Wp/cnr/Municipijalni sistem u Kotoru

< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Municipijalni sistem u Kotoru

Municipijalni sistem u Kotoru[1], slično gradovima u Dalmaciji, razvio se u srednjovjekovnu komunu, sa vlastitom snažnom ekonomsko-političkom i crkvenom organizacijom. To postaje izuzetno vitalna snaga, sposobna da čuva svoju, na privilegijama i zakonima razrađenu samoupravu i da je dalje razvija, bez obzira na kasnije česte promjene vladavina. Zakonodavna vlast u Kotorskoj komuni odvijala se preko Velikog vijeća (Consilium Maius) koje su sačinjavali svi plemići stariji od 18 godina. Plod njihovog rada je Kotorski statut. Glasalo se u tri kutije: “de si”, “de non” i “de non sincero”. Današnjim jezikom: “za”, “protiv” i “uzdržan”.

Malo i Veliko vijeće edit

Upravnu vlast obavljalo je Malo vijeće (Consilium Minus), najprije sa knezom i 12 članova, a od 1372. godine sa knezom i 6 članova. Malo vijeće donosilo je odluke pozivajući se na ovlašćenja Velikog vijeća, unijeta u knjigu reformacija. Služba članova Vijeća trajala je jednu godinu, a zasijedali su ponekad na Trgu Svetog Tripuna ili pod trijemom katedrale. Ulogu senata imalo je Vijeće umoljenih, od 15 članova, koje je rješavalo važna pitanja. Jedno od posebnih ovlašćenja ovog vijeća bilo je da postavlja i kontroliše činovništvo.

Na zajedničkom zasijedanju Velikog i Malog vijeća, kojem su prisustvovala 53 člana, odlučeno je da se za gradskog apotekara bira samo onaj magistar, dobar i iskusan, koji će apoteku držati u redu i snabdjevenu svim potrebnim lijekovima. Pod tom obavezom, sa 25 glasova, izabran je na dvije godine magistar Antonio Saltamacchia. (Kotor, 12. jun 1580)

Na sjednici Velikog i Malog vijeća, u svečanoj dvorani Kneževa dvora, rektor providur i sudije predložili su da se za gradskog ljekara izabere dr Giovanni Lucatello iz Feltre, pošto su o njegovoj sposobnosti pribavljena dobra obavještenja. Izabran je na dvije godine, jednoglasnom odlukom oba vijeća, sa godišnjom platom od 200 dukata. (Kotor, 31.jul 1591)

Reference edit

  1. Dr Gligor Stanojević: Monografija Crna Gora, Beograd, 1976, strane 176 - 193 (Montenegrina)