Wp/cnr/Crnogorska prezimena na V

Popis Crnogorskih prezimena na V

• Vabić, Baošići, Herceg-Novi; u Nikšiću
• Vavis, Podgorica
• Vavić, u Kruševicama, Herceg-Novi; u Nikšiću
• Vaga, Herceg-Novi
• Vagas, i, Kotor 1350. god.
• Vagner, Herceg-Novi
• Vadić, Herceg-Novi, po nahočetu
• Vadotić, Podgorica
• Vadjon, Berane i Budva
• Vajat, Nikšić
• Vajdić, Herceg-Novi
• Vajzović, Pljevlja 1854. god.
• Vajmeš, u Šekularima (Vasojevići)
• Vajmeši u Šekularima (Gornji Vasojevići) su Drobnjaci!
• Vajmeši i Babići su Ćetkovi potomci.
• Vajmeši su: Pantovići sa ogrankom Aleksići (prezime), Markovići, Ivovići, Milunovići, Devići, Miloševići sa Nedovićima, Radoševići i Đorđijevići. *Vajmeši su i Stijovići (Brunčevići, Brunci) koji su ranije živjeli u Budimlji. Babići su: Babići, Đorovići, Tomovići i Mlađenovići. Slave Đurđevdan, a prislužuju sv. Iliju. Ovim bratstvima su rod Asovići iz Donje Ržanice i Šekularci iz Gornjih Sela. Izvor/ prenijeto iz knjiga: Blaža Ralevića – Kaludra 1676 – 1976, Beograd 1976, i Mirka Raičevića – Gornja sela, naselja i stanovništvo, Beograd 1994.
• Vajner, Kotor
• Vakleš, u Kotoru
• Vaknituki, Kotor
• Vala, Herceg-Novi
• Valac Gornjevuk, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
• Valengino, Herceg-Novi
• Valentin, Ulcinj
• Valentinović, Kotor 1534. god.
• Valentinčić, Kotor
• Valenčić, Kotor
• Valeri, Budva
• Valetić, Herceg-Novi
• Vales, Kotor
• Valijero, Kotor
• Valosenjori, u Šasu (Ulcinj)
• Valčić, Kotor; Budva
• Valšić, Kotor
• Valjato, u Baošićima, Herceg-Novi
• Valjari, rod u selu Bioskoj u Užičkoj Crnoj Gori
• Vamović, Bes, uz Skadarsko jezero, porijeklom su iz Bratonožića
• Vanacek, Kotor
• Vandup, kod Mojkovca
• Vanđević, u Kotoru iz Crne Gore
• Vanid, Herceg-Novi
• Vanis, vidi: Vano
• Vano = Vanis, Bar
• Vancek, Kotor
• Vaporić, Kotor
• Varaga, u Potarju (Mojkovac), potomci su saskih rudara iz 13. v.
• Varagić = Verović, iz limske doline preselili se oko 1700. god. u Krivak (Dragačevo) u Srbiji; Podgorica; Nikšić; iz Pitomine (Žabljak), u: Lekovine (Bijelo Polje), Arilje (Užice), Kragujevac i Beograd, svi u Srbiji
• Varajić, Nikšić
• Varajići, nekada su živjeli u Čevo kod Cetinja a poslije oslobođenja Nikšića od Turaka prešli su u Ozriniće (Turjača). Žive u gradu Nikšiću, tri porodice u Beogradu i jedna u Novom Sadu.
• Varvarić, Herceg-Novi, po nahočetu
• Varezi iz Pive (Smriječno 5 kuća), doselili se na miraz izgleda iz Drobnjaka; slava: sv. Nikola
• Varezić, na Njeguše (Cetinje), i kao: Njeguš, preselili se u Drobnjak, odatle jedni u Smriječno (Piva), drugi u Žabljak (Drobnjak), u Vrbi i Čemernom (Gacko), kao: Supić; u Beogradu i drugim mjestima
• Varošković, Herceg-Novi, po majci
• Vasa, u Pistulama (Ulcinj); u Sutomoru kod Bara porijeklom su iz Albanije
• Vasga, i kao: Voka, Bar
• Vasekić, Mojkovac
• Vasel, Kotor
• Vaser, Kotor
• Vasiljević, Koleško i Crgovo (Nevesinjsko polje), iz Banjana (Nikšić), Njeguši (Cetinje) u 14. v., ogranak Ivaniševića iz Njeguša (Cetinje), preselili su se u Petroviće (Nikšić), oko 1600. god. u Viluse, od njih: Nikšić, Srbiju, Beograd; Kotor (1399. god.) i odatle jedni su se preselili u Dubrovnik, rodonačelnik im je Vasili iz Kotora; Brskovo (Mojkovac); Bjelopavlići u 16. v.; Kotor (1299. god.) prvo kao: Basila, pa 1399. god. kao: Blašlević i kasnije: Vasiljević; Morinj i Ubla (Risan); Danilovgrad; Podi, Srbina i Jošica, Herceg-Novi; Risan; iz Pive su se preselili jedni u valjevski kraj (južna Srbija), drugi u Stepen (Gacko); Berane 1871. god.; Jošice (Kamenari), Risan posebno lokalno prezime, drugi su se doselili iz Ubala i Đenovića, Herceg-Novi (u 17. v.) pa jedni pređu u Kotor; Stepen (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Oko 1879. god. iz Rovaca su se jedni preselili u Gajtan (južna Srbija); Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad); ogranak Čalambaba, iseljenih iz Vasojevića u Šaronje, pod Golijom; Bjelopavlići 1549. god.; Riječani (Nikšić); Jablanovo Polje, Jablanica u južnoj Srbiji, porijeklom iz Kuča; Barajevo (Lipovica i Glumčevo brdo), Šumadija i kao: Topalović, porijeklom od Nikšića (Crna Gora); Baroševac (Šumadija) iz Crne Gore, bliži Petrovićima (Karađorđevićima) u Topoli i Mihailovićima u Zeokama (Lazarevac)
• Vasiljevići (Zagorčani), bratstvo u Markovini
• Vasiljevići, bratstvo u Musterovićima
• Vasiljevići - Samardžići, bratstvo u Krivošijama
• Vasiljić, Kotor
• Vasić, Gorana (Ulcinj); Bar; ogranak Adžića iz Pive preseljeni u Lukavicu i Moćevine (Sarajevo); Bistrica (Mojkovac), porijeklom su iz Bajica (Cetinje). Odatle su se jedni preselili u Užičku Požegu; Ropočevo (Šumadija), ranije: Živković, porijeklom od Kolašina (Crna Gora)
• Vasići, rod u Užičkoj Požezi
• Vasković, Kostić i Lončanik (Valjevo), oni su ogranak Inđića iz Kuča; Bjelice (Oputna Rudina)
• Vaslikov, Cetinje
• Vaslić, ih, Ulcinj 1869. god.
• Vasović, Prijevor (Grbalj), 9-14.v starosjedioci; Iseljenici iz Velike i Gornjih Sela (Vasojevići), u Ropočevo i Popoviće (kosmajski kraj), kasnije kao: Arsenijević, Marković, Stevanović, Jeremić i Ranković; grana Laketića u Vasojevićima; Budva; grana Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Štirnom (Piva), pa jedni dalje u Zarožju, Sokolac (Srbija), a u Gacku i kao: Zvizdić, u Nedžarićima (Sarajevo), vidi: Gagović; Paštrovići; Medun (Kuči); iz Ostroga (Bjelopavlići) odselili su se u Vučjak (Novi Pazar); Podgorica; Polja i Žari (Mojkovac); potomci Novljana, iz Banjana, odselili su se: jedni oko 1800. god. iz Petrovića (Banjani) u Polja (Mojkovac), a drugi u Drobnjake, najbliži su im područni Đurići i Vukojevići; Vijenac, Ranče i Rudinice (Pljevlja), porijeklom su iz Vasojevića; iz Vasojevića odseljeni u Grab (Donje Dragačevo), Srbija; u Lijevoj Rijeci (Podgorica)
• Vasovići iz Pive (Budanj 7 kuća, Brljevo 13 kuća), potiču iz Banjana iz s. Petrović ; slava: sv. Arandjeo
• Vasojević, Kotor 1475. god.; ogranak iz Lopata (Podgorica), odseljeni u Boljevac (Beograd) i Novi Sad; Gornje Polimlje, kasnije plemenski naziv. Od njih su u Sandžaku; Gornji Bihor (Bijelo Polje). Odatle su se jedni naselili u okolinu Peći (Metohija); Ulcinj 1892. god.; Baošići, Herceg-Novi
• Vasos, ogranak Brajovića, iz Bjelopavlića preseljni u Grčku i kao: Brajović - Mavrovynitos
• Vasta, i kao Voka, kod Ulcinja
• Vata, Štoj (Ulcinj)
• Vatić, Tuzi; Kotor, po nahočetu
• Vaton, Kotor; Zatrijebač (Kuči) rod Ljušđurovića iz Gruda
• Vatrić, Herceg-Novi, po nahočetu
• Vatrićević, Bjelopavlići
• Vaćelik, Kotor
• Vaca, Kotor
• Vaška, Herceg-Novi, po nahočetu
• Veber, Herceg-Novi; Kotor
• Vegerer, Tivat
• Vegović, Kotor, po nahočetu
• Vezirović, Nikšićka i Busak (Nikšić)
• Veiner, Paštrovići
• Veinkof, Kotor
• Veja, Mratinje (Piva)
• Vejan, Njeguši (Cetinje)
• Vejnilagić, Herceg-Novi, doselili se iz Berana 1896. god.
• Vejsilović, Bijelo Polje
• Vejsović, Andrijevica 1900. god.
• Veković, Frutak (Danilovgrad), srodnici Staljenovića; Lužac (Berane), ogranak Đuraševića, označeni i kao: Đurđevac. Porijeklom su iz Rovaca (Podgorica); Seoca (Andrijevica), ogranak Folića
• Vela, Budva
• Velagić, Podi, Herceg-Novi
• Velaj, Štoj (Ulcinj)
• Velaš, Herceg-Novi
• Velašević, grana Mitrovića na Granici (Bjelopavlići); Podgorica
• Velević, Cetinje
• Veliagić, Ulcinj 1884. god.
• Velija, Podgorica 1523. god.
• Velijević, u Medaniće (Gacko) došli iz Nikšića (Crna Gora)
• Veliman, iz Krajine sišli u Muriće, uz Skadarsko jezero; Dragačevo (Srbija) i kao: Arnaut i Arnautović, porijeklom su iz Velike (gornji Vasojevići)
• Velimirović, Seošice (Bratonožići), pa odatle u Zagarač (Danilovgrad). Oni su potomci Radmana iz Bratonožića; Danilovgrad; Vir (Bjelopavlići), ogranak Đurovića, grana Matiješevića iz grupe Pavkovića (Bubića); Podgorica; Cetinje; Pritot (Srbija) i kao: Popović - Velimirović, u Sibiru i Medisonu (Sjedinjene Američke Države)
• Velimirovići (Đurići, Radmanovići), bratstvo u Podnopolju
• Velić, Orahovica (Risan), najstariji naseljenici; Kotor; Mide (Ulcinj), vidi: Veljić
• Veličanin, ogranak Petrovića u Velici (Plav) u 19. v., odatle su se preselili u Suvi Do (Novi Pazar)
• Veličković, Nikšić; Njegnjevo, Oluje, Jablanovo i Prenćane (Bjelice i Vrh iz Brda) - bjelopoljsko područje; Rasova (Bijelo Polje)
• Velidžiknić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima
• Velišević, Onogošt (Nikšić) 1458. god.; Iz Čeva (Cetinje), jedni su u Petrovom Selu, na Miroč planini
• Velikan, Kotor 1200. god.
• Velović, Crmnica u selima Boljevići i Godinje i kao: Veljović; ogranak Vujovića u Ćeklićima (Cetinje); Kotor; Bes i Gorana (Ulcinj); Tuđemili (Bar), doselili su se iz Limljana (Crmnica); Bar
• Velovići, muslimani u selu Karuču
• Velovići (Vujovići), bratstvo u selu Ublu
• Velovići, bratstvo u Boljevićima
• Velojević, Pješivci u 15. v.
• Velčić, Kotor; Dobra Reka (Plav)
• Veljević, Piva, iz Bosne, drugi na Mojci
• Veljekrajci (Veljokrajani, Veljekrajani), bratstvo u selu Veljem Kraju
• Veljić, Babino i Dolac (Berane), porijeklom su od Bukmira (Bratonožići), srodni susjednim Vujovićima, Latićima i Uremovićima
• Veljić, lić, područje Bistrice (Bijelo Polje); Vladimir (Ulcinj)
• Veljković, ogranak Bulatovića, iz Rovaca odseljeni u Kišicu, Bihor, i Biševo, Grižicu i Bijelu Crkvu (Rožaj), kao: Bulatović; Bar; vidi: Veljović
• Veljović, Ćeklići (Cetinje); ogranak Bulatovića, vidi: Veljković. Od njih su i u Crnokrpama i Bašči (Rožaje), a jedni i u Rastovnici (južna Srbija); Pelev Brijeg i Boljesestra (Bratonožići). Od njih su u Podgorici; ogranak Makojevića. Od Nikšića su se preselili u Guberevo (Nova Varoš); Boljevići (Crmnica) i kao: Veljović; Bes (Ulcinj), porijeklom iz Gruda (Tuzi); Podbišće i Polja (Mojkovac), porijeklom sa Kosora (Kuči); Polja (Kolašin); Velika (Plav), porijeklom sa Kosora (Kuči); Plužine (Piva), porijeklom su iz Bosne (Primjedba: Guberevo je selo u opštini Novi Pazar, a ne Nova Varoš, kako ste naveli, pa bi mogli to ispraviti. Ja sam od tih Veljovića i to mi je selo, autor Dejan Veljović veljovic_dejan@yahoo.com )
• Veljovići, iz Grizića kod Rožaja
• Veljokrajac, vidi: Vemić
• Veljčaj, pa i Memčaj i Memčević, Zatrijebač (Kuči)
• Vemić, Bukovica, Zaljug i drugdje u Drobnjacima, pojedini su se odselili na Glasinac (Romanija), ogranak Žugića, iz grupe Milanovića (Novljana), doseljenih iz Banjana (Nikšić); Velji kraj u Njegušima (Cetinje), označeni i kao: Veljokrajci
• Venedeti, Budva
• Vendramio, Paštrovići
• Veni, Kotor
• Venier, Paštrovići
• Venerio, u Kotoru 1488. god.
• Vencel, Kotor
• Venturina, Kotor
• Veragić, Bliškovo (Bijelo Polje)
• Verban, Kotor
• Vergović, Borkovići (Piva) ogranak Delića, od njih su bili na Cetinju
• Veresija, Ćebalije (Pljevlja)
• Vergo, da, xta, Kotor
• Vergovići iz Pive (Liječevina-Brijeg 1 kuća), od Delića iz Borkovića; slava: sv. Jovan
• Verizović, Nikšić i Župa Nikšićka. Jedni su se preselili u Skadar
• Vernac, a, i, Budva; Herceg-Novi
• Vernoza, Kotor
• Veron, Škaljari (Boka Kotorska), ogranak Škaljorina iz grupe Grgurovića, vidi: Veroni
• Verona, Prevlaka i Prčanj (Kotor) 1167. god.; Budva i kao: Ferona; Meljine, Herceg-Novi; Mratinje - Piva; vidi: Veroni
• Veronez, i, Bar; Cetinje 1871. god.
• Verones, i, Bar
• Veroni, Gornja Lastva (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Verona, porijeklom su iz Italije; Kotor; Herceg-Novi
• Verstavčević, Lješevići (Grbalj) 9 - 14. v.
