Ovo pleme je na istoku oivičeno nizom visova, koji ga odvajaju od Riječke Nahije i među kojima su i Granica i Vrtijeljka. Na sjeveru su: najprije najviša tačka zaravni Čekanja na samom drumu za Kotor, pa zatim dalje na istoku visovi Ruda Glava, Sredanova Lazina i Košarice kao međa prema Ćeklićima. A na zapadu u glavnom razvođe preko Lovćena i preko visova na jugu od njega (među njima i Trestanik) odvaja ovo pleme od Njeguša. Na jugu granica prema Boki Kotorskoj ide sve preko visokih planinskih vrhova. Središte Cetinjskoga Plemena čini Cetinjsko Polje. Njegova pristupačnost s istočne strane, preko Riječke Nahije, činila je bez sumnje, da je još i prije nego što se je Ivan Crnojević nastanio na Cetinju (1481 ili 1482), ovo polje imalo saobraćajni i trgovinski značaj za svoju širu okolinu.
U Cetinjskom Polju i po njegovim stranama su naselja: Bajice (Martinovići), Humci i Donji Kraj.
Bajice
editZahvataju cijeli zapadni dio Cetinjskoga Polja i strane visoko iznad njega. Zovu ih često i po imenu njihova glavnog bratstva: Martinovići. Počevši od sjeveroistočne strane (prema Donjem Kraju) bajička "sela" idu ovim redom:
Najprije je Kosanov Kraj sa 4 "kuće" Martinovića
Do njega je Brajanov Kraj sa 10 "familija" Martinovića i 5 "familija" Borilovića
Zatim nastaje veliko "selo" Donje Selo sa 80 "domova" Martinovića, koji se zovu užim prezimenom Tomaševići, a njini su "manji nazivi po brastava": Stijepovići (Nikolići, Dragovići i Andrići), Vojinovići, Vukosavovići, Đurovići i Latkovići. Uz Donje Selo se računaju i Vuksanovići, zasebno bratstvo od 7 "kuća".
Dalje je Gornje Selo, u kome su Martinovići (i to: Ivanovići, 20 "domova"; Markovići, 15 "domova"; Batrićevići, 10 "domova"; Miloševići, 30 "domova") i Musulimovići (6 "domova").
U Bajice spada i nešto udaljenije "selo" ili "zaseok" Dubovik, na sjecerozapadu od Cetinjskoga Polja. Tu su Miloševići (5 "kuća"), Martinovići (3 "kuće"), Vuksanovići (2 "kuće") i Ozrinići (Radovići i Perovići, 5 "kuća").
Takvo je i zasebno bajičko seoce Inogor, na sjeveru od Bajica, pod visom istoga imena, sa 4 "kuće" Martinovića.
Humci
editili, po narodnom izvoru, "UMCI" su omanje naselje od petnaestak "kuća" uz južnu ivicu Cetinjskog Polja, do varoši Cetinja. Sve su kuće na Tomovoj Glavici osim dvije koje su u Bogdanovu kraju. Svi su Humci jedno bratstvo, koje se zove "Umci" ili Miloševići.
Donji kraj
editje poveliko naselje, koje zahvata sjeveroistočni dio Cetinjskoga Polja. I on se dijeli na "sela". U svakome od tih "sela" živi samo po jedno bratstvo, po kome se "selo" i zove. Sa jugoistoka najprije dolazi "selo" Ivaniševići, u kome je samo bratstvo istog imena, 18 "kuća". Do njih su Špadijeri, 12 "kuća"; pa Počeci, 4 "familije; Delje, 3 "familije"; Ćeranići 11 "kuća"; Jabučani, 11 "familija"; Lajislavići ili Ivanovići, 17 "familija. Na tri četvrti časa daljine, na sjeveroistoku od Cetinjskog Polja, ima "donjekrajsko selo" : Gnjijevin Do, u kome je naseljeno desetak kuća Ivanovića (5), Ćeranića (3) i Delja (2). A na jedan i po sat daljine na sjeverozapadu je malo "selo": Jabuka ili "Na Jabuku", sa 3 "kuće" Jabučana. Osim toga ima tih Jabučana jos 4-5 kuća od skora naseljenih u cetinjskom Donjem Polju pod brdom Granicom. Na jugu od Cetinjskog Polja je najprije naselje:
Bjeloši
editOno se dijeli na dva "sela": 1) Jovanovići, kod crkve, sa 18 "familija" sve bratstva Jovanovića, i 2)Grljevići, jugozapadno od Jovanovića, sa bratstvima: "Lipovina" (11 "familija"), Boškovici (1 "familija"), "Kokot" (6 "familija), "Đajko" (1 "familija") i "Perović" (9 "familija"). Na jugoistoku od Bjeloša su:
Očinići
editDijele se na tri "sela". Najviši i najsjeverniji dio sela, pod brdom, oko crkvice Sv. Nikole, zove se Gornje Selo ili Gornji Očinići, a često se čuje i naziv Borišići po bratstvu koje u njemu sjedi (16 "kuća"). Oko glavne crkve je Srednje Selo sa 26 "kuća" od tri srodna bratstva: Batrićevića, Paovića i Glendža (Petrovića). Dalje je na jugu, nize crkve Donje Selo ili Donji Očinići. Tu žive dva srodna bratstva Marinovići i "Aladin", (zajedno 7 "familija") i malo bratstvo Kažije (3 "kuće"). Na jugu od Očinića su:
Ugne
edit(2. Padež Ugana, 3.p. Ugnima idt., pridjev: uganjski) a još dalje na jugu uganjski zaselak Vrela. Ugne se dijele "na bratstva". Počevši od sjevera pa k jugu najprije su Kape (23 "kuće"), pa "Zuber" (13 "kuća"), zatim Lagatori (7 "kuća") i Mirovići (8 "kuća"). Na Vrelima su bratstva: Kape (7 "kuća"), "Zuber" (2 "kuće"), Lagatori (5 "kuća"), Mirovići (2 "kuće") i Belade (8 "kuća")
Naselja Bjeloši, Očinići i Ugne zovu se u narodu i opstim imenom Konak ili Konadžije.