Ovo pleme je na istoku oivičeno nizom visova, koji ga odvajaju od Riječke Nahije i među kojima su i Granica i Vrtijeljka. Na sjeveru su: najprije najviša tačka zaravni Čekanja na samom drumu za Kotor, pa zatim dalje na istoku visovi Ruda Glava, Sredanova Lazina i Košarice kao međa prema Ćeklićima. A na zapadu u glavnom razvođe preko Lovćena i preko visova na jugu od njega (među njima i Trestanik) odvaja ovo pleme od Njeguša. Na jugu granica prema Boki Kotorskoj ide sve preko visokih planinskih vrhova. Središte Cetinjskoga Plemena čini Cetinjsko Polje. Njegova pristupačnost s istočne strane, preko Riječke Nahije, činila je bez sumnje, da je još i prije nego što se je Ivan Crnojević nastanio na Cetinju (1481 ili 1482), ovo polje imalo saobraćajni i trgovinski značaj za svoju širu okolinu.
U Cetinjskom Polju i po njegovim stranama su naselja: Bajice (Martinovići), Humci i Donji Kraj.
Bajice edit
Zahvataju cijeli zapadni dio Cetinjskoga Polja i strane visoko iznad njega. Zovu ih često i po imenu njihova glavnog bratstva: Martinovići. Počevši od sjeveroistočne strane (prema Donjem Kraju) bajička "sela" idu ovim redom:
Najprije je Kosanov Kraj sa 4 "kuće" Martinovića
Do njega je Brajanov Kraj sa 10 "familija" Martinovića i 5 "familija" Borilovića
Zatim nastaje veliko "selo" Donje Selo sa 80 "domova" Martinovića, koji se zovu užim prezimenom Tomaševići, a njini su "manji nazivi po brastava": Stijepovići (Nikolići, Dragovići i Andrići), Vojinovići, Vukosavovići, Đurovići i Latkovići. Uz Donje Selo se računaju i Vuksanovići, zasebno bratstvo od 7 "kuća".
Dalje je Gornje Selo, u kome su Martinovići (i to: Ivanovići, 20 "domova"; Markovići, 15 "domova"; Batrićevići, 10 "domova"; Miloševići, 30 "domova") i Musulimovići (6 "domova").
U Bajice spada i nešto udaljenije "selo" ili "zaseok" Dubovik, na sjecerozapadu od Cetinjskoga Polja. Tu su Miloševići (5 "kuća"), Martinovići (3 "kuće"), Vuksanovići (2 "kuće") i Ozrinići (Radovići i Perovići, 5 "kuća").
Takvo je i zasebno bajičko seoce Inogor, na sjeveru od Bajica, pod visom istoga imena, sa 4 "kuće" Martinovića.
Humci edit
ili, po narodnom izvoru, "UMCI" su omanje naselje od petnaestak "kuća" uz južnu ivicu Cetinjskog Polja, do varoši Cetinja. Sve su kuće na Tomovoj Glavici osim dvije koje su u Bogdanovu kraju. Svi su Humci jedno bratstvo, koje se zove "Umci" ili Miloševići.
Donji kraj edit
je poveliko naselje, koje zahvata sjeveroistočni dio Cetinjskoga Polja. I on se dijeli na "sela". U svakome od tih "sela" živi samo po jedno bratstvo, po kome se "selo" i zove. Sa jugoistoka najprije dolazi "selo" Ivaniševići, u kome je samo bratstvo istog imena, 18 "kuća". Do njih su Špadijeri, 12 "kuća"; pa Počeci, 4 "familije; Delje, 3 "familije"; Ćeranići 11 "kuća"; Jabučani, 11 "familija"; Lajislavići ili Ivanovići, 17 "familija. Na tri četvrti časa daljine, na sjeveroistoku od Cetinjskog Polja, ima "donjekrajsko selo" : Gnjijevin Do, u kome je naseljeno desetak kuća Ivanovića (5), Ćeranića (3) i Delja (2). A na jedan i po sat daljine na sjeverozapadu je malo "selo": Jabuka ili "Na Jabuku", sa 3 "kuće" Jabučana. Osim toga ima tih Jabučana jos 4-5 kuća od skora naseljenih u cetinjskom Donjem Polju pod brdom Granicom. Na jugu od Cetinjskog Polja je najprije naselje:
Bjeloši edit
Ono se dijeli na dva "sela": 1) Jovanovići, kod crkve, sa 18 "familija" sve bratstva Jovanovića, i 2)Grljevići, jugozapadno od Jovanovića, sa bratstvima: "Lipovina" (11 "familija"), Boškovici (1 "familija"), "Kokot" (6 "familija), "Đajko" (1 "familija") i "Perović" (9 "familija"). Na jugoistoku od Bjeloša su:
Očinići edit
Dijele se na tri "sela". Najviši i najsjeverniji dio sela, pod brdom, oko crkvice Sv. Nikole, zove se Gornje Selo ili Gornji Očinići, a često se čuje i naziv Borišići po bratstvu koje u njemu sjedi (16 "kuća"). Oko glavne crkve je Srednje Selo sa 26 "kuća" od tri srodna bratstva: Batrićevića, Paovića i Glendža (Petrovića). Dalje je na jugu, nize crkve Donje Selo ili Donji Očinići. Tu žive dva srodna bratstva Marinovići i "Aladin", (zajedno 7 "familija") i malo bratstvo Kažije (3 "kuće"). Na jugu od Očinića su:
Ugne edit
(2. Padež Ugana, 3.p. Ugnima idt., pridjev: uganjski) a još dalje na jugu uganjski zaselak Vrela. Ugne se dijele "na bratstva". Počevši od sjevera pa k jugu najprije su Kape (23 "kuće"), pa "Zuber" (13 "kuća"), zatim Lagatori (7 "kuća") i Mirovići (8 "kuća"). Na Vrelima su bratstva: Kape (7 "kuća"), "Zuber" (2 "kuće"), Lagatori (5 "kuća"), Mirovići (2 "kuće") i Belade (8 "kuća")
Naselja Bjeloši, Očinići i Ugne zovu se u narodu i opstim imenom Konak ili Konadžije.