Wp/cnr/Homogena Srbija

< Wp‎ | cnrWp > cnr > Homogena Srbija

Centralni nacionalni komitetEdit

U avgustu 1941. godine, na Ravnoj gori, Draža Mihailović, čije se ravnogorsko četništvo počelo pojavljivati i oficijelno predstavljati kao "Jugoslovenska vojska u otadžbini", a on kao njen vrhovni komandant, obrazovao je Centralni nacionalni komitet, sastavljen od ličnosti koje su imale izvjesnog "ugleda" u predratnom političkom i javnom životu. Među njima su bili dr Stevan Moljević, advokat iz Banjaluke, sastavljač projekta "Homogena Srbija", dr Mladen Žujović, poručnik u rezervi, beogradski advokat i član Republikanske stranke, zatim Dragiša Vasić, srpski književnik i drugi. Ovo političko tijelo trebalo je da stane iza Mihailovićevih odluka, iako je u svemu imao bezrezervnu podršku izbjegličke vlade.

Homogena SrbijaEdit

Homogena Srbija je projekat od prije rata, tačnije iz vremena stvaranja Jugoslavije, kasnije potvrđen od Srpskog kulturnog kluba, obnovljen, dograđen, prilagođen uslovima i vremenu, inoviran od strane Stevana Moljevića. Projekat nosi datum 30. juni 1941, a mjesto nastanka je Nikšić.

Projekat "Homogena Srbija" predviđao je da teritoriju "velike Srbije" sačinjavaju predratna teritorija Srbije, proširena nekim prigraničnim djelovima teritorije Bugarske, dijelovi śeverne Albanije, teritorija Crne Gore i istočne Hercegovine. Na zapadu je trebalo da u "srpsku oblast uđu", pored teritorije Vrbaske banovine, "śeverna Dalmacija, "srpski dio" Like, Korduna, Banije i dio Slavonije". Na śeveru je trebalo da se srpskoj oblasti pripoji "Baranja s Pečujem i istočni Banat sa Temišvarom i Rešicama". Jugoslavija bi, tako, trebalo "biti uređena na federativnoj osnovi sa tri federalne jedinice srpskom, hrvatskom i slovenačkom (Srbija, Hrvatska i Slovenija)". Do etnički čiste "velike Srbije" došlo bi se tako što bi se izvršilo preseljenje stanovništva sa jedne na drugu teritoriju, Hrvata sa srpskog i Srba sa hrvatskog područja". Bio je to jedini put "da se izvrši razgraničenje" i time "otkloni mogućnost da se ponove strašni zločini", zapisao je Moljević.

Umjesto preseljenje - uništenjeEdit

Ujesen 1941. kada su ostvareni kontakti između Mihailovića i Moljevića, dolazi do radikalizacije zacrtanih stavova u projektu. Neke Moljevićeve postavke, po Mihailovićevom poimanju projekta, dobivaju jasniji i radikalniji smisao. Tako se pojavljuje izraz "čišćenje teritorije", odnosno "čišćenje državne teritorije". To podrazumjeva ne samo preseljenje naroda razmjenom teritorije, već i njegovo "uništenje" primjenom najsurovijih i drastičnih mjera, metodom ubijanja ili klanja "nenarodnih manjina i nenacionalnih elemenata". Pod udar je prvo trebalo da dođe "čišćenje Sandžaka od muslimanskog življa i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa". Smatralo se da je to potrebno zbog stvaranja koridora između Srbije, Crne Gore i srpskih krajeva u zapadnom dijelu Jugoslavije, do linije: Sušak - Karlovac - Zagreb. Zamašnije akcije "čišćenja" uslijedile su u jugoistočnoj Bosni krajem 1941. i u drugoj polovini l942, a onda u istom prostoru i u dijelu Sandžaka, početkom 1943. godine. Bilo ih je takođe u drugoj polovini 1942. u dolini Neretve. Takvim programom bilo je osuđeno na progon ili nestanak više od 2.500.000 pripadnika nesrpskog stanovništva.

 Prvi dio, dokument br.4 - Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Djurišiću. Metod klanja se naročito odnosio na pripadnike muslimanske manjine. Zaharije Ostojić je 1. januara 1943. pisao Mihailoviću: "Pitanje muslimana moramo rješavati na razne načine u raznim krajevima. Sandžaklije se moraju klati" (Prvi dio, dokument br. 33). "Čišćenje" teritorije u Bosanskoj krajini bilo je rezervisano za četnike pod komandom popa Djujića. (Arhiv VII, Ča. k. 151, reg. br. 5/3).

Četnički pokolji u pljevaljskom kraju, bili su najmasovniji četnički zločin tokom Drugog svjetskog rata. U ovoj operaciji uništenja ubijeno je više hiljada žitelja pljevaljskog, čajničkog i fočanskog kraja. Četnički vođa, Draža Mihailović je tada boravio u Crnoj Gori pod italijanskom zaštitom. Januara 1943. naređena je mobilizacija četnika za četvrtu osovinsku ofanzivu protiv partizana. Mihailović je u tome vidio priliku da usput "očisti" muslimansko stanovništvo. On je naredio crnogorskim četnicima pod vođstvom Pavla Đurišića da krenu ka Bosni, preko Sandžaka, usput "čisteći" sve pred sobom.

PovezniceEdit

IzvoriEdit

  • Dokumenti o kolaboraciji četnika sa fašistima, Dr Branko Latas
  • Stenogrami sa suđenja Draži Mihailoviću