• Vertović, Piva, grana Delića
• Verun, Mratinje (Piva)
• Verusi i kao: Veruh, u Izbučnje, Zalut, Dušmanići i Čadinje (Pljevlja)
• Verusi iz Pive (Mratinje 1 kuća) doselili od Prijepolja; slava: sv. Luka
• Veruh, vidi: Verusi
• Vesel, Kotor
• Veseliković, Mažići (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; kod Mojkovca
• Veselinović, Piperi, jedni su se doselili iz Kuča, odakle su se drugi preselili u Novi Pazar; Mojkovac, ogranak Tmušića i odatle su se jedni odselili u Brodarevo i Tmušiće, kod Prijepolja; Kotor
• Veselić, Herceg-Novi, starinci, vidi: Šabović; Tušina (Šavnik), pa u Soleš kod manastira Dovolje uz rijeku Taru i otišli u Potpeće (Pljevlja) i u Nikšić, kao: Šabović i kod Prijepolja kao: Veselić
• Veseličić, Mažići (Pljevlja) doseljenici iz Drobnjaka
• Veselković, u Podgorici 1399. god.
• Veselović, Kotor, po nahočetu
• Vesković i kao: Đurđevac i Božović, u Vasojevićima. Ogranak Đuraškovića iz Rovaca; Zabrđe i Slatina (Andrijevica), oni su Srbljaci iz Gusinja; Berane, doseljenici iz Kostića, sa Bihora; Zagrade (Bijelo Polje), ogranak Božovića iz Kuča, od njihovih rođaka u Srđevicu (Bihor), Bijelo Polje, jesu i oni u Lušcu (Berane); Berane 1888. god.; Podgorica; Cetinje; Vrbica (Oputne Rudine), Nikšić
• Vesentini, u Kotoru
• Vesencini, u Kotoru
• Vesović, Seoca (Budva); Kusovac (Gruža Kragujevačka), doselili su se iz Boara, sa Bihora (Bijelo Polje); Borač, Gruža Kragujevačka, doseljeni iz Bjelopavlića, kasnije kao: Dimitrijević, Đoković, Lukić, Milosavljević, Milošević i Topalović
• Vesnić, Buljarice (Paštrovići); Batkovići, Odžak i Potpeće (Pljevlja), porijeklom iz Nikšića, od njih su kod Novog Pazara; Lješnjani, ranije: *Vukčević u Vraku (Skadar) i Ponare (Zeta)
• Vetica, Pljevlja 1868. god.
• Vetula, ranije: Vuković i Podgoričanin, u Podgorici, a zatim prešli u Paštroviće i odande u Italiju kao: Podgoričanin i njihovi potomci: Vechia
• Vehnić, Njeguši 1595. i 1601. god.
• Vechia, i kao: Vetula, vidi: Vetula i Vuković (Podgoričanin)
• Veckovići, bratstvo u Bjelopavlićima
• Večeković, Slatina (Bjelopavlići) i područni Danilovgrad; ogranak Krivokapića iz Cuca, odseljeni u Skadar kao: Cucić
• Večerić, Herceg-Novi; Luštica (Boka Kotorska); Mrkovi (Grbalj) u 15. v. doselili su se iz Hercegovine
• Večerović, Previši (Kamenjača Kujundžića) na Ivici (Večerović njive), Drobnjak
• Večković, ogranak Krivokapića, iz Cuca. Od njih su i oni u Kosovom Lugu, Madežu i Danilovgradu (Bjelopavlići), pa odatle jedni preseljeni na Konjarnik (Beograd) i u Soko Banju
• Vešković, Kisjelica (Bratonožići); Zagarač (Danilovgrad)
• Vešović, ogranak Raketića iz grupe Lopoćana u Vasojevićima, pa i kao: Vuković, na Crnom Vrhu (Berane), na Cetinju i u Zagonji (Ulcinj), ovi su jedno vrijeme živjeli u Kučima
• Vivad, Kotor; Risan i kao: Vivat
• Vivaneli, Herceg-Novi
• Vivat, vidi: Vivad
• Vial, i, Kaljaj (kod Štoja), Ulcinj
• Vivian, Herceg-Novi
• Vid, Kotor
• Vida, Kotor i područni Trebjesin
• Vidaković, Ćeklići (Cetinje), iselili se u Momišiće i Tološe (Podgorica); Trnjine (Cuce), starosjedioci, jedni su se 1687. god. odselili u Podi, Meljine, Toplu, Srbinu i Trebjesinu, Herceg-Novi. Neki se spominju 1285. god. u Rudinama (Banjska visoravan), kasnije kao: Banjanin iz Drobnjaka; Štitarice, Dobrilovina, Lepenac i Prošćenje (Mojkovac), grana su Spajića iz plemena Nikšići, doselili su se iz Prekotarja; Drobnjaci, u Uskocima polovinom 19. v., nepoznato porijeklo; Budimlije (Višegrad), ogranak Knjaževića od Kolašina; kod Donjeg Kolašina (u Sandžak) doselili su se iz Ržanice (Vasojevići); Zagonje (Ulcinj), porijeklom iz Kuča; Kotor i kotorska naselja 1687. god.; Strip (Risan)
• Vidakovići (Crnogorci), bratstvo u selu Danićima
• Vidakovići, bratstvo iseljeno iz Trnjina u Boku i u Hercegovinu
• Vidakovići, bratstvo u bokeškim selima: Trebesinu, Savini, Podima i Srbini
• Vidanović, Herceg-Novi
• Vidijaš, Kotor
• Vidinić, Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad), srodni su im: Mandići, Mitrovići i Pavlićevići
• Vidić, Vilac (Bratonožići). Od njih su u Andrijevici, Podgorici i Nikšiću; Herceg-Novi, doselili su se iz južne Hercegovine u 17. v.; Budva, po nahočetu; Curovo (Pljevlja)
• Vidmar, Kotor; Nikšić
• Vidnići (Mandići, Mitrovići, Pavličevići), bratstvo u selu Markovini
• Vidović, Banjani (Nikšić) 15. v.; Grahovo (Nikšić); Ledenice (Risan); Ubla, Ljuta i Kuti (Krivošije); okolina Nikšića; područje Herceg-Novog; Perast i Risan (Boka Kotorska); Tivat, područna Lastva i Stoliv; Đenovići, Herceg-Novi; Kotor, 14. v.; Kotor 1195. god., naziv na zadnjim vratima crkve Svetog Luke; iz Banjana su se preselili u zapadnu Bosnu i područje između Pečuja i Arkanja (Mađarska), pa jedni i kao: Bošnjak
• Vidojević, Banjani, 15. v., jedni su se preselili u Gacko i okolinu, kasnije kao: Manjak i u Risnu; drugi u Prošćenje i Bjelojevicu (Mojkovac) i Tijanu (Pljevlja); iz Vasojevića odseljeni u Drenovu (Prijepolje)
• Vidosalić, Banjani 1469. god.
• Vizatili, Kotor
• Vizeale, i, Kotor
• Vizemano, i kao: Mikieli, Paštrovići
• Vizentini, Kotor
• Vizin, Prčanj (Boka Kotorska) i Lastva (Tivat), porijaklom su iz Istre, u 15. v.
• Vizomino, Paštrovići
• Vićarević, Limski Gradac 1402. god.
• Vijedra, Risan
• Vik, Kotor
• Viksaović, Herceg-Novi
• Viktorović, Bistrica (Mojkovac); kolašinsko područje, porijaklom su iz Bosne
• Vikur, Kotor 1435. god.
• Viktura, Kotor
• Vilaret, i, Bobovo, Višnjica i Prenćane (Pljevlja). Srodnici su im Kitići, Nikitovići i Tešovići u područnom Zabrdju i Batkovićima
• Vilać, Dobrota (Kotor)
• Viliman, Ulcinj
• Vilić, iz okoline Pljevalja preselili se u Kablar (Užice); Brajićevi (Gacko), odeseljeni u Malinsko i Strug (Žabljak); Bezuje (Piva)
• Vilov, i, iz Korjenića (Trebinje) sišli u hercegnovsko područje
• Vilović (Virović), Budva i Kotor; Herceg-Novi; Murići (Donja Krajina)
• Vilotijević, ogranak Abazovića, Bezuje (Piva); Drobnjaci i Nikšić
• Vilotić, Nikšić. Kod Pljevalja: Bobovo, Višnjica, Zabrdje i Vitkovići i Prenćani, kao: Kruškonja i Stanković
• Viljri, Staro Selo (Župa Nikšićka)
• Vimer, Cetinje
• Vinarić, Boljanići (Pljevlja)
• Vinela, Kotor
• Vinzetić, Sutomore (Bar) 1903. god.
• Vinis, vidi: Vino
• Vinić, Bjelopavlići
• Vinkašević, Nikšić
• Vinkler, Kotor
• Vino = Vinis, u Baru
• Vinom, Mojdež, Herceg-Novi
• Vinković, Nikšić
• Vincek, Podgorica
• Vinčenica, Herceg-Novi, po nahočetu
• Viole, a, Lepetane i Kotor (Boka Kotorska)
• Virdakov, Nikšić
• Virđilio, Paštrovići
• Virijević, iz plemena Kuča, koji danas žive u Srbiji, a koji su porijeklom iz Vir Pazara. Prema nekim podacima, neprovjerenim, vode porijeklo od Mrnjavčevića preko Drekalovića i ono što je sigurno, nastanjeni su bili u Zečevićima u blizini Ibarskog Kolašina. Trenutno su nastanjeni na prostorima Kosova i Metohije i krajevima oko Aleksinca.
• Virt, Herceg-Novi
• Visenti, ni, cini, Kotor
• Visin, Prčanj (Boka Kotorska); Perast i Kotor, starosjedioci
• Visković, Pošćenje (Viskovina i Viskovića Gaj), davno su se odselili (Žabljak); Boka Kotorska 1799. god.
• Visoković, Cetinje
• Viscini, vidi: Visenti
• Vita, Kotor 1335. god.
• Vitaić, Kotor
• Vitali, Kotor
• Vitan, i, Piperi
• Vitani, vidi: Vitan
• Vitanović, Police (Risan)
• Vitarel, i, Bar
• Vite, vidi: Viti
• Vitez, Njivice, Herceg-Novi u 15. v.
• Vitezović, Piva, porijeklom sa Kosova. Iz Pive su se jedni naselili u Vitezoviće, Kosjeri
• Vitek, Kotor i Herceg-Novi
• Viti = Vito = Vite, Kotor
• Vitić, i kao: Vatuša, Perast (Boka Kotorska) oko 1440. god.; Kufin (Bijela Smokva) - Paštrovići, vlastela oko 1500. god. Šušanj (Bar); Sutomore (Bar) 1850. god.
• Vitko, vojvoda, predak Selištana i Zagorčana
• Vitković, kod Herceg-Novog (u 17. v.) doselili su se iz Hercegovine; Trebinjsko polje, starosjedioci, od njih su u Andjelićima (Bileća) i Mirušama (Nikšić). Srodnici su Mucovića i Kebeljića
• Vito, vidi: Viti = Vite, Kotor
• Vitojević, Cuce (15. v.) i kao: Vlatković
• Vitomir = Jović, Ridjane (Nikšić) i Budva (u 17. v.) a u susjednim Mainama; Herceg-Novi kao: Lombardić iz Bosne
• Vitomirov, kasnije: Vitomir, iselili su se iz Budve u Lopud (Dubrovnik) 1614 - 1667. god.
• Vitomirović, Nikšić
• Vitorović, Ridjane (Nikšić); Podgorica; Kotor i područna Ratiševina
• Vićentić, od Milića iz Kolašina iseljeni u Valjevsku Tamnavu, selo Banjani. Krsna slava nam je Ćirilovdan 27. februara. (prilog poslao Petar *Vićentić rioh300@gmail.com )
• Vićentijević, Lever Tara (Pljevlja). Od njih su u Barzilovici (Šumadijska Kolubara), rodjaci Tomaša, Ivančevića i Dimitrijevića
• Vićković, Budva
• Vićović, vidi: Muzuguz
• Vic = Vici = Vicio, u Nikšiću
• Vicin, Budva
• Vicić, Budva
• Vick, Kotor
• Vicković, Zupci (Bar), starosjedioci; Budva; Zuganjci (Ulcinj); Cetinje; Herceg-Novi; Dobrota, Zabrdje, Lepetane, Kotor i Perast (Boka Kotorska), i Klinci (Grbalj); Vučji Do (Nikšić), a u Ćeklićima (Cetinje), i kao: Vučedoljanin ogranak Subotića, kasnije u Ledenicama (Risan) i na Cetinju; Bar
• Vickovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučjem Dolu
• Vickovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu
• Vicović, Cetinje
• Vičević, Kotor i Risan
• Višeslavić, Zeta (Zahumski knez do 931. god.) i dalje jedni njegovi u krajini (Prečista) i u primorju
• Višković, Viškovići u Mainama (Budva); Muo (Kotor)
• Višni, Prčanj (Boka Kotorska)
• Višnić, Herceg-Novi, po nahočetu
• Višnja, Pobrisijević (Mojkovac)
• Višnjevac, Krstac (Golija) porijeklom su iz Višnjeva
• Višnjići, bratstvo u Hercegovinip
• Višević (Zahumski), vlastela i na području Risanovića (Banjana) u Crnoj Gori
• Višnjić, grana Ninkovića, iz Drobnjačkih jezera (tamo iz Donjih Banjana); Ninko i Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteknu u Banjane (Nikšić), pa predju u susjedne Viluse i Grahovo. Višnjin sin Jovan sa majkom predje u Goliju (Nikšić). Od Jovana su svi Višnjići (od prije 1651. god.). Od Višnjića jesu: Golijanin u Nevesinju i Bosni; Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i Mrdak = Mrdaković; vidi: Mrdak. U Rasovo (oko 1875. god.) doselili se iz Trešnjice (Zatarje). Od njih su u Nikšiću; Kuči, matronimik od Višnje. Ima ih u Kotoru kao: Bjeladinović; Crnuša u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), starinci i u Potkrajcima i Lozni (Bijelo Polje), iseljeni iz Rovaca u Brajkovac i Avruze (Kragujevac) kao: Višnjić, Petrović i Maksimović; grana Banovića iz Banjana (Nikšić)
• Vjekonić (Vitković), u Kotoru
• Vjeladinović, vidi: Višnjić
• Vjerda, Kotor
• Vjerla, Ulcinj
• Vjetrnak, vidi: Ivanac
• Vjetrović, Trešnjevo (Cuce)
• Vjetrošići, negdašnje bratstvo u selu Tospudama
• Vladav, Nikšić
• Vlade, i kao: Vulčinjo, u Ulcinju
• Vladečić, u Kotor su se doselili iz Venecije
• Vladimir, vidi: Predimirović
• Vladičić, Kotor
• Vladisavljević, Piperi. Odseljeni u Bujačiće (Boječiće), Valjevo, srodnici Savića; Jasenik (Gacko) 1388. god. Od njih su se 1699. god. jedni preselili u Boku Kotorsku
• Vladislav, sin Ivana Borojevića, predak bratstva Lajislajića - Ivanovića
• Vladislavić i Vlaislavić, Ostrog (Bjelopavlići) i kod Herceg-Novog. Porijeklom su iz Gacka (Hercegovina), u Banjanima (Nikšić) kao: Vladislavić - Dučić
• Vldaica, Paštrovići
• Vladnić, Zabrdje i Luštica (Boka Kotorska), starosjedioci; ima ih i kao: Vladović; Herceg-Novi
• Vlado, Kotor 14. i 15. v.
