velja Njiva sa 6 kuća Burića. - "Sela" Gornja i Donja Velja Njiva zovu se zajedničkim imenom Velja Zagreda.
Dalje je na jugoistoku "selo" Lazareva Glavica pod visom istoga imena i po njegovim stranama, sa 3 kuće Kaluđerovića i 5 kuća Popovića. - Na jugu je od toga "sela" Oselina sa 3 kuće Popovića, 10 Burića i 3 Milića. - Još je južnije, pod Malim Garčem, Mala Zagreda sa 8 kuća Popovića, a na istoku je od nje "selo Orašje taman na Sušicu do brdske granice" sa 4 kuće Popovića, 1 Domazetovića i 1 Burića.