Pećina Odmut poznato je praistorijsko nalazište i nalazi se na ušću rijeke Vrbice u Pivu, u podnožju brda Kuline na nadmorskoj visini od 558 metara. Otvor pećine širine 20 m i visine 14 m okrenut je ka jugoistiku. Kulturni sloj je debljine preko 4 metra a podijeljen je stratume: Odmut I (mezolit), Odmut II (striji neolit), Odmut III (mlañi neolit), Odmut IV-VI (eneolit) i Odmut VII (bronzano doba) (tabla IX). Istraživanje je započeto 1972. godine do 1974. godine a 1975. godine obavljena geološka ispitivanja (Č. Marković 2006). U stratumu II u pećini Odmut pronañena je keramika i grube i fine fakture, a procentualno je mnogo više zastipljena gruba dok se finija, monohromna keramika veže za mlañu fazu Odmut IIb. Gruba keramika je nedovolljno prčišćena, loše pečena a vrlo često su spoljašnje površine presvučene crvenim premazom a ponekad i unutrašnje. Oblici u starijoj fazio se teško mogu rekonstruisati ali sigurno da preovlañuju duboki, loptasti lonci sa kratkim cilindričnim vratom i manje ili jače razgrnutim obodom i sa zaravnjenim, manje ili više profilisanim dnom. Kod mlañe faze situacija je nešto drugačija pa se javljaju duboki, ovalni lonci kod kojih nije naglašen vrat dok je obod zaobljen i uvučen, mada je nekad jedva primjetno razgrnut. Ukrašavanje je isključivo primijenjeno na gruboj keramici. U starijoj fazi ukrašavanje se izvodi tehnikom barbotina, urezivanja i žljebljenja. Najčešće je korišćena tehnika urezivanja, duboki urezi koji se sjeku u različitim smjerovima formirajući motiv mreže, rombova ili su vertikalno jednostavno rasporeñeni. Žlijebljenje je rijetko korišćeno, to su plići ili dublji, široki horizontalni žljebovi (tabla X). U mlañoj fazi ukrašavanje je izvedeno utisklivanjem i 10 urezivanjem. Najčešće je korišćen nokat a ukras prekriva cijelu površinu suda ili grade horizontalne nizove a urezivanje je izvedeno dužim ili kraćim zarezima najčešće rasporeñenih bez ikakvog reda. (tabla XI) Finija, monoohromna keramika je bolje prečišćena, bolje pečena, nešto tanjih zidova, najčešće priglačane površine sa ponekad crvenkastim premazom a nekad su im spoljašnje površine namjerno ogrubljene. Oblici finije keramike isti su kao kod grube samo nešto manjih dimenzija (Č. Marković 1985). Oruña od kremena svojim oblicima vezuju se za mezolitsku tradiciju. Uglavnom se radi o strugačima kružnog oblika, mikrolitima, lamelama sa jednim ili dva udubljenja a u mlañoj fazi (tabla X), za razliku od starije, javljaju se veći rezaži retuširani sa obije strane, veći strugači retuširani ili ne (tabla XI). U ovoj fazi prestaje se sa mezolitskim tradicijama. Pronañena je i jedna vrlo dobro glačana sjekira od tamnnozelenog jadeita u Odmut sloju Iia za koju se smatra da je strani proizvod. Koštanih alatki je pronañeno ukupno 5 u oba sloja i to su uglavnom šila napravljena kostiju većih sisara (Č. Marković 1985). Meñu pronañenim životinjskim kostima iz stratuma II konstatovano je prisustvo i domaćih i divljih životinja ali je statistički veći broj divljih životinja. Najčešće lovljena životinja je jelen a nakon njega su kozorog, divokoza, divlja svinja, medvjed i kuna. Najzastupljeniije domaće životinje su koza i ovca a posle njih goveče i svinja. Na osnovu ovih podataka zaključuje se da je stočarstvo imalo sporednu ulogu u prehrani stanovnika pećine Odmut (Č. Marković 1985). Na osnovu analize keramičkih oblika i načina ukrašavanja može se zaključiti da stariji sloj Odmut Iia pripada starčevačkoj kulturi a da je uticaj sa jadrana u ove krajeve stigao nešto kasnije, sloj Odmut IIb. S obzirom na uticaje i kontinetalnog (starčevačka kultura) i jadranskog neolita (impresso kultura) možemo pretpostaviti da se radi o lokalnoj kulturi (Č. Marković 2006). Stratum Odmut III za razliku od prethodnog je veoma siromašan arheološkim nalazima. Keramika iz ivig stratumase odlikuje finijom fakturom, radjena od dobro prečišćene gline, dobro je pečena, površine su redovno glačane a nekad i polirane. Od oblika javljaju se pliće bikonične zdjele, niskog, cilindričnog vrta i razvraćenog oboda, ñdublje bikonične zdjele sa izdvojenim cilindričnim vratom, polusferične zdjele zaobljenog i razgrnutog oboda i duboke, oštro profilisane, bikonične posude sa dugmetastim ispupčenjima na pralazu konusa. Mali broj primjeraka je imao ukras. Uglavnom je ukrašavnje izviñeno kanelovanjem, dubokim kanelurama koje u vertikalnim ili kosim zonama prekrivaju trbuh posude a samo na jednom primjerku je urezivanjem, sa nekoliko jednostavnih paralelnih ureza, ukrašena površina suda (Č. Marković 1985). Oruña od kremena koja se pojavljuju su veliki listoliki artefakti načinjeni od sedimntnih stijena oblikovani u dugačke noževe i vrhove za koplja. Jedan dugački nož, fino retuširan duž obije ivice načinjen je od odbitka dobro uglačane kamene sjekire. Od glačanog kamenog oruña javlja se nekoliko fragmentovanih jezičastih sjekira lokalne proizvodnje (Č. Marković 1985). 11 Mali broj životinjskih kostiju pronañenih u ovom stratumu pokazuje da se nije puno promijenio način života u odnosu na prošli stratum. I dalje prehrana zasniva na lovu divljih životinja meñu kojima je najzastupljeniji jelen a slijede kozorog, medvjed, lisica i divllja svinja. Kod domaćih životinja i dalje prednjače kosti koze i ovce pa slijedi goveče. Jedina razlika u odnosu na raniji stratum je pojava kostiju psa (Č. Marković 1985). Svojm tipološkim odlikama i načinom ukrašavanja keramički nalazi iz stratuma Odmut III bili bi najbliži keramičkoj robi iz horizonta Brran krš IIa, što bi na izvjestana način pokazivalo da je i u iblasti Pive postojao poseban i očigledan kratkotrajan razvoj mlañeg neolita zasnovanog, doduše, na vinčanskoj kulturi ali sa primjesama lokalnih elemenata (Č. Marković 1985: 45).
Poveznice
editIzvori
edit- Borovinović Nikola, „Neolitizacija Crne Gore“.