• Vladović, Boka Kotorska, vidi: Vladnić, Nikšić; Donji Manastir, Kosjeradići, Velji Do i Zanugline u Bjelopavlićima 1666. god.; Paštrovići
• Vladojević, Grahovo (Nikšić) 1399. god. vidi: Vujčić; iz Banjana su se preselili u Drobnjake, kasnije Rakaetić u Dobrim Selima (Šavnik) i u Nikšiću; Nikšić 1276. god.; Ozrinići (Čevo), Cetinje u 15. v., Njeguši (Cetinje) 1445. god.
• Vladopijić, u Kotoru
• Vlaislavić, vidi: Vladislavić
• Vlaišić, Kotor, po majci
• Vlaćević, cetinjsko područje
• Vlajković, Bukovik (Arandjelovac), kao: Ivović, ranije Crnogorac, krajem 18. v. doselili su se iz Bjelopavlića
• Vlaović, Rudinice i Polja (Mojkovac), porijeklom su od Vlahovića iz Rovaca; Štitarice (Mojkovac), porijeklom su od Dulovića iz Gornje Morače; Majstorovine (Bijelo Polje); Sutorina, Prijevor i Mojdež, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine; Kotor, doselili su se iz Dubrovnika (NAPOMENA: Vlaovići koji su nastanjeni u Kotoru ne vode porijeklo iz Dubrovnika, jer smo mi jedina familija u Kotoru sa prezimenom Vlaović i to je jedina tačna informacija, a porijeklom smo iz Mojkovačkih Žari. Razlog prelaska moje porodice, to jeste moga pokojnoga djeda Stojana u Kotor je zasnivanje radnog odnosa u SUP-u, gdje se preselio iz Mojkovačkih Žari. Stojan, moj pokojni djed, je potomak Gavra Vlaovića i jedan je od šestoro braće koji su svi rodjeni u Žarima. Još jedan od razloga je što smo pripadnici pravoslavne vjeroispovjesti i slavimo krsnu slavu Šćepan dan kao sva moja braća i stričevi u Mojkovcu. Pripadamo bratstvu Dulovića čiji su korijeni iz Gornje Morače. Hvala na razumjevanju, sa poštovanjem Vlaović Vuk.
• Vlas, i, kao prezime srijeće se u poveljama srednjeg vijeka, Nikšić i Cetinje
• Vlasi, staro romansko stanovništvo po Crnoj Gori
• Vlasočev, Štrpce i Lipljan (Kosovo), porijeklom su iz Bjelopavlića
• Vlastelinović, Plana (Bileća), jedni su prešli u Muževice na obroncima Njegoša, kao: Šaranac = Šarenac, a u Bjelopavliće kao: Raspopović = Popović = Radović, otišli u Planu (Kolašin), razgranali se i preselili u Drobnjake; na lijevoj i desnoj obali Tare i od njih je pleme Šaranci. Razgranalo se u niz prezimena na širim prostorima; okolina Nikšića oko 1690. god. od kojih su u Perastu (Boka Kotorska); kod Cetinja u 17. i 18. v.; uz rijeku Taru, kod Kolašina; Risan, potiču iz Trebinja; Kotor; Prevlaka (Djuraševići), Tivat; Vrela (Cetinje); Risan
• Vlastelinovići, staro bratstvo na cetinjskim Vrelima
• Vlastelinovići, negdasnje bratstvo u Risnu
• "Vlasteličići" (Vastelinovići), iz Risna
• Vlatko, Herceg-Novi
• Vlatković, potomci Malonšića u Bjelopavlićima 1492. god.; Cuce u 15. v.; Trebinje (Hercegovina), ranije: Milojević, iz grupe Ratkovića, iz Trešnjeva (Cuce); Šišići (Grbalj), starosjedioci; u Banjanima (Nikšić) 1379. god.; Ulcinj, 1896. god. doselili su se iz Djenovića, Herceg-Novi
• Vlaćević, Miruše i Viluse (Nikšić)
• Vlah, Cetinje i Herceg-Novi; Buljarice (Paštrovići) kao: Vlahović, 1685 - 1704. god.
• Vlahić, Herceg-Novi
• Vlaho, Herceg-Novi
• Vlahović, potomci plemena Nikšići u Župi Nikšićkoj, grana Trebješana (Nikšić), od njih su u Trmanju i drugim naseljima Rovaca i okolini Mojkovca, Bijelog Polja i Berana i kao: Vlh i Vlaović; u Balčaku i Konjarniku u Šumadiji; u južnoj Srbiji, Paragovu (Novi Sad) i Bačkoj, gdje i kao: Vlaović; Ulotina (Andrijevica). Jedni su se odselili u Boliviju (Južna Amerika); Konjuhe (Konjusi), Andrijevicu, ogranak Kastratovića; Vojno Selo (Plav) 1906. god.; Herceg-Novi; vidi: Vlah; ogranak Smolovića u Drobnjacima, doseljenici, preko Tare, jedni sišli u Moraču; u Višu (Bjelopavlići), ogranak Djurovića, Lješnica (Bijelo Polje); u Kotoru; Sopoćani (Crmnica) i kao: Laović; Bar; u Podgorici iz Rovaca, Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića; Peć (Metohija); kao: Vlh u Buljarici (Paštrovići); vidi: Vlah
• Vlahović ('Laović), bratstvo u Sotonićima
• Vlahovljak, Boljanići (Pljevlja)
• Vlačić, Police (Tvrdoš), Huli u Hercegovini, grana Polaka, porijeklom iz Ridjana (Nikšić), iz grupe Kolaka, ima ih u drugim djelovima Crne Gore i u Podgorici; vidi: Popovac
• Vlašić, Kotor i područna Dobrota
• Vlašković, Buronje, starinom iz Metohije
• Vlh, vidi: Vlahović
• Voglić, Ulcinj
• Vognato, Petrovac na Moru
• Vogner, Kotor
• Vodali, i kao: Vodalović
• Vodalije (Vodale, Vodalovići), dio bratstva Punoševića u Njegušima
• Vodalovići (Odalovići), bratstvo u selu Glibavcu kod Nikšića
• Vodalovići, prvobitno prezime bratstva Odalovića
• Vodić, Herceg-Novi, po nahočetu
• Vodovar, Šobajići (Bjelopavlići). Od njih su u Dobrim Vodama (Bar); Zvečevo (Krivošije) potomci Vujičića, pa u Peraškim naseljima i Herceg-Novom
• Vodovari, bratstvo u Krivošijama(Boka)
• Vodomija, ogranak Punoševića u Njegušima (Cetinje)
• Vodopija, Kotor 1332. god. i kao: Vodopić; u Njegušima (Cetinje)
• Vodopić, ogranak Ivezića u Podgorici, porijeklom su iz Gruda - Tuzi; vidi: Vodopija u Kotoru; Tuzi; Podgorica i Skadar, svojataju se sa : Ibričevićima i Abdovićima (Hadrovićima)
• Vozarević, i kao: Gvozdenović, u Kotoru
• Voivodić, Djenovići, Herceg-Novi
• Voinić, i kao: Vojinić, Lokanje Brdo (Budva); vidi: Vojnić i Vojinić
• Voinović, Bar; Herceg-Novi
• Voisavljević, vladaoci Duklje, kralj Mihailo u 11. v.; Pješivci 15. v.
• Voisalić, Kameno, Herceg-Novi (1692. god.) i ranije u Banjanima (Nikšić)
• Vojašević, u Dinoše (Tuzi) jesu iz Sume (Skadarska Malesija) i od njih su u Skadru
• Vojvodić, Budva, potomci vojvode Jaše; i Vojvodić u Radomiru i Gradjanima (Rijeka Crnojevića). Doseljeni oko 1550. god. iz Velje Luke (Vučitrn), Kosovo. Od njih su se iz Krša iznad Dupila preselili u Gluhi Do (Crmnica); kod Gruža (Dubrovnik) oko 1813. god., kod Pule (Istra), u Ulcinj; u Pivi grana Trebješana; u Morači ogranak Radovića iz Pipera; u Baru; u Buljaricu (Paštrovići) takodje u 18. v. pa u Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, kasnije kao: Bogićević, Karić, Milovančević i Tijanić; Herceg-Novi i područni: Sutorina, Kumbor, Morinj, doselili su se (oko 1687. god.) iz Brda; Kotor; ogranak Kastratovića kao: Lakićević iz grupe Kovačevića, u Vasojevićima; Voak, Herceg-Novi; Morača, ogranak Radovića; Nikšić; peraška naselja, doseljenici iz Crne Gore; Djenovići, Herceg-Novi; Viš (Bjelopavlići), ogranak Djurovića, grana Matijaševića i Bibića, potomci vojvode Ćurana; potomci Trebješana iz Župe Nikšićke preselili se u Vojvodiće (Piva), srodni Nikovićima; Bojište (Bijelo Polje); Sutomore (Bar); u Morači (potomci vojvode Mine). Od njih su u Raškoj, Peći, Prokuplju, Beogradu, Zagrebu, Bačkoj i Americi; u Morinju (Risan); u Ulcinju kao: Voje
• Vojvodići, bratstvo u Građanima
• Vojvodići iz Pive (G.Crkvica 4 kuće), doselili iz Trebješana; slava: sv. Luka
• Vojvodići, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu
• Vojinin, u Kotoru 1397. god.
• Vojinić, i kao: Vojnić i Voinić, Lukanje Brdo i Podličak (Budva); Liješnja (Lješkopolje), jedni su odatle odseljeni u Vojniće (Čevo), pa od njih potom u Liješnje i Brezu (Rovca) 16. v.
• Vojinović, u 14. v. vlastela u Crnoj Gori; Vrbica (Njeguši), Cetinje i kao: Vojinović = Punošević (u 15. v.), i u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), potomci Vuja (praunuka Strahinje); porijeklom su iz Vučitrna (Kosovo); ogranak Maslovara u Šekularima (Gornji Vasojevići), porijeklom su iz Hercegovine; kod Risna (u 17. v.) doselili su se iz Popova (Hercegovina); Pošćenje (Šavnik); Uskoci (Melinsko) - Žabljak; Ćeklići (Cetinje); Berane i Vraneš, istorodni, Trepča (Berane); Dučica (Župa Nikšićka), potomci Duke Šćepanovića iz Rovaca; iz Prenćana (Pljevlja) u Žabljak i susjedno Rozvršje i Malinsko; potomci Adama Abazovića, od kojih jesu: Bašović, Radulović, Duković i Simunović; Berane 1877. god.; Trepča (Andrijevica); ogranak Maslovara u Šekularima i Beranama, porijeklom su sa Kosova, jedni su otišli u Vraneš (Bijelo Polje), od njih su: Šošović; Piva, ogranak Branilovića, a u područnim Vojinovićima su posebni; Bijelo Polje i područni Vraneši, porijeklom su iz Pive; Rovca, doseljeni iz Pljevalja;Mratinja (Piva), od njih: Glasinac na Romaniji, ogranak Djokovića, a dalje u Bosni kao: Šošović i Bošković. U Drobnjacima su potomci Novljana; Šoćeva glavica (Ljubotinj), vidi: Vujović od Vojinovića; vidi: (Pero Jokov) Martinović u Bajicama; Bobovo, Višnjica, Židovići, Podgorje i Kulušići (Pljevlja), srodnici su im u Kotoru. Potomci su Nikše (pretka plemena Nikšići), porijeklom iz Mletička Nikšićkog. Od njih su i oni u Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje) i Podibru; Nikšićko Prekovodje; Župa Nikšićka, kasnije: Đilas, po babi Đisni; okolina Risna (u 17. v.) porijeklom iz Popova (Hercegovina)
• Vojinović Bogdan Punošev, predak bratstva Bogdanovića
• Vojinovići iz Pive (Vojinovići 12 kuća), starosjedioci, matica Plužine; slava: sv. Jovan
• Vojinovići (Vukčevići), bratstvo u selu Pod Stranom
• Vojinovići (Tomasevici), dio bratstva Martinovića u Bajicama
• Vojinovići, s Kosova
• Vojinovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu
• Vojinčević, Paštrovići i Budva i kao: Vojnović
• Vojisavljević, narodna vlastela u staroj Zeti i Primorju i Humu; a u 15. v. u katunskom području i Ceklinu kao: Vojislavljević
• Vojihna, Kotor 1394. god.
• Vojičić, Nikšićko Prekovođe i područni Srni Do, jedni su se preselili kod Kosovske Mitrovice
• Vojkić, i kao: Bojkić, Lukanje Brdo (Paštrovići), Budva
• Vojković, Kotor; Ćeklići, grana Marojevića iz Zete; Boka Kotorska. Porijeklom su iz Zubaca i Bobana (Hercegovina); vidi: Bojković
• Vojkovići Zećani, preci bratstva Marojevića
• Vojkovići, bratstvo koje je živjelo u selu Vojkovićima
• Vojner, Kotor
• Vojnić, i kao: Vonić i Voinić, Paštrovići i Budva, porijeklom su iz Stare Srbije
• Vojnović, u hercegnovsko područje doselili su se u 17. v. iz Zubaca (Trebinje), a drugi iz Bobana (Popovo Polje), u Herceg-Novi, i srodni su onima u Zupcima. Iz Boke Kotorske su se neki odselili u Dubrovnik. U Herceg-Novom jedni se spominju 1362. god.; Gradište (Paštrovići), i kao: Vojinčević
• Vojović, Žabljak na Skadarskom jezeru
• Vojsalić, u hercegnovsko područje doselili su se iz Hercegovine
• Vojsković, Herceg-Novi, po nahočetu
• Vojtović, Herceg-Novi
• Voka, vidi: Vasra
• Voknicki, Kotor
• Vokša, i, grana Drekalovića, uže Beriša, u Kučima, oni što su se preselili u Vokšu (Đakovica)
• Volgel, i, Kotor u 15. v.
• Volk, Podgorica
• Volović, Paštrovići
• Volojević, Podgorica i Paštrovići u 15. v.
• Volfram, Kotor
• Voličino, u Ulcinju 1278 - 1282. god.
