Wp/cnr/Hram ilirskom bogu u Numidiji

< Wp‎ | cnrWp > cnr > Hram ilirskom bogu u Numidiji

Iliri su, kao i mnogi drugi narodi koji su došli u sastav Rimskog carstva, identifikovali svoja narodna božanstva sa pojedinim božanstvima iz rimskog panteona, prilagođavajući staru religiju novonastaloj situaciji. Prvi doseljenici, kolonisti, legionari i funkcioneri uprave koji su došli iz Italije uvjerili su se da među brojnim domaćim božanstvima postoje i takva koja odgovaraju božanstvima iz njihove religije. Jezik domaćeg stanovništva nisu razumjeli, a i sama imena autothonih kultova zadavala su im teškoće pri izgovoru, tako da je ovim nosiocima novog poretka i vlasti ostalo samo to da ove kultove nazovu latinskim imenima. Tako je došlo do pojave poznate kao interpretatio Romana, što u stvari znači prevođenje autothonih božanstava u rimski panteon i mjenjanje njihovih imena u latinska.

Ni u ovo vrijeme Iliri nisu imali jedno zajedničko božanstvo, već je svako veće pleme poštovalo svoje tradicionalne bogove, najčešće pod rimskim imenom. Na užem ilirskom području je poštovan bog Medaur (Medaurus), zaštitnik Risiniuma (ilirski Rhizon, današnji Risan u Bokokotorskom zalivu), koji je predstavljen kao konjanik sa kopljem u ruci. Njegovo postojanje je posvjedočeno u Lambesiju, rimskom logoru u Numidiji, gjde je u njegovu čast podignut hram od strane Ilira – vojnika, za vrijeme cara Marka Aurelija. Neki ovo božanstvo smatraju bogom rata, a drugi ilirskog Asklepija, boga medicine. U Istri su poštovani boginja Eia, zatim Melesocus, Boria, Iria i dr. Kod Liburna susrećemo druga božanstva: Anzotica (Venera), Ica, Iutossica, Latra, Sentona i dr.

Na području plemena Japoda najznačajnije božanstvo bio je Bind (Bindus), čije je svetilište otkriveno na izvoru rječice Privilice kod Bihaća. Po svojim atributima bio je blizak Neptunu, zaštitnik voda i izvora. U Bosni i Hercegovini spominju se natpisi nekoliko domaćih božanstava, ali ime se nekima sačuvalo samo u rimskoj interpretaciji. Takav je bio Armatus, čiji su žrtvenici pronađeni u Duvnom, predstavlja lokalnog boga rata. Slično je i sa Liberom, koji je sličan Silvanu, te Terminus, vjerovatno zaštitnik međa. Na Glamočkom polju nađene su predstave lokalnog genija – zaštitnika kuće i njenih stanovnika, a nije nađeno njegovo ni ilirsko ni rimsko ime.

PovezniceEdit

IzvoriEdit

  • Grupa autora, Kulturna istorija BiH, Sarajevo, 1966.
  • A. Stipčević, Iliri, Zagreb, 1989.