Wp/cnr/Lidija Laforest

< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Lidija Laforest

Lidija Laforest (Herceg Novi, 1926 - Zagreb, 2016) je grafičarka, dizajnerka i fotografkinja.

Bila je ćerka Feliksa Laforesta i unuka Franza Thiard de Laforesta.

BiografijaEdit

Upisala je i završila Obrtnu školu, današnju Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, slikarsko-grafički odśek, a onda se za upis na Akademiju pripremala u Krizmanovoj privatnoj školi. Bila je studentkinja iz prve generacije studenata Akademije primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirala 1954. godine. U članstvo ULUPUH-a je primljena 1955. godine.

1955. godine pomaže Božidaru Jušiću, kolegi s Akademije primijenjenih umjetnosti, u izradi sunčanog sata (Jušićev diplomski rad, mentor prof. Ernest Tomašević) u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu (sat je u međuvremenu postao jedan od simbola grada Zagreba).

1961. polaže majstorski ispit iz fotografije i postaje majstor fotografije. Fotografiju koristi kao alat u radu, ali i kao medij koji joj omogućava eksperimentisanje i igranje umjetničkim postupcima.

Od 1959. do 1960. radi kao grafička crtačica-fotolaborantkinja i savjetnica za estetsko oblikovanje u Saveznom centru za obrazovanje rukovodnih kadrova u privredi u Zagrebu đe nadzire estetsku izvedbu, radi grafičko oblikovanje publikacija, oglasa i plakata, izrađuje dia-filmove i dizajnira uređenje radnih prostorija. Kao grafička dizajnerka sarađuje sa fabrikom kozmetike Neva Zagreb, Turističkim savezom Hrvatske, Zanatskom komorom Zagreb, Interpublicom Zagreb, Klinikom za ženske bolesti i porode Zagreb, Zborom liječnika Hrvatske, Udruženjem kancerologa Jugoslavije u Zagrebu, Građevinskim institutom Hrvatske i dr.

1960. drži predavanje u sklopu seminara Ekonomske promidžbe o Rješenjima čestitki, što govori o značaju koji se tome pridavao i povjerenju koje je stekla kao dizajnerica koja vrlo dobro zna odagnati iz čestitaka brojna kičerska rješenja koja prevladavaju tržištem. [1]

Radovi su joj izlagani na brojnim grupnim izložbama, među ostalima: na Prvom Zagrebačkom trijenalu u Umjetničkom paviljonu 1955. godine, izložbi suvremene hrvatske primijenjene umjetnosti održanoj u Dubrovniku i Rijeci 1957. godine, na Drugom Zagrebačkom trijenalu 1959. godine, izložbi Oblikovanje u Muzeju za umjetnost i obrt 1963. godine, na Drugom i Trećem Zagrebačkom salonu 1966. i 1968. godine, na skupnoj izložbi članova ULUPUH-ove Sekcije za industrijski dizajn Produkt dizajn 2 održanoj u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i dr.

Radovi Lidije Laforest nalaze se u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu i Plavom dvorcu na Cetinju.

Lidija Laforest preminula je u Zagrebu 18. decembra 2016. godine.

Crna GoraEdit

Nakon očeve smrti, u jednom periodu vodila je porodičnu fotografsku radnju u Herceg Novom. Autorka je idejnih rješenja za grbove grada Herceg Novog, Tivta i Kotora. Sa Stevom Lepetićem dizajnirala je i priredila i prvi poslijeratni turistički prospekt u koloru za hercegnovsku Turističku organizaciju. Kao dizajnerka radila je za Turističke saveze Boke Kotorske i Crne Gore, Zavičajni muzej Herceg Novi i Udruženje muzičara Herceg Novi.

2004. godine je Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru poklonila oko 200 staklenih foto-ploča na kojima su njen đed i otac zabilježili motive iz Boke i narodne nošnje tog kraja.

Priču o Lidiji Laforest zapisao je i Lazar Seferović u knjizi Znamenite Novljanke.

Primjeri vizuelnih identitetaEdit

  • Grafički dizajn kongresnih materijala: dizajn loga, plakata, prospekata, znački, te likovno oblikovanje prostora za II Evropski kongres o sterilitetu i fertilitetu – ESCO održan u Dubrovniku od 8. - 11. decembra 1969. godine, te za III Kongres kancerologa Jugoslavije održan u Zagrebu od 10. - 12. maja 1971. godine
  • Niz godina projektovala i likovno oblikovala izložbene prostore na Zagrebačkom velesajmu
  • Autorka idejnih rješenja za grbove grada Herceg Novog, Tivta i Kotora
  • Produkt dizajn za fabriku kozmetike Neva Zagreb 
  • Knjiga Stendal: "Talijanske kronike" - grafičko rješenje korica i izrada ilustracija litografskom tehnikom
  • Potpisuje, uz ostale autore, likovnu obradu, tehničku redakciju i autorstvo fotografija u knjizi 1949-1969 G.P. Prvoborac, izdane 1969. godine povodom 20 godina rada građevinskog preduzeća Prvoborac
  • Likovna obrada zajedno sa fotografijama u knjizi autora D. Popovića i A. Sterniša: "Flora i vegetacija hercegnovskog područja", izdano u Herceg Novom 1971. godine
  • Rad na filmu: režija i scenografija nastavnih DIA filmova 16 mm "Slučaj Pavla Novaka", za potrebe Saveznog centra za obrazovanje rukovodnih kadrova u privredi, Zagreb, 1960. godine

IzvoriEdit

  • Jedra Boke, mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Decembar 2016. godine, strana 2

PovezniceEdit

Viđi jošEdit

  1. [6]