• Voljalo, Dobrota (Kotor)
• Vones, Herceg-Novi
• Vonehcki, Kotor
• Vonić, vidi: Vojnić
• Vorka, Herceg-Novi
• Vorko, Herceg-Novi
• Vorotović, ogranak Terića u Glibavcu (Nikšić)
• Vorfa, Širike (Donja krajina), porijeklo iz Malesije (Albanija)
• Vosila, Herceg-Novi
• Votruba, Kotor
• Vrabec, Kotor
• Vragić, Rožaje, ranije: Nokić
• Vražegrmac, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići), preselili se u Zatrijebač (Kuči), i drugdje, potom u Podgoricu iz Kuča
• Vrak, ić, Bar
• Vrakija, Prčanj (Boka Kotorska)
• Vrakić, vidi: Vrak
• Vrakjen (Vrakljen), Kotor 1396. god.; Paštrovići
• Vramšton, Ledenice i Krivošije (Risan), doseljenici iz Banjana (Nikšić)
• Vran, Paštrovići
• Vrana, Pljevlja
• Vraneta, i kao: Lapčić, u Lapčićima (Budva), porijeklom su Francuzi
• Vraneš, i kao: Vranješ, Vranješi (Bijelo Polje). Iseljeni u Židoviće, i drugi koji slave sv. Nikolu, Jugovo, Krnjaču, Potpeć i Poćetkoviće (Pljevlja), Liku u Hrvatskoj, račacki Donji Lapac (Korenica). Od njih su i oni Starom Đurđevu (Bačka), ima ih u drugim mjestima, odseljeni su i u Bosnu, prvo kod Sarajeva i kao: Vranješ; jedni su iy Vranješa i kao: Popović u Kotoru
• Vranešević, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Vrh Bosne
• Vraneščić, Izbičine (Pljevlja)
• Vranić, Sinjac i Vranići, lješansko područje. Od njih su i oni u Podgorici, drugi ogranak Ajdarkučevića; Piperi, ogranak Tomaševića; Piva, ogranak Savovića (Papića) iz Komarnice (Šavnik); Mojstir (Bijelo Polje), ogranak Sokolovića
• Vranići iz Pive (Žeično - D.Crkv. 3 kuće; Polje - D.Crkv. 4 kuće), doselili iz Drobnjaka; slava: sv. Jovan
• Vranići, iseljeno bratstvo iz Bajica
• Vranicki, Bar; Kotor i Tivat
• Vranković, Perast (Kotor); Herceg-Novi i područni Đenovići, porijeklom su iz Dalmacije
• Vranović, Branovići (Grbalj)
• Vranski, Herceg-Novi
• Vrančić = Vranjčić, kasnije i kao: Đuraš, pa Đurašević po Đurđu Iliću iz Zete, vitez u cara Dušana 1331. god.; Klinci (Grbalj) u 14. v., vidi: Vranjčić
• Vranja, Bukovice (Pljevlja)
• Vranješ, vidi: Vraneš, Risan; Kotor, pa iseljeni i kao: Popović; Rijeka Štrbačka (Višegrad) i kao: Popović iz Vranješa (Bijelo Polje)
• Vranješević, Podgorica, doseljeni iz Vranješa (Bijelo Polje), odakle su i u Budimlijama (Višegrad)
• Vranjinski, u Vranjini na Skadarskom jezeru 1420. god.
• Vranjić, Ivanje (Dobrinje) - Bijelo Polje
• Vranjčić, u Vranjini na Skadarskom jezeru 1270. god.; od njih su: Đurašević u Zeti, oko 1300. god. i dalje, Ilići 1326. god. u Zeti, Crnojević 1351. god. i dalje: Đurašević = Crnojević 1413. god. i Đurašević - Gojčinović 1540. god., pa i: Skenderbeg 1513. god. u Zeti i Albaniji

Vratnica, Stanisalići u Ćeklićima, Cetinje. Odatle su se jedni preselili u Tološe i Donju Goricu (Podgorica), pa odatle neki u Mačagaj (Čapo) u Argentini

• Vračar, iz Pive, ogranak Đurđića, Bojovića i Taušane, srodnici Gagovića, odselili se u Sokolac (Romanija)
• Vračari iz Pive (Bezuje 9 kuća, G.Brezna 2 kuće, g.Crkvica-Sarići 4 kuće), potiču od Gagovića; slava: sv. Nikola
• Vračarić, Piva, od njih su i u Kremnima (Užice)
• Vračken, Kotor
• Vraš, Jugovo (Pljevlja)
• Vrbanić, Meljine, Herceg-Novi
• Vrbarac, Piva i odatle jedni produžili u Primčiće na Romaniji
• Vrbićan, Vrbica (Bijelo Polje), odatle su jedni naseljeni u Kamenici (Podibar)
• Vrbica, Vrba (Vravac) u Njegušima (1875. god.) - Cetinje, patronimik od Vicko, porijeklom su iz Hercegovine. Srodni su Vučkovićima u Goliji (Nikšić), u Podgorici, u Veljem Selu (Bar), u Ulcinju i Nikšiću; Meljine, Herceg-Novi i Kotor
• Vrbice, bratstvo u naselju Vrbi
• Vrdoljak, Dobrota (Risan) i Prč*anj (Boka Kotorska)
• Vreva, Zaton (Bijelo Polje)
• Vrević, Pešića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su od Foče (Bosna)
• Vregančić, Zupci (Bar)
• Vreta, u Kotoru 1553. god.
• Vretenčić, Zupci (Bar)
• Vrijež, Pobrđe (Grbalj)
• Vrmuž, u Podgorici 1551. god.
• Vrpoč, u Grblju 1335. god.
• Vrpčić, Boljanići (Pljevlja)
• Vrpčević, Podgora (Pljevlja)
• Vrtar, Ulcinj; Herceg-Novi i područni Đenovići
• Vruć, i, Arbanaš (Đenčić) - Debela krajina uz Skadarsko jezero
• Vrućević, Kotor, po nahočetu
• Vručević, Veliko Selo (Bar). Odatle su odseljeni u Budvu i Risan
• Vrcan, Ulcinj
• Vrčar, Osojni Orah (Piva)
• Vrčac, Gola Glavica (Trebinje). Ranije: Ratković u Konjskom (Trebinje), porijeklom su iz Čeva (Cetinje), 1811. god.; Budva, doselili se iz Risna; Kotor 1799. god.
• Vrčevčović, Risan (Cetinje) i Nikšić
• Vrška, Bar
• Vugdelić, Cetinje; Grana Lopoćana u Vasojevićima; Gornje Polimlje kao: Jelić, Vukanić, Perović i Ugrenović, a u Zatonu (Bijelo Polje), kao: Vukdelić

Vužas, Kosijeri (Cetinje)

• Vuzdrag, predak bratstva Gradinjana
• Vuinović, Trepča (Andrijevica). Od njih su i oni u Pešterima (Raška). Porijeklom su iz Trepče, od Vučitrna (Kosovo)
• Vuić, Lepetane i Bijela, Herceg-Novi; Gusinje; u Krivošijama i kao: Diđanin iz Diđana
• Vuica, Nikšić
• Vuičević, Kosovi Lug (Bjelopavlići)
• Vuičić, Čevo (Cetinje). Od njih su: Simović u Lipiku (Gacko), u Kaliforniji, pod Jahorinom i na Palama i u Miljevini i Brusni (Foča); Grahovu (Nikšić); u Bijeloj i Baošićima, Herceg-Novi
• Vujadinović, Piperi iz stabla Stanjevića; Cetinje; Podgorica; Bratešić (Grbalj); Bjelice, iz stabla Milića i kao: Vukčević; Cuce (Cetinje). Od njih su u Grahovu (Nikšić); jedni su u Grblju iz Stare Crne Gore; Ratešić (Grbalj). U 15. v. su doselili iz Zagarača (Danilovgrad); Tupan u Banjanima (Nikšić), kao Jokanović preselili su se u Pivu, pa u Zlaticu i Zatrijebač (Kuči), i Zatarje; Krnja Jela kod Grahova (Nikšić). Preselili se u Granice (Bileća); u Komani (Podgorica), jesu od Nikodoljaca - Radulovića; Andrijevica; Momče (Kuči), ogranak Vujoševića. Jedni su se odselili u Lješnicu i Jošanicu u Bihoru (Bijelo Polje), neki kasnije kao: Ćorović; jedni su se 1879. god. iz Kuča odselili u: Borlovac, Vasiljevo, Mirovac i Lješnicu (Podujevo), pa jedni i kao: Petrović; Podvraće (Bjelopavlići). Od njih su u Bijelom Polju i Peći (Metohija) i kod Užica; Nikšić i područna Rubeča i Grahovo; Podgorica iz Kuča; Bar: Kod Rijeke Crnojevića su kao: Vujanović i Korać; u Bijele Rudine (Bileće) doseljenici iz Krnje Jele (Grahovo) - Nikšić; Istok (Mahala Bajramaj) - Metohija, iz Bjelopavlića
• Vujadinovići, bratstvo u Cucama
• Vujadinovići, bratstvo u Cucama
• Vujadinovići ili Martinovići (Milići), bratstvo u Resni
• Vujadinovići, u Nikšiću
• Vujadinovići, u Krivošijama (na Dragalju)
• Vujadinovići, u Petrovu Selu u Srbiji
• Vujak, Paštrovići
• Vujaković, Paštrovići
• Vujanić, Zabrđe (Piva)
• Vujanović, Boguta i Donja Sela (Rijeka Crnojevića). Potomci Sarapa; vidi: Sarap i Vukićević. Potomci Sarapa (Sarapovića), porijeklom iz Sarapovića (Sarajevo); u područje Rijeke Crnojevića, Dodošima, Drušićima i Vukmirovićima (Žabljak) na Skadarskom jezeru, Jankovići, Orijišta, a neki u Rijeci Crnojevića i kao: Donjak, porijeklom su iz Pipera, potomci Liješa (pretka Liješevića), jedni su Vujanović i kao: Mašanović, Petričević i Kovač u Ceklinu, odseljeni u Makedoniju kao: Marković. Iseljenih Vujanovića ima u Podgorici, Cetinju, Crmnici, Ulcinju i Berislavcima (Zeta), u Puli (Istra); i u Solunu (Grčka); Čevo (Cetinje); Nikšić; Boljanići (Pljevlja); Grahovo i Rubeža (Nikšić); Podgorica iz Šaranaca (Žabljak) i kao: Kretović
• Vujatić, Kuči
• Vujačić, ogranak Vuksanlekića, potomaka Hota, razgranati (vidi: Hot). Ovi Vujačići nastanjeni su u: Golubovcima (Gošići) - Zeta, Ovtočić (Crmnica), Vraki (Fraki), Skadar; Ovtočić (Optoćić), Crmnica; Medin Do u selu Utrgu (crmnička Podgora); u Strugu drobnjačkom ogranak Gavrilovića iz grupe Nikšić, ispod Trebjese (Nikšić), odakle je Stevan Vujačić (1789. god.) u Brda (Bjelopavlići), poslije u Rovca, pa u Donju Moraču (Kolašin), zatim u Gornju Moraču (1792. god.) u selo Ljevišta. Njegovi sinovi (sa majkom Janjom) predju (1797. god.) u Strug. Od njih su jedni u Gajtanu i Leskovcu (južna Srbija) kao: Turović; kod Nikšića, grana Trebješana; od njih u Strugu (Žabljak) i u Rusiju, kod Kijeva (Ukrajina) i kao: Vujačić (Kutlača); Nikšićko Prekovodje; Ulcinj 1689. i 1890. god.; Sutomore - Bar 1911. god.; Risan; Nikšić (varoš) potiču od Vuka, srodnika Vukalovića iz Bogojevog sela (Trebinje); Rokoče (Sladojev Do) - Cuce i kao: Vujačić - Sladojević. Odatle jedni predju (1748. god.) u Grahovo (Nikšić) i srodnici iz područnih Ridjana (potomci Dragoša, unuka Panta Mrnjačevića, doseljenika iz Kuča) razmnože se na područje Grahova, u susjedne: Viluse, Dubočane, Ubla (Oputne Rudine), Goliju, na Vilusima: Subotić; Prijescima, Kamenom i Kutima, Herceg - Novi, u Kolašinu kao: Vujačić, Maočići i Ridjani, u Cucama kao: Stevović, Cvijetić (u Dobrom Polju) i Bijelić u Trnjinama (Cuce), u Nudolu (Grahovo): Antunović, Dragojević, u Grahovu i Banjanima: Daković, u Risnu: Popović, u Žljijebu (Boka Kotorska): Subotić i Vilusima, u Vrelima (Priština), kod Nevesinja (Hercegovina): Cvijetić, Sladojević i Radović, u Zeti (Dragojevi potomci) i od njih u Vraki (Skadar), jedni u Grahovu (od 1830. god.): Jakšić, Ulog (Gacko) došli iz Nudola (Grahovo), a od Vujačića su u Kijevu (Ukrajina): Stevanović, u Rusiji: Miloradović, u Rudinama nikšićkim: Delibašić i Aćimović; u Ulog (Kalinovik) iz Nudola (Grahovo), Nikšić i u Selinu (Krstac golijski), Nikšić
• Vujačići, po najstarijem predanju su iz Hota. Iz Hota u Kuče a iz Kuča u Pipere. Tu su se razdvojili. Jedna grupa je pošla u Riđane kod Nikšića (Riđanski Vujačići). Od njih su neki živjeli u Trebjesu, a poslije u Uskocima i Morači. Svi ovi i sada drže staro prezime. Od njih je jedan dio pošao na Grahovo. Od njih su grahovski Dakovići, Bulajići, Vučetići, Jakšići i Cvijetići i golijski Luburići i Perišići i banjski Delibašići i Čolakovići, gotački Stevanovići i nevesinjski Radovići. Od ove grupe su Vujačići u Vrbici kod Bileće i Vujačići kod Konjica. Druga grupa je pošla u Crmnicu u selo Ovtočići - Podgor. Od njih su tamošnji Vujačići a od njih Šćepčevići - danas Stjepčevići i Janjevići. Od ovih crmničanskijeh Vujačića su Vujačići u Grblju i u Lješanskoj nahiji: Vukićevići, Vuksanovići i Bojanići. Od ovijeh Sikmanovići u Ponorima i Aligrudići u Balabanima. Vujačića ima u Zeti, Golubovcima i Tošićima i od njih su Krstovici i Marasi. U njihovom susjedstvu živi albansko-arnautsko bratstvo Otovići-muslimani. Oni se svoje-rođakaju. Vujačići su svi oduvijek slavili slavu Sv. Nikolu. Neki su iz raznih nužda promijenili slavu i prezime, ali svi znaju svoje staro prezime i slavu. Vujačića, koji se još tako prezivaju ima u: Nikšiću, Uskocima, Morači, Grahovu, Vrbici, Konjicu, Zeti, Grblju i Crmnici. Ima ih dosta raseljenih po Bosni i po Srbiji. Ima ih i u Baru i Ulcinju.
• Vujačići, bratstvo u Grahovu
• Vujačići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Luburića iz Hercegovine (prilog Radonja Minić)
• Vujaš, Cetinje
• Vujaši (Vujoševići), bratstvo u selu Mircu
• Vujašević, Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Marićevića (Punoševića), pa se preselili na Mirac (Cetinje), neki kao: Miraš; Cetinje; Fundina (Kuči), grana Drekalovića; Godijelji (Žabljak); Mataruge i Zvijezd (Pljevlja), starosjedioci
• Vujašković, Donja Kržanja (Kuči), ogranak Nikića; Mišići (Grbalj) u 16. v. doselili se kao: Ujašković iz Crmnice
• Vujin, Paštrovići
• Vujinović, Herceg-Novi i područni Kuti, Djenovići, Lepetane i Kumbor; ranije i kao: Vojinović (Humski) vlastela i na području Banjana (Nikšić); Vujo Raičev poptomka Brajanova iz 1450. god. (1580. god. i 1610. god. kao: Spahija) iz Vučitrna (Kosovo) i Ljubotinj (Cetinje). Od sinova Vuja Vojinovića jesu: Lekić i Lalić u Komarnom i Trnovu (Crmnica); Brijeg u Rudinicama i Zabrdje (ranije Guja) - Piva. Oni su iz Foče. Jedni su se preselili u Tudjinu (Valjevska Kolubara); Žlijeb (Boka Kotorska) 1) iz Konavala; 2) iz Korjenića (Trebinje), a tamo su iz Župe Nikšićke. Oni su ogranak Draškovića, ranije u Veljem Dubokom (Rovca). Potiču od plemena Nikšići
• Vujisić, potomci Bogićevi (od Vuja Dobrijeva Bogićeva) u Morači. Odatle su u Štitarici (Mojkovac), Vasojevićima i drugim mjestima; Jasenica (Kuči)
• Vujić, Baošići, Herceg-Novi, 1690. god., porijeklom iz Stare Crne Gore, i u Meljinama, Herceg-Novi, i Orahovicama (Risan); Risan po majci; ogranak Grupkovića u Bjelopavlićima
• Vujići (Mileševići), bratstvo u Didama
• Vujičić, Ninkovići (Žabljak), ogranak Ćetkovića, porijeklom iz Čeva (Cetinje). Od njih su se (1887. god.) odselili u Dobrilovinu, Gojkoviće, Stevanovac, Prenćane (Mojkovac); Vraneši (Bijelo Polje), doselili se iz Kolašinskih Polja; Glavat (Grbalj) u 17. v.; Nikšić; Herceg-Novi; Rovca (Podgorica); Cetinje; iseljenici iz Pive u Tudjinu (Šumadijska Kolubara); u Dolove (Grahovo), prispio Vujica iz Zaslapa (Dobra Bara), Cuce, a ondje iz Zagarača (Danilovgrad), a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići). Od njih su u Grnčarevu (Trebinje). Od nji su Zvicer nastanjeni pod Zvizdom (Cuce), od Vukala su Vujčina brata: Vukalović u Zupcima (Trebinje), a od Vučura: Vučurović u Zupcima (Trebinje), a od brata Ilije: Ilić u Krivošijama, od Miloša: Milošević u Dobroti i Riocu (Boka Kotorska), od njihovih srodnika i: Vodovar navodno u Krivošijama; Zabrdje (Brijeg), Piva, došli iz Foče
• Vujica, Nikšić
• Vujko, predak bratstva Vujkovića - Dejana
• Vujković, Njeguši (Cetinje) u 16. v. doselili su se iz Gacka i kao: Dejan; Mataruge, Pljevlja, doselili se preko Tare; Lukovo (Nikšić); Berane; Deljani (Zatrijebač); Danilovgrad; Paštrovići
• Vujkovići (Dejani), bratstvo u Vrbi
• Vujmanović, Nikšić
• Vujmen, Cetinje
• Vujmilović, Biskupić (Mojkovac), kasnije: Baletić
• Vujnović, ogranak Ucovića (u 17. v.) iz Konavala (Dubrovnik) naselili se u područje Herceg-Novog i u peraška naselja
• Vujović, ogranak Kaludjerovića i potomci Gojakovića, grana Mitrovića - Petrušinovića u Bjelopavlićima, a u Ublima Ćeklićkim (Cetinje) jesu: Buronjić iz Buronja (Bjelopavlići); Pelinovo (Grbalj) iz Lješanskog područja; iz Nikšića odseljeni u Prerace (Bileća), pa jedni dalje po Hercegovini. Nesrodni sa ostalim Vujovićima na tom području. Jedni kasnije kao: Dokić i Prerad; Mojdež, Herceg-Novi, porijeklom su od Bileće; Prčanj (Kotor); Bijela, Herceg-Novi, oni su iz Ćeklića (Cetinje), srodni Petrovićima iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje), ranije Kumburović. Od njih su u Mikulićima (Cetinje) i Grbavcima (Zeta); Budva; ogranak Orlovića; Kotor, jedni su iz Podgorice; Herceg-Novi; Dobra Voda (Bar); u Vraćenovićima (Nikšić) jesu iz Čeva (Cetinje) i Smijevljanima, Todorićima, po Hercegovini i dalje kao: Stevović i više drugih ogranaka; Gornja Dobrota (Kotor); hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Nikšić i područne Kočane; ogranak Rsojevića, potomci Vuja Rsojeva (Bjelopavlića). Od njih su i oni u Grand Čapu (Argentina); Matilni Gaj (Žabljak); Orja Luka i Slatina (Bjelopavlići), potomci Djera Gojkova iz grupe Petruševića. Od njih su u Danilovgradu; Kopilje (Piperi); Dobrska Župa (Cetinje), i kao: Dobrski ogranak Dobrilovića, doseljeni od Peći (Metohija); Područje Rijeke Crnojevića; dolja sela ljubotinjska, Dodoši i Mužovići, zvani: Ljubotinjanin, porijeklom su od Vučitrna (Kosovo); Područje Nikšića, grana Trebješana; Lukovića njive i kao: Tomić. Od njih su u Komarnu, Dupiu, Gluhom Dolu (Crmnica), a u područnim Limljanima i kao: Lalić, isto i u susjednim Tomićima, i oni su od Vučitrna, srodnici su sa Lekićima na Komarnom, kao i sa Vujovićima u Dodošima; Mojdež (Boka Kotorska) u 15. v. iz Banjana (Nikšić); Mikulići (Bjelice) - Cetinje. Od njih su na Cetinju; Jezera Ćeklićka, pa jedni su se preselili u područna Ubla i pripadaju tamošnjim Petrovićima; Lipa (Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, potomci Vuja Radojeva, ranije Dobrilović, porijeklom su od Peći; Štitari (Podgorica) iz Kuča; iseljeni iz Drobnjaka u Glumač (Užička Požega). Vidi: Vukićević iz Drobnjaka u Glumač; Jablan i Pelev Brijeg (Bratonožići), srodni Veljićima, Latinima i Removićima u Beranama, Ulotini i Andrijevici (Vasojevići); Vinicka (Berane); Vraćenovići, Kapavica, Vrbica (Nikšić), drugi, srodnici Kokotovića iz područnih Banjana; Nikšić i okolina; u Kotoru u Zatrijebaču (Kuči) kao: Vukaj; Donji i Gornji Stoliv (Kotor); ogranak Vojinovića, potomci Brajana koji (1450. god.) iz Vučitrna (Kosovo), stiže u Bratonožiće, pa od njega Vujo (1480. god.) sin Raičev (od Raičevog sina Djura jesu u Trnovu - Crmnica) u Šoćevu glavicu (Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, od ovih Vujovića su: Lalić u Limljanima - Crmnica i: Lekić u Komarnu (Crmnica); Zagarač (Danilovgrad)
• Vujovići, spahije iz bratstva Vujovića u Crmnici i u Riječkoj Nahiji
• Vujovići, bratstvo u Crmnici i u Riječkoj Nahiji
• Vujovići, negdašnji muslimani u Bjelicama
• Vujovići (Lalići) u Limaljanima, dio bratstva Vujovića
• Vujovići (Petrovići), bratstvo na Ublu
• Vujovići (Tomovići), bratstvo u Aluzi na Ublu
• Vujovići, bratstvo u seocu Jovanovu Guvnu na Ublu
• Vujovići, bratstvo u Mikulićima
• Vujovići, bratstvo u Ožegovicama
• Vujovići, bratstvo u Markovini
• Vujovići (Radmanovići, Dubravljani), bratstvo u Povrpolju
• Vujovići, bratstvo u Štitarima
• Vujovići, bratstvo na Danilovu Gradu
• Vujovići (Ubljani), na Cetinju
• Vujovići, bratstvo u Bjelopavlićima
• Vujovići (Popovići), bratstvo u selu Lipi
• Vujotić, Duga (Bratonožići); u Piperima i kao: Dužan
• Vujošević, Ubli Ćeklićki (Cetinje) od Buronjića iz Buronja (Bjelopavlići); Jezera Ćeklićka i kao: Petrović = Petropoljac. Od njih su u Cetinju, Prčanju i Savini (Boka Kotorska); Bjelice (Cetinje); Cetinje, ogranak Drekalovića iz Kuča, od kojih su u Lješnici (Gornji Bihor), jedni u Piperima i Zeti; Kočane (Nikšić), a u Podgorici sa Momča (Kuči); Bar (1361. god.) preselili se u Grbalj; Budva; Buljarica (Paštrovići) 1836. god.; Kopilje (Piperi), ogranak Đurkovića iz grane Ljumovića; Momče (Kuči), ranije Otašević, od njih su u Gusinju; Gusinje (u 17. v.) i Gornja Ržanica porijeklom su iz Kuča kao i oni u Podgrad, Orahovo (Kuči) i Dajbabe (Zeta), jedni ogranak Đurđevića iz grupe Mrnjavčića; Ubli; Premići, Zagrad, Momče, Kosor, Doljani, Fundina (Kuči), ogranak Drekalovića, od njih su u Rasovi, Zatonu i Grnčarevu (Bijelo Polje); iz Kuča u Istok (Guraj Mahala) - Metohija; Zagrad (uzeo ženino prezime) - Bijelo Polje; Darza (Ulcinj), jedni su iz Bjelopavlića, a drugi iz Kuča; Jošice, Herceg-Novi; Kotor, po majci; Berane; Podgorica; Bar; Njeguši (Cetinje); Prčanj, Muo i Savina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje)
• Vujoševići, bratstvo u Malošinom Dolu
• Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu
• Vujoševići, bratstvo u Starim Kućištima
• Vujoševići (Ubljani), na Cetinju
• Vujoševići, ranije prezime bratstva Gazivoda Vujoševići, bratstvo u Malošinom Dolu
• Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu
• Vujoševići, bratstvo u Starim Kućištima
• Vujoševići (Ubljani), na Cetinju
• Vujoševići, ranije prezime bratstva Gazivoda
• Vujčić, Baošići, Herceg-Novi; Čevo (Cetinje) i u Godijeljima (Žabljak) Vujoševića Ozidine, vidi: Vladojević
• Vuk, Kotor
• Vuk (Vuko) Jovanov Bjeloš (ević), predak bratstva Jovanovića - Bjeloševića
• Vukadinović, Dragomi Do u Ćeklićima (Cetinje), ranije: Stanišić (Aćimović) i kao: Dragomiljan u Kotoru; Cetinje; Podgorica; Danilovgrad; Zavala (Budva); jedni su u Grblju iz Stare Crne Gore; Ledenice i Herceg-Novi; Komani (Podgorica), i kao: Bandić. Od njih su u Kosijerima (Cetinje), a drugi kod Mojkovca, neki u Kotoru, Cetinju, Nikšiću i Metohiji; Kurilo, Bistrica i Ponari (Zeta). Srodnici područnih Backovića; Vasojevići iz grupe Novakovića; Brajovići i Kolašinovići (Bjelopavlići), doselili se iz Dobretića, lješansko područje; kod Žabljaka, pod Durmitorom, potiču od Dedejića iz Čeva (Cetinje). Od njih su i kod Mojkovca
• Vukadinovići (Bandići), bratstvo u predjelu Bandićima
• Vukadinovići, staro bratstvo u Dragomi-dolu
• Vukazić, Bar i područno Sutomore i kao: Vukezić (u 16. v.) doselili su se iz Zete
• Vukaj = Vujović, u Zatrijebaču (Kuči)
• Vukajlović, Riđani (Nikšić), porijeklom su iz Bjelopavlića, od njih su u Mirušima, uz Trebišnjicu i Bezđeđu (Nevesinje); Podi, Herceg-Novi. Doseljeni su iz Popova (Hercegovina), oko 1694. god., vidi: Vujičić; ogranak Lutovaca (Rovaca), naseljeni u Dapsiće (Berane); Azanja u Bihoru (Bijelo Polje)
• Vukalić, Petrići i Šobajići (Bjelopavlići) 1740. god.
• Vukalović, Zupci (Trebinje) iz Šobajića (Bjelopavlići), potomci Vuka Brđanina. Porijeklom su iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Riđanima (Nikšić); u Grahovu (Nikšić) kao: Milovići; u područnom Grahovu i Zubcima (Trebinje) potomci Vukole brata Vujice; u Nikšiću su od 1878. god., potomci vojvode Tripka iz Zubaca (Trebinje); njihovi su srodnici u Potkomu (Dabarsko polje); iz Brskuta (Bratonožići), predak Vuko, jedan od četiri brata, naselio se u Zagarač (Danilovgrad). Njegovi potomci su se preselili u Krivošije 1800. god., gdje su se jedni prozvali Ilić. Od njih su u Bogutovom Selu (Zupcima), Trebinje, vidi: Vujičić; Đenovići kod Herceg-Novog
• Vukalovići, bratstvo u Zupcima u Hercegovini
• Vukam, Dolja (Gusinje)
• Vukanić, Vasojevići, grana Jolića, iz grupe Raketića (Lopoćana); Brce u Sutomoru (Bar)
• Vukanović, Kolašinović (Bjelopavlići); Piperi i u Zeti; Optočić (Ovtočić) - Crmnica i Momišići (Lješkopolje); Ulcinj 1890. god.; Cetinje
• Vukanović, preseljeni u područje Rijeke Crnojevića, jedni kao: Vukmirović. Od njih su i u Podgoru, Utrgu (Crmnica), Baru i Doljanima (Otočac), neki kao: Pešković; Dračevica i Kuti (Podgorica); Kotor; Ulcinj 1890. god.
• Vukanovići, bratstvo u Piperima
• Vukanović (Petanović), bratstvo i dio sela u Ovtočiću
• Vukas, Bukovice i Kukavice (Pljevlja)
• Vukasović, Cuce (Cetinje); Budva, doseljeni iz Lipca; Vranovići (Grbalj), ovi su iz Stare Crne Gore; Orahovica (Risan) u 15. v. doselili se iz Golije (Nikšić), ranije: Šulović; Ljuta, Rastov Do (Orahovac) i Stepen (Kotor); Žljijeb, Herceg-Novi (oko 1695. god.) doselili se iz Popova (Hercegovina); Perast (Boka Kotorska), prešli iz Ubala (Risan) u Herceg-Novi; porijeklom su iz Stare Crne Gore; Orahovice (Kotor) potomci Žlobića iz Golije (Nikšić); hercegnovsko područje: Topla, Herceg-Novi i Đenovići, Kruševice, Baošići, Orahovica i Bijela; u Morači (Kolašin) ogranak Rakočevića
• Vukasovići, bratstvo u Cucama
• Vukašević, Perast i okolina, starosjedioci; Herceg-Novi i područne Kruševice; Orahovica (Risan), odatle su jedni prešli u Vranovo (Grbalj); Gađi (Rijeka Crnojevića); Vranjina i Pranjani, uz Skadarsko jezero i susjedno Dujevo; Podgorica; Mali Borič (Vraka) - Skadar i kao: Maljaj
• Vukašinović, u Njegušima (1593.god.) i kao: Dobrijević u Čevu (1690. god.) - Cetinje, a u Cuce 1549. god.; Muo (Kotor), iz Cuca (Cetinje); Ljuta (Kotor); Orahovica (Risan) u 16. v. doselili se iz Kuča; Kotor, Mul (Grbalj), svi su iz Stare Crne Gore; Lepetane (Tivat); Bjelice (Cetinje). Od njih su u Dobroti (Kotor), vidi: Lučić - Vukašević; Podgorica; Paštrovići; Bijelo Polje (grad) 1470. god.; Mrke (Piperi). Od njih su u Lajkovićima (Zeta); ogranak Raketića = Rajevića, ogranak Bakića, grana Novakovića - Vasojevića; Kosovi Lug (Bjelopavlići). Od njih su odseljeni i u Krstac (Donje Dragačevo) - Srbija; iseljeni iz Vraneši (Bijelo Polje) u Srbiji; Mataruge, Zvijezd, Kričak i Orahovica (Pljevlja); Velje Selo i Ljuta (Orahovica), Kotor; Komani, grana Radulovića; Sopot (Šumadija), iz Crne Gore
• Vukašinović, rod u Mulu (Boka)
• Vukašić, Kotor, po nahočetu
• Vukac Popović, predak bratstva Popovića - Kašćelana
• Vukac Strainjić, predak bratstva Kustudija i Božovića
• Vukdelić, ranije Jolić = Đurišić, Berane (1893. god.) srodni: Vukanić, Ugrenić i Martinović u Vasojevićima
• Vukela, Gusinje, sišli iz Klimenata
• Vukelić, Herceg-Novi u 16. v.; Bjelopavlići, iselili se
• Vukezić, vidi: Vukazić
• Vukelj, kod Rožaja, postupno se doseljavali iz Vuklji (Albanija)
• Vukeljić, na Glavi Zete (Bjelopavlići), ogranak Đuretića, grana Brajovića, od njih su i kod Čačka (Srbija)
• Vuki, Srna Gora, kod Štoja (Ulcinj)
• Vukin, a, Ulcinj
• Vukić, Vorsko Selo, Dobrska Župa i Popratnica (Rijeka Crnojevića), grana Dobrilovića, koji su se doselili od Peći (Metohija); Krnjice (Primorska Krajina), potomci Vuka oko 1750. god.; Igalo, Herceg-Novi, po nahočetu; Ubla i Kuti, Herceg-Novi; Stažilko (Piva); Karuč (Crmnica) 1521. god.; Cetinje; Budimlja (Berane) 1485. god. ogranak Račića (Novakovića). Od njih su u Krnjicama, Krutama i Leskovcu (Ulcinj); Mojkovac i područna Polja, ogranak Dabetića iz Sutivana (Bijelo Polje); Orahovica (Bijelo Polje); Nikšić
• Vukić selo Krnjice u Crmnici
• Vukićević, Cerovo - Pješivci, matično, Bogdanovi potomci. Od njih su neki odseljeni u Dragotine (Pula), drugi u Straševinu (Nikšić), a u Uble (Krivošije) 1680. god. i odatle jedni u Krupinac, Sasoviće i Baošiće (Boka Kotorska) oko 1760. god. u Svetiće - Kragujevac i druga mjesta; Budva i kao: Vukičević; peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobro Selo (Cetinje); Ubli, Herceg-Novi. Oni su od Sasovića nevesinjskih, doselili su se oko 1692. god., srodnici Ivovića i Vukovića; Perast i Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Šćepetići (Lješkopolje), srodni Vuksanovićima i Vujačićima u Crmnici; iz Crne Gore odseljeni u Oparić (Šumadija), područje Gledećkih planina; Krš i Šljivansko (Žabljak), ranije: Šljivančanin, iz grupe Novljana, grana Zlatnopojasevića. Od njih su neki prešli u Otanju i Glumač (Užička Požega) i kao: Vukićević i drugi, zvani Drobnjak; Drugi su iseljeni polovinom 18. v. iz Bjelopavlića i nastanjeni u Guberevci, Donjoj Jarušici, Lukanju i Svetliću (Šumadija); u Andrijevici (Vasojevići); neki su iseljeni iz Kolašina i nastanjeni u Alugama (Gruža Kragujevačka); Ubli (Risan); Vasojevići: 1) grana Raketića - Lopoćana; 2) grana Mijanovića; u Vranjini na Skadarskom jezeru; Bogutu i Prekornici, područje Cetinja, i u Budvi, pripadaju Sarapima, doseljenim iz Sarapovića (Sarajevo); Duboki Do u Đinovićima, sa Kosijera (Cetinje); jedni su se preselili u Lastvu (Tivat)
• Vukićevići, bratstvo u Cerovu
• Vukićevići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama
• Vukićevići, bratstvo u Šćepetićima
• Vukićevići iz Ljubotinja - Riječka Nahija, selo Boguti; nekada su nosili prezime Sarap
• Vukičević, Kotor; u Budvi i kao: Vukićević
• Vukla, i, u okolini Rožaja, doseljenici iz Vukli, sjeverna Albanija
• Vukmanovići, bratstvo u selu Utrgu
• Vukmarković, Gornji Šestani (Dedići) i Pinčići (Primorska krajina)
• Vukmilović, Kulizići (Mojkovac)
• Vukmirović, Paštrovići 1592. god.; u području Rijeke Crnojevića i od njih u Zeti iseljeni, kao: Vukmirović = Dragojević; Vukmirović, Kraljević i Ukmanović (odseljeni u Liku i kao: Vukmirović); Doljani (Otočac) - Lika, predak Liješevića iz Pipera, doselio se u Bobiju, pa se od njega namnožili Vukmirovići i drugi, kao Donjaci u riječkom kraju (Ceklin); Nikšić; Crkvice (Nikšić) ogranak Popovića sa Kuta (Kučevo) - Cetinje; u Drobnjacima
• Vuko Bandić, predak Bandića
• Vukobrat, Mojkovac
• Vukov, Paštrovići; Boka Kotorska doseljeni su iz Hercegovine; Nikšić
• Vuković, Vasojevići: Vuković = Vešović (šire: Popović - Raketić - Rajević), Vuković = Babović; Vuković = Pečenjac, Vuković = Mijomanović, Vuković = Stojanović; u Peovcima, doseljenici sa Biora (Bihora) - Bijelo Polje; u Velici i kao: Manjić koji su iz grupe Novakovića; u Banjanima (Nikšić) 1465. god. i kao: Vuković = Banjanin; u Podgorici su kao: Vuković = Podgoričanin, ranije: Đurić, potom u Rijeci Crnojevića, Cetinju i u Italiji, kasnije kao: Vechie ili Vetula; jedni su još u 12. v. sišli u Krstac i Čelni Do (Paštrovići). Još nije istraženo kako se i gdje razgranala ova izuzetno značajna porodica u razvoju kulture naših naroda; Cuce (Cetinje) u 1537. god., ogranak Radulovića. Od njih su neki odseljeni u Riđane (Nikšić), pa jedni (1904. god.) u Pasjače (Toplica), a odatle neki u Ratkovo (Bačka), a iz Riđana u Vrbas (Bačka). Jedni u Cucama su ogranak Krivokapića; Njeguši, Cetinje u 16. v.; Cetinje; Buljarica (Paštrovići), i Petrovac na Moru; ogranak Bulatovića, jedni su se naselili u okolinu Prijepolja i područnog Brodareva, a drugi u Konjarnik (južna Srbija); Veliko Duboko (Rovca); Nikšićko Prekovođe; ogranak Baćovića iz Banjana (Nikšić), preselili se u Meku Grudu (Bileća); Podgorica 1465. god.; u Kotoru 1594. god. i u Njegušima (Cetinje); Ceklin (Rijeka Crnojevića), ranije Vuličević; u Zetu prešli iz Lješkopolja; u Pivu došao je predak iz Čeva (Cetinje), od kojih su Miletić u Bosni, Pivljanin u Pljevljima, Neimarević u Hercegovini, Šimun u Mratinju (Piva), Pantović u Brijegu, Mratinju i Crkvicama (Piva); od Nikšića u Štedimu (Nikšić) kao: Lazarević i Vuković, od kojih su kod Valjeva (Srbija); pod Ranjevom glavicom (Pelin Do) - Broćenac nikšićki; Breze (Liješnja) - Rovca, i kao: Vuković - Jovanović, doseljenici iz Liješnja (Lješnjani) u 16. v. preselili se u Vojniće na Čevu (Cetinje); ogranak Andrića = Kankaraša u Predišima (Bjelice); u Bjelopavlićima i kao: Kaluđerović; Ogranak Dedića u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija); Deljani u Zatrijebaču (Kuči); Dobrilovina, Polja i Štitarice (Mojkovac), jedni su potomci popa Vuka, a drugi od nekog drugog Vuka; iz Banjana, srodnici Ivovića, sišli u Boku i kao: Vukićević; Gluhi Do (Crmnica); Gradjani (Rijeka Crnojevića), i kao: Lipovac, porijeklom su od Prizrena; grana Lazarevića i kao: Djurović u Piperima, porijeklom su iz Lutova (Bratonožići); iz Pješivaca (1840. god.) odselili su se u Ulcinj; Kotor; Strp (Risan); Petrušinovići (Bjelopavlići), oni su ogranak Radmanovića iz Graba (Zagarač); Pažići (Bjelopavlići), grana Petrušinovića, potomci kaludjera Gojka; ogranak Jovanovića, iz grupe Pavkovića. Oni su u Slatini, Vučici, Tarašu, Glavici Pavkovića u Bjelopavlićima, Umčarima Gročanskim i Kančarima (Šumadija); Bistrica (Bijelo Polje); izmedju Zatona i Crnče (Bijelo Polje) iz Liješnje (Rovca); Bijela, Žljeb, Kuti i Ubli (Boka Kotorska), porijeklom su od Nevesinja, srodni sa Ivovićima; iz Zlatnog skupa (Kolašin), odselili su se u Bajčetine - Gruža Kragujevačka; Nikšić, iz Šobajića (Bjelopavlići); Kubasi (Grbalj); Zaostrog (Berane), doseljenici iz Bratonožića, označavani i kao: Bisminac; iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), preselili se u Lisinju (brdo), pa u Dobru Vodu (Vukovići) i Kostanje (Bar); iz Biora (Bihora), Bijelo Polje preselili se u Peovce (Andrijevica); potomci Šarenaca (Vlastelinovića), jedno vrijeme u Morači, pa nastavili u Kolašinska Polja i Boljaniće, Jugovo, Bušnje, Potpeć, Gotovuše, Đule, Meštrovac i Maoče, pljevaljsko područje; iz Pive su se preselili u Borovac (Žabljak); Malinska (Žabljak), iz Pive; ogranak Grbovića, grana Novljana; grana Maleševića u Drobnjacima; u Pivi, jedni su ogranak Blečića, a drugi porijeklom iz Čeva (Cetinje), i po doseljeniku nose prezime; iz područja rijeke Tare preselili su se u Gružu Kragujevačku, pa su jedni Radovanović; Trešnjevik u Lepenici (Šumadija), doselili su se iz Crne Gore 1878. god.; Bijela (Šavnik), iz Rovaca (Podgorica), a u područnoj Bukovici su grana Milutinovića, potomaka Novljana, vidi: Hranić - Kosača; u Matičnom Gaju (Žabljak) sa nadimkom Morika oni su od Vuka Milutinovića, polovinom 17.v.; Borovac (Žabljak), oni su iz Pive; Morača, i kao: Moljević, iz Drobnjaka; Morača, doseljenici iz Podgorice; Marulji, Dobra Sela (Žabljak) starosjedioci, a u područnom Matičnom Gaju su ogranak Dobrilovića; Liješnje i Velje Duboko (Rovca); Pljevlja 1859. god.; Bijelo Polje i područno Pavino Polje i Tomaševo; iz Rovaca preselili se u Crnču (Bijelo Polje); Ivanje u Bihoru (Bijelo Polje); Štitarice (Mojkovac), a u područna Gornja Polja ogranak Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje), ranije: Raosavljević; Bušnja i Stožer (Pljevlja). Oni su iz Morače doseljenici, jedni su Ljubenković, drugi Lapović i treći Đaković; Zukve (Šavnik), porijeklom su iz Pive; Brazilovina (Šumadijska Kolubara), doselili su se iz Pive; Gradina (Kuči); drugi odoše u Radulje i kao: Milošević, a treći Vuković = Vukević; Zaostro (Berane), potiču iz Kuča; Rogače (Nevesinje) došli iz Broćanca (Nikšić), a tamo iz Broćanca grahovskog; kao: Malonšić u Podgorici 1492. god.; u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića; Kotur (Paštrovići), ogranak Riježevića (Reževića), starinci; Ulcinj; Dobrota (Kotor); u Morači iz Hercegovine; Kotor, porijeklom su iz Šapca, naseljeni iz Stare Crne Gore; Bijela (Boka Kotorska) 1693. god., doselili su se iz Korjenića (Trebinje); iz Gacka (Hercegovina) 1693. god. doselili su se u Sasoviće, Herceg-Novi, pa odatle u područnu Savinu i Kruševice; Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore; Ubli, Herceg-Novi, i odatle u područne Kuti i Žljijeb; grana Bojanića iz Krivošija, sišli u Bijelu, Herceg-Novi; Baošići, Lepetane i Trebesin (Boka Kotorska), doselili se iz Ubala (Gacko), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Kameno, Herceg-Novi; Mul (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; Naležići (Grbalj) 1614. god.; Kameno, Herceg-Novi (1692. god.) doselili se iz Podgorice; Muo (Kotor); Muo; Sutomore (Bar) 1900. god.; u durmitorskom području su: Šaranac, ranije: Vlastelinović, od njih su jedni: Vuković=Šarenac, Šaranac i Bojović u Šarancima; u području Drobnjaka; Hercegovačka vlastela i sa teritorije Banjana i Pive; U Dobrim Selima (Drobnjak) doseljenici iz Bijele (Boka Kotorska); Vuković=Podgoričanin, ranije u Gorici (Starčevo) uz Skadarsko blato, vidi: Vuković, ranije Đurić.
• Vukovići, bratstvo u Bjelopavlićima
• Vukovići, rod u Drobnjacima
• Vukovići, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
• Vukovići (Andrići), bratstvo u selu Andrićima
• Vukovići (Krivokapici), bratstvo u Cucama Vukovići u Reževicima, Paštrovići
• Vukovići iz Pive (Mratinje 15 kuća, Pišče 9 kuća, Zagrađe 3 kuće, Papratište 7 kuća, Šćepan Polje 6 kuća), doselili sa Čeva iz Crne Gore, matica Mratinje; slava: sv. Arandjeo
• Vukojević, kod Mojkovca. Doselili su se iz Tušine (Žabljak), a porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Najbliži su područnim Đurišićima; u Ljuškopolju (Podgorica)
• Vukojičić, Lješkopolje 1526. god.; Kotor; Priboj, Prijepolje i Trešnjevak (Lepenac) u Srbiji, doselili su se iz Crne Gore; Riđani (Nikšić). Od njih su neki u područnom Grahovu, pa u Kisini u Tulima (Trebinje), i područnim Kurajicama, ovi kao: Todović; Židovići, Zamršten, Krnjača, Grevo, Milunići i odatle produžili u Jugovo - pljevaljski kraj, pa jedni u sjenički kraj, a drugi na Glasinac (Romanija), dok su u susjednom Sokolcu od Kolašina
• Vukomirović, Riđani (Nikšić) 1438. god.; Kod Rijeke Crnojevića, srodni su im područni Kraljevići; Paštrović u Bečićima
• Vukorepović, i kao: Biljurić, Kuči i susjedne Kupusine i Brskut
• Vukosavić, Ježevići i peraška naselja (Boka Kotorska)
• Vukosavljević, Kuči, grana Drekalovića; Seljani (Piva), ogranak Blečića, grana Branilovića; Kuti i Žljijeb, Herceg-Novi 1687. god.; Grahovo (Nikšić); Iz Tmušića (Mojkovac), srodnici Veselinovića, preselili se u Tmušiće (Maleševa), ogranak Tmušića; Bijelo Polje
• Vukosavljevići iz Pive (Seljani 8 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan
• Vukosavović, Bajice (Cetinje); Limljani (Crmnica), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pipera; u područnim Sotonićima i Potpratnici su posebni
• Vukosavovići, bratstvo u Limljanima
• Vukosavovići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima
• Vukosavovići (Proročice), bratstvo u Vucem Dolu
• Vukosavovići (Tomaševići), dio bratstva Martinovića u bajičkom Donjem Selu
• Vukosalić, Cuce i Gornji Mirac (Cetinje); Dapsići i Mačeta (Mašte), Berane i kao: Vukosaljić 1485. god.; u Paniku (Banjani), Nikšić 1543. god.
• Vukosanović, Krnja Jela u Gornjoj Morači (Kolašin)
• Vukoslavić, i kao: Drekalović, Kuči
• Vukoslavčević, iz Ceklina preseljeni u Dupilo i Papratnicu (Crmnica)
• Vukoslavčevići, bratstvo u Papratnici
• Vukota, Perast (Boka Kotorska), doselili se iz Stare Crne Gore; Budva 1777. god.; Pađtrovići
• Vukotić, u Piperima: 1) srodnici Lazarevića, 2) potomci Baće, 3) doseljenici iz Lutova (Bratonožići), grana Mandića; Ćeklići (Cetinje), ogranak Proročića; Komani, grana Mandića; Kotor u 15. v.; Kruse (Lješkopolje) 1494. god.; Rijeka Crnojevića i kao: Vukotić - Širočanin, porijeklom iz Široke (Primorska Krajina); Ravni Šušlijac (Gatačka sela), iz Crne Gore, kasnije kao: Hebib; Medanići (Gacko) iz Cernice i kao: Hebić, porijeklom iz Kčeva (Čeva), Cetinje; u Paštrovićima 1488. god.; Kruse (Podgorica) 1494. god.; Piper (Kotor) 1442. god.; Čevo (Cetinje), označeni kao: Tatar i Kešić, od njih su u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Čevo i kao: Čobanović. Od njih su u Gostilju (Zeta), a od ovih u Dodošima (Podgorica); Prijevor (Budva); Maine (Budva) i Novoselje (Paštrovići), od Jovanovića iz Bjeloša (Cetinje) i kao: Šoljaga; Paštrovići, doseljeni iz Čeva (Cetinje); Petrovac na Moru iz Novoselje i kao: Šoljaga (Paštrović), jedni su ogranak Milića (Bjelice) iz Bjelica (Cetinje); kod Nikšića; Košljun (Budva); Ljuta (Donja Orahovica), Kljavić (Gornja Orahovica), Kotor, starinom iz Čeva (Cetinje); Grbovići (Tivat), i odatle u Kotor, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Njeguši (Cetinje), i kao: Vučetić preselili se u Lastvu Grbaljsku; u Pivi ogranak Blagojevića; Sutvara (Tivat), jesu iz Čeva (Cetinje); Cetinje; Ratešić (Grbalj) u 15. v. iz Zagarača (Danilovgrad); vidi: Aleksić u Raškovićima; Prijevor (Grbalj), iz Njeguša (Cetinje); Ljuta (Kotor); Zupci (Bar); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom iz Peleva Brijega (Bratonožići); Grahovo (Nikšić), oni su iz Boke Kotorske. Od njih su u Rubežima (Nikšić); Bezjova (Kuči), ranije Drakulović, od kojih su kod Gusinja i u Gornjoj Ržanici (Andrijevica); Rovca (Podgorica), prešli u susjedno Lutovo; iz Grahova (Nikšić) u 15. v. preselili se u Drobnjake; iseljeni iz Podgorice u Rusiju kao: Ivanović; Raklje (Bijelo Polje), ranije Ćosa (Ćorac) iz Zatona (Bijelo Polje); kod Gusinja ogranak Drakulovića; vidi: Bečić
• Vukotić, rod u Paštrovićima (Boka)
• Vukotići (Bandi), bratstvo u predjelu Bandicima
• Vukotići, bratstvo u Dodošima, Ceklin, Riječka Nahija (Cetinje)
• Vukotići, bratstvo u Kčevu
• Vukotići, bratstvo u Boki
• Vukotići ogranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Vukota.
• Vukosavić, Kotor i područne Orahovice i Kostanjica
• Vukosavljević, Berane 1870. god.; Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu
• Vukosavović, Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića - Drekalovića. Od njih su u Podgorici
• Vuksageljić, Grude (Tuzi), preci nekih bratstava u Grudima
• Vukosalević, Lastva (Tivat)
• Vukosalić, Banjani (Nikšić) i Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Bogdašić (Grbalj) 1547. god.
• Vukotin, Paštrovići
• Vukočević, u Njegušima (Cetinje) 1599. god.
• Vukoš, Kotor, po majci
• Vukošić, krtolska naselja u 16. v.; Podgorica; Vojno Selo (Plav)
• Vuksalekić, Zeta (u 17. v.) iz Hota, kasnije: Vujačić, Gošić = Krstović, Mojanović i Maraš
• Vuksaletović, ogranak Hota kod Tuzi
• Vuksaljević, Kotor i kao: Kuksaljović
• Vuksan, Herceg-Novi
• Vuksan, nov, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Cetinje, ovi su iz Like; Herceg-Novi; Kuti, Herceg-Novi, ogranak Kraljevića iz Lovreča (Klobuk); Paštrovići; Štoj (Ulcinj)
• Vuksanović, Ratešići (Tivat) 16. v.; ogranak Maraša iz Mirca (Cetinje); Bratešić (Tivat); Donja Lastva (Tivat); Kotor i područni Zalaz; Tivat; Risan; Herceg-Novi, po majci; Herceg-Novi; Kuti, Herceg-Novi, jedni su iz Tvrdoša (Hercegovina), ranije kao: Cuović; u Kučima: 1) Kosor, grana Drekalovića i u Bioču i kao: Vukoslavić; 2) Donje Stravče, Ubla i Veruša, ogranak Lazovića; 3) ogranak Ilikovića - Drekalovića. Jedni su se preselili (1888. god.) u Ulcinj; iz Morače odseljeni u Vranješe (Bijelo Polje) i neki dalje u Metohiju; Donja Morača, od njih su: Milutinović u Jugovićima (Župa Nikšićka); Rovca; Nikšić (u 16. v.) i u područnoj Pragi; u Drobnjacima; Lepenac (Mojkovac); Andrijevica; Paštrovići, ranije: Buksanović; Sutomore (Bar) u 16. v. prešli iz Crmnice, ranije Ukanović; iz Bjelopavlića su se odselili (1878. god.) u Badnjevac (Lepenica), od Brajovića kasnije: Tomičić; u Bjelopavlićima: 1) ogranak Brajovića 2) Glavica Spasojevića, ogranak Djuričkovića iz Zagarača 3) selo Mrdjani, ranije Odžić. Od njih su se odselili u Samokov (Rusija); Zaton (Bijelo Polje) u Ćeklićima (Cetinje) grana Radojevića iz grupe Marojevića; Nikšić 1554. god.; Gornja Jela, Kolašin, ogranak Rakočevića, u Trebinje (Cetinje) i kao: Usanović, preci iz Pipera (Crna Gora); Rijeka Crnojevića područni Ulići i Markov Do, porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Vraki (Skadar) i Zeti kao: Lajković; Bajice (Cetinje), porijeklom su iz Čaradja (Gacko); Lješansko područje, srodni su područnim Bojanićima i Vukićevićima; Podgorica; Bar; u Vasojevićima: grana Kovačevića i ogranak Prokića iz grupe Dabetića; Zagarač (Danilovgrad)
• Vuksanovići, bratstvo u Bjelicama
• Vuksanovići sa Jovetićima, bratstvo u Vojkovićima
• Vuksanovići, bratstvo sa Bioča
• Vuksanovići, bratstvo u Ćepetićima
• Vuksanovići, bratstvo u Trnovu
• Vuksanovići, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu
• Vuksanovići (Đuričkovići), bratstvo u Đuričkovićima
• Vuksanovići (Đukanovići), bratstvo u Ceklinu
• Vuksetić, Mandići (Bjelopavlići), oni su od Lužana. Odatle su se iselili 1730. god.
• Vukčev, Šumer (Kolarovgrad) - Bugarska i kao: Banić, pripadaju grupi Vukčevića iz Lješanskog područja
• Vukčević, Draškovina (Draževina), Lješnjani, porijeklom su iz Vučitrna. Jedno vrijeme u Lješu (Albanija), pa (sredinom 15. v.) doselili se u Lješkopolje (Podgorica). Od njih su u Boriču Starom (Vrak), Zeti i Podgorici. U okviru bratstva pojedini su potpisivali i imenom uži ogranak, pripisujući ga uz glavno prezime. Iseljenih Vukčevića ima u Šumeru (Kolarovgrad), Bugarska, kao: Vukčev, ranije: Banić, vidi: Vukčev. Rekaš - oblast Temišvara; kod Trstenika (Srbija); kod Dervente (Bosna); u Lici (Hrvatska); Uskoci i Senj (Dalmacija); Njegušima (Cetinje) 1443. god.; Bjelice (Mikulići) - Cetinje, grana Milića; Zalazi u Njegušima (Cetinje), ranije: Hrsović 1437. god.; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ukčevića; Piperi; Lješnjani Vukčevići su se nastanili u i Grbavcima, pa u Mataguču (Zeta); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru; Ulcinj i odatle otišli u Djakovicu; Dečani (Metohija); Beograd i Zemun, odatle u Rusiji; Vrak (Skadar) i kao: Vrsnić, Mali Borič i kao: Malaj, a u Boriču starom kao: Maljaj; Budva kao: Buronja = Vukčević; Dubrava i Golubovci (Zeta); Dobra Voda i Darza (Bar); Kosijeri (Cetinje); Vojinovići (Grbalj); Kotor i područni Zalaz; u Kotoru iz Zete
• Vukčevići, bratstvo u Veljem Zalazu
• Vukčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
• Vukčevići, bratstvo u Lješkopolju
• Vukčevići, bratstvo u Mikulićima
• Vukčevići, ogranak bratstva Milića u Resni
• Vukčevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
• Vukčić, srpska vlastela (u 15. v.) sa sjedištem u Pivi i kao: Kosača i Novom (Boka); Drobnjak 1451. god.; Bar (1442. god.) i iz Primorske krajine dalje u Nikšić; u Zeti 1441. god.
• Vučković, u Grbalj su se doselili iz Stare Crne Gore
• Vukšarović, Peluzice (Kotor)
• Vukšin, lješansko područje u 15. v.
• Vukšić, Sutvara (9 - 14. v.) i Nalježići (Grbalj), u Zeti vlastela; Tivtu; Riječani (Banjani) - Nikšić (1423. god.) iselili se u Drobnjake i kao: Ridjanin; Sutomore i Sušanj (Bar); Bjelopavlići, grana Bubića; Kotor i područne Dračevice; Paštrovići; Škaljari (Kotor)
• Vukšorović, Kotor
• Vukšurović, Cetinje
• Vulaj, srodnici Beriša i Vuksagelića u Grudima (Tuzi)
• Vulanić, u Gornjem Mircu (Cetinje)
• Vulanović, u Bjelopavlićima, ogranak Lalevića iz Zagarača, a u Vinićima iz Crmnice; Nikšić i područni Izrinići i jedni odatle odlaze na Donji Busak u Nikšićkim Trepčama, porijeklom iz Čeva (Cetinje) i kao: Marković; Zagorak (Donji Pješivci), potomci Vukosava Bogdanova
• Vulanovići, bratstvo u Zagorju
• Vulaš, i, i kao: Mitarac Čevo (Kčevo), Cetinje
• Vulaši, bratstvo u seocu Prvetama
• Vulašević, Paštrovići
• Vulašić, Kotor iz Crne Gore
• Vulević, Burtovi i Lajkovci (Zeta). Potiču iz Mrka (Piperi), a u područnim Grudama su iz Grude (Stara Crna Gora). Od njih su u Skadru, srodnici Djakovića, Stanovića i Čulića; Vasojevići, grana Rajevića (Laketića) i kao: Stojaković; Ogranak Cukelića u Lazaricama (Kuči). Od njih su u Gusinju 1913. god.; u Drazi (Ulcinj), 1878. god.; grana Dučića iz Kuča, jedni su se preselili u Ilok, uz Dunav i u Madjarsku; Podgorica; Krtole (Grbalj)
• Vulezić, Sustaši (Bar) 16. v. iz Kuča. Od njih su u Carigradu; u Darzi (Bar), porijeklom su iz Stare Crne Gore
• Vuleković, Boljevići (Crmnica), od njih su u Mačagaju (Grand Čako) u Argentini
• Vulekovići, bratstvo u Boljevićima
• Vuleta, Piva, doselili su se iz Tuzle, preko Zatarja; Nikšić
• Vuletin, Paštrovići
• Vuletić, ogranak Jovanovića, iz Pješivaca, prešli u Kujavu (Bjelopavlići). Od njih su: Ivanović u južnoj Srbiji; Nikšić; Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore; iz Herceg-Novog odseljeni u Mijoniće (Trebinje); Cetinje; Paštrovići; a tamo iz Kešeljeva (Grude), Tuzi; Baošići, Herceg-Novi; Podgorica, doselili su se iz Zete; Bare (Baruštica) - Kragujevačka, iz Baruštice sa područja Pipera; Piperi, grana Ljumovića - Djurovića. Jedni su se preselili u Golubovce i Ponare (Zeta), i od njih su u Žabljaku (Skadarsko jezero), gdje su jedni i iz Mataguža; Burgović, Golubovci i Mataguži (Zeta). Doselili su se iz Prifti Grida (Skadar), porijeklom su iz Perkova Dola (Velestovo), Cetinje; Komani, grana Radulovića; Limljani, Mudžnja i Gluhi Do (Crmnica), porijeklom su iz Zete; Dupilo (Crmnica), porijeklom su iz Vasojevića; Grab u Cucama (Cetinje), zvani: Grabljanin. Oni su potomci Miždraga, ka, srodnici Bajkovića. Od njih su u Orahovici (Risan), a drugi su se preselili u toplički kraj (južna Srbija); ogranak Vulovića, od Cetinja, preselili se u Pavino Polje (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Kulizići (Mojkovac); Gornje Polimlje; Laćan kod Veljeg Ostosa (Primorska krajina)
• Vuletići, bratstvo u Gluhom Dolu
• Vuletići, bratstvo u Dupilu
• Vuletići, bratstvo u Limljanima
• Vuletići (Grabljani), bratstvo u Veljim Cucama
• Vuletići, rod u Orahovcu, u Boki
• Vuletići, rod u Srbiji
• Vuletići (Jovanovići), u Bjelicama
• Vulešević, Paštrovići
• Vulikić, i kao: Vuličić, ogranak Djurovića u Piperima; u Vasojevićima grana Dabetića
• Vulikići iz Rijeke Piperske
• Vulin, ranije: Vulinović, Kuti, Herceg-Novi (1692. god.) i područni Baošići, gdje su se doselili iz Korjenića (Trebinje); Buljarica (Paštrovići) u 17. v.
• Vulinić , Vasojevići, ogranak Dabetića
• Vulinović, vidi: Vulić
• Vulić, Nova Župa, Jugovići i Vinići (Bjelopavlići) u 14. v. porijeklom su iz Crmnice. Od njih su u Jugovićima (Župa Nikšićka), na Cetinju, u Kujavi, Danilovgrad, i kao: Djurić; u Pipere doseljeni iz Pješivaca; Nikšić; Bratonožići; Kolašin; Berane 1897. god.; Vasojevići, zvani Katanić, iz grupe Kovačevića; Kuči, iseljeni u Ulcinj 1890. god.; Dabezići (Bar); jedni u Nikšiću su iz Popova polja ( Hercegovina ), drugi kao: Šćepanović - Vulić iz Mokrog (Šavnik)
• Vulićević, Lješansko područje; Gornji Ceklin, potomci Krstića Ljiješevića; Limljani (Crmnica), odakle su se jedni odselili u Ulcinj i područnu Braticu; a iz Dupila u Gluhog Dola prešli su u Djuroviće (Buljarica) - Paštrovići i Prčanj; Kotor
• Vulićevići, bratstvo u Ćepetićima
• Vulićevići (Ulićevići), bratstvo u Brčelima
• Vulićevići (Ulićevići), bratstvo u Dupilu
• Vuličević, Kosovi Lug (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića; Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije: Vuković i Ražnjatović, porijeklom su ispod Klime u Klimentima (Albanija), pripadaju grupi Gornjaka; Kotor
• Vulman, Cetinje
• Vulov, Nikšić; Mardari (Tivat), porijeklom su iz Konavala
• Vulović, u Banjanima (Rusinovićima - Rusenovićima), Nikšić 1252. god., razgranati; Žanjev Do u Njegušima (Cetinje); Banjani 1262. god. (Nikšić); Budva i područni Brajići; Perast i područna Kostanjica, doselili su se iz Hercegovine u 17. v.; Prčanj, Zalaz, Perast i Dobrota (Boka Kotorska), Herceg-Novi; Sutvara i Pobrdje (Grbalj), iz Stare Crne Gore, u Perastu (Kotor) iz Ženjevog dola (Njeguši) - Cetinje; Okolina Nikšića; Morinj (Risan) 1850. god.; Jugovići (Župa Nikšićka), oni su iz Crmnice; ogranak Brajovića (Bjelopavlići); Drobnjaci (1463. god.) srodni su Kosorićima i Cerovićima; Kričak (Pljevlja); od Kolašina su se odselili u Oplanić (Gruža Kragujevačka); Bijela (Šavnik), kasnije jedni kao: Zorić i Šćepanović; od Bijelog Polja odselili su se u Male Krčmare (Lepenica), Srbija; Jošanica i Lepetane (Boka Kotorska) 1799. god.; peraška naselja, nastanjeni iz Hercegovine; krtolska naselja (Grbalj), potomci su Dapka (Dapca) koji se (u 16. v.) doselio od Skadra (Albanija); Ropočevo (Šumadija), ranije: Stanković iz Crne Gore
• Vulovići, bratstvo u Veljem Kraju
• Vulovići, bratstvo u Žanjevu Dolu
• Vulovići, rod u Drobnjacima
• Vulovići, na Pobrđu (Boka)
• Vulčinjo, vidi: Vlade
• Vuljaj, Tuzi
• Vurdak, Kotor
• Vrudešić, kasnije: Urdešić, Mrkovi (Grbalj)
• Vurt, Herceg-Novi
• Vuruna, Nikšić
• Vusanović, Tivat; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska)
• Vusanj, iz Vukli (sjeverna Albanija), doselili se u Djuričku Rijeku (Plav), odatle u Vusanje (Gusinje) i druga mjesta, kao: Vusanj, Djonbalić i Zosović
• Vusanjin, kod Plava preko Hota
• Vusić, Kotor
• Vutic, Nikšić
• Vućinović, Lepetane (Boka Kotorska)
• Vućić, Vražegrmci i Šobajići (Bjelopavlići); u Drobnjacima; grana Trebješana (Nikšić)
• Vućićević, Kurki i Kanjoši (Buljarica), Paštrovići, sišli iz Crmnice
• Vuca, Paštrovići; Goslić (Golija) - Nikšić, ogranak Tepavčevića
• Vucok, potomci Beriša u Grudama (Tuzi)
• Vučević, ogranak Obradovića u Vasojevićima; Plav (Gusinjsko područje); ogranak Perovića iz Seoca (Crmnica), koji su se preselili u Pinčiće (Primorska krajina), porijeklom su iz Selaca (sjeverna Albanija); Podgorica; u Vasojevićima ogranak Kovačevića
• Vučedabić, Donji Šestani (Primorska krajina), porijeklom iz Škrelja (sjeverna Albanija)
• Vučedoljani, bratstvo u Vučjem Dolu
• Vučeković, Medjice i Danilovgrad (Bjelopavlići)
• Vurelić, Tihodol (gornje Polimlje) 1485. god.; Vojno Selo (Plav) i kao: Vučeljić; Murino i Gračanica (gornje Polimlje), porijeklom iz Kuča; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Klopot i Brskut (Bratonožići), od njih su u Ulcinju i područnoj Zagonji 1888. god.; Podgorica; Cetinje
• Vučeljić, Buče (Berane); Plav i kao: Vučelić; Zagonje (Ulcinj), doseljeni iz Brskuta (Bratonožići); Cetinje; u Rovcima ogranak Bulatovića
• Vučendreković, Šestani (Primorska krajina) i Krnjice (Bar), jedni kao: Djonović
• Vučeraković, Krnjice (Bar), porijeklom iz Krnjičke Kamenice (Lješnjani), Podgorica. Iseljeni su u Skadar oko 1630. god. i kao: Poroba; Cetinje
• Vučerić, Paštrovići
• Vučerković, Podgorica
• Vučeta, pop, predak bratstava Žutkovica, Stanišića i Radovića
• Vučeta, sin Rajićev, predak bratstva Penda
• Vučetin, Herceg-Novi
• Vučetin, Raslav Krivokapa, predak Krivokapića
• Vučetić, Njeguši (Cetinje) 1537. god. i 1545. god., jedni kasnije: Vukotić u Pivi ogranak Blagojevića; Kovači (Boka Kotorska), doselili se iz Ćeklića (Cetinje); Bogetići (Pješivci), zvani Bucatović; Nikšić; Budva, Baošići i peraška naselja, potiču od doseljenika iz Albanije; Trnjine (Cuce); iz Kuča doseljeni u područje Grahova (Nikšić), ogranak Vujačića u Grahovcu, Vilusima, od ovih u Ulog (Kalinovnik) i Paradju (Golija), Nikšić, Zaslepu, Nudolu, Radešinom koritu, Osječenici, svi na području Grahova (Nikšić). Od njih su u Čaradju (Golija), Nikšiću, Oputnoj Rudini (Kovači i Vrbica); Lastva (Trebinje); Čapo (Saez Penji), Argentina; Golija (Nikšić), doseljenici iz Bajica (Cetinje); Lastva (Grbalj), jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; Sasovići (Boka Kotorska), oni su ogranak Draškićevića, doseljenih (1692. god. iz Grahova (Nikšić); Herceg-Novi; Paštrovići; iz Češmara (Ceklin) preselili se u Goričane (Zeta), i kasnije jedni kao: Mirović, drugi u Ulcinj; na području Rijeke Crnojevića su starinci, ranije Sokolović; Brvenice i Pliješevine (Pljevlja); srodnici u područnim Baricama kao: Bošković od kojih su: Kukan. Ovi Vučetići su od Boškovića iz Kolašinskih polja; Štitarice (Mojkovac). Ranije: Ruljković, od njih su Kršikapa, kod Vlasenice u Bosni; Stojnik (Jasenice) u Srbiji, doselili se od Bijelog Polja (Crna Gora); Grahovo (Nikšić) plemićka porodica, iz područnih Ridjana. Ogranak Boškovića iz Polja Kolašinskih i njihovih rodjaka u Baricama (Pljevlja) i okoline; Velika i Vojno Selo (Plav); Mali Mikulići i Sustaši (Primorska krajina); Pistule, Ulcinj, iz Mrkojevića (Bar); Gornji Šestani (Primorska krajina), ogranak područnih Lukića; Kotor; Bijelo Polje; Ulog (Kalinovik), iz Vilusa (Nikšić); Beždjedje (Biograd) iz Zovina i Dolja (Trusina), Nevesinje, Hercegovina, porijeklom iz Grahova (Nikšić)
• Vučetići, bratstvo u Cerovu
• Vučetići, negdašnje bratstvo u Trnjinama
• Vučetići, u Kavacu, u Boki
• Vučetići, u Lastvi u Boki
• Vučetović, vidi: Vusanj, u Gusinju; u Kotoru prije 1500. god.
• Vurina, potomci Beriša u Grudama (Hoti), Tuzi. Njihovih ima kod Nikšića
• Vučinić, Poprati (Paprati), Pješivci i kao: Papraćanin, oni su od Bogdanovih potomaka; Piperi 1) u Rogamama su iz Peleva Brijega (Bratonožići), 2) ogranak područnih Janjića, iz Vranjskih Njiva, jedni su se preselili u Skadar (Albanija) i tamo su: Vučinjić; u Dinjošu, Podgorici i susjednim Goričanima, srodni Vučinama i njihovim ograncima: Mustagrudić i Aligrudić; Rubeža (Nikšić), grana Mrvaljevića; Kuti i Orahovo (Kuči), grana Drekalovića; Podgorica; Nikšić; Žari i Gojakovići (Mojkovac), ogranak Boškovića, a u područnoj Bistrici srodnici Fuštića i Rajkovića; Cetinje; Bar 1912. god.; Paštrovići; Gonjevo i Mosko, pa Orao i Panik (Trebinje), doseljeni iz Zadubja (Crna Gora), ranije prezime Radjen; Vrsnja Dubrava (Bileća), ogranak Ridjana iz Zadubja (Crna Gora); Dobra Voda (Bar); iz Šestana (Primorska krajina), preselili se u zadarsko područje; ogranak Djuričkovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u Bijelom Polju; Dupilo (Crmnica); Jabuke (Čevo), Cetinje, ogranak Stanojevića; Kotor, doseljenici iz Skadra (Albanija), Muo (Kotor); Kočani i Ljeskova Dola (Nikšić) iz Pješivaca; Donja Bijela (Šavnik) ogranak Maleševića, od njih su kod Pljevalja i Danilovgrada, drugi u Orahu i Paniku (Bileća) i Nevesinje, a odatle u Sarajevo
• Vučinići (Papraćani), bratstvo u Cerovu
• Vučinići, bratstvo u Piperima
• Vučinići (Đuričkovići), bratstvo u Đuričkovićima
• Vučinići (Stanojevići), bratstvo u Jabukama
• Vučinjić, vidi: Vučinić
• Vučić, Šobajići (Bjelopavlići), starosjedioci; Bajice (Cetinje), od njih su u Šestanima, Dračevici i Maloj Gorani (Primorska krajina) i u Vraki (Skadar) i Metohiji. Od Virpazara (Crmnica), odselili su se u Vraku (Skadar) oko 1820. god., porijeklom su iz Vučebabića (Vučići), Livari (Primorska krajina); Zalaz (Kotor) i Kotor; Delići (Primorska krajina), doselili su se iz Podgorice; Kiruševa (Gornje Polimlje) 1485. god.; Nikšićke Rudine; u Omari i kao: Jugu, a u Vraki (Skadar) i kao: Nikaj, iz Crne Gore
• Vučić, predak bratstva Preobrežana
• Vučići, katolici u selu Dračevici, u Crnogorskoj Krajini, a iseljeni iz Bajica
• Vučićević, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Gornji Pješivci, ranije Perović - Striković; Paštrović iz Crne Gore; Gluhi Do (Crmnica) i jedni sišli u Buljaricu, pa na Paštrovsku goru (1860. god.), ranije kao: Novaković, drugi u Čačak (Srbija); Zagora i Šišić (Grbalj), oni i isti u Zeti, kao i tamošnji: Vujić, Marović i Vojvodić u Gluhom Dolu; Sasovići, Herceg-Novi; Lukare (Novi Pazar) iz Vasojevića; Mala Pčelica u Lepenici (Srbija), porijeklom su iz Bijelog Polja (Crna Gora); Borač (Kragujevac), od rijeke Tare, kao: Ranin; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Nikolića, porijeklom su iz Vasojevića; Gotovuša (Pljevlja); Grbalj, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Sutomore (Bar) 1869. god.; Bar; u Podgoricu su došli iz područnog Lješkopolja
• Vučićevići ili Strikovići (Perovići), bratstvo u Stubici
• Vučićevići, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu
• Vučica, Kotor
• Vučkalić, Medjice (Bjelopavlići)
• Vučkačić, i kao: Bobičić, u Miokusićima (Bjelopavlići), ogranak Radonjića - grana Petrušinovića, iz grupe Mitrovića. Od njih su u Podgorici i na Cetinju
• Vučko, predak bratstva Vučkovica i Vrbica
• Vučko, Igalo, Herceg-Novi
• Vučković, Njeguši (Kopito), Cetinje (u 16. v.) srodni su Vrbicama, porijeklom su iz Lješanskog područja; Vrbice (Oputne Rudine) - Nikšić, došli sa Bogdašića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Ljubotinj (Cetinje), od njih su u Skadru; Grahovo (Kotor), srodnici onima u Korjenićima; peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Bogdašići (Vučkovići), Bileća, porijeklom su iz Ozrinića (Čevo), Cetinje. Od njih su u Grahovu (Nikšić) i Korjenićima (Trebinje), kao: Baraković, Stijačić, a u Lisavi (Bileća), i Komarnu (Trebinje) i kao: Janičić u Broćancu (Banjani), a u Ljubomiru (Hercegovina) kao: Mateljević; Budva, ranije: Vukliković, vidi: Vušković, sa Brača; Velika (Gornji Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske župe (Rijeka Crnojevića); Prekornica (Cetinje), ranije: Sarap, porijeklo od Sarajeva; u Matagužima, Mahali i Bogutu (Zeta), Skadru, Ulcinju, Budvi i Istri, od njih su u Golubovcima, srodnici Barjamovića, Božovića, Kolovića, Muslića, Petričevića i Radovića, svi u riječkom području; Žlijeb (Kotor); Sasovići, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi; Popovići (Stari Bar); Tudjemili i Dobra Voda (Bar), porijeklom su iz Ljubotinja (Cetinje); Kunje (Ulcinj); Škaljari (Boka Kotorska) iz Budve; Prijeradu (Grbalj) i Nalješići (Grbalj) 16. v., porijeklom su iz Mikulića i tamo imaju srodnike u Veljem Selu (Bar), i Goranima (Ulcinj); Donja Orahovica (Kotor); Budva, sišli su iz Markovine (Cetinje); Nikšić; u Podgoricu došli iz Paštrovića, a tamo iz Pipera; u Skadar (Albanija) došli iz Stare Crne Gore
• Vučkovići, bratstvo u Nelježiću,u Boki
• Vučkovići, bratstvo u Vrbi
• Vučkovići, izumrlo bratstvo u Kopitu
• Vučkovići, iz Ljubotinja dio bratstva ili nekad zvanog plemena Sarapa Vučkovića iz Ljubotinja ( Vučurovići, bratstvo u Krivošijama
• Vučna, Bar
• Vučur, vidi: Vučurović
• Vučurević, iz Dobre Gore (Crna Gora), srodnici Vukalovića, odseljeni u Bogojevo Selo, Ublu i Zupce (Trebinjske); u Ograde u Orahovici Korjenićkoj; u Ive, Prašnje Njive i Zapresjeku, pa u Orah Šume Trebinjske, svi u Hercegovini; Vučurović, Vučur i Vukajlović
• Vučurović, Šobajići (Bjelopavlići), potomci Vučura Brdjanina (brata Vujice, pretka Vujičića). Odselili su se u Korjeniće, pa u Zupce (Trebinje) i neka mjesta Hercegovine i dalje kao: Vučurević. Srodnici Vukalovića u Dabarskom Polju i drugdje. Imaju srodnike kod Gacka u više mjesta; Krivošije (Risan), od njih u Zlostup (Golija), Nikšić; Nikšić, porijeklom su iz Zubaca - Trebinje; hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Vilusi (Grahovo), Nikšić; peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore; vidi: Vučurević, kao: Vučur; vidi: Vujičić
• Vušanović, Bršno (Župa Nikšićka), porijeklom su iz Vasojevića
• Vušković, Budva, kasnije: Vučković. Doselili su se iz Supetra (ostrvo), Brač, kao: Vukliković, a porijeklom su iz Duvna (Bosna), vidi: Vučković u Budvi; Gornji Rsojevići (Bjelopavlići), ogranak Rsojevića, starosjedilaca, ranije Rsoja. Od njih su i Vujović u Vujovićima, Kućištima (Danilovgrad); Piperi; Danilovgrad; Kurilo, Dubrave (Donja Zeta) i Vranjina uz Skadarsko jezero, porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
• Vušović, Velika (Gornje Polimlje), porijeklom su iz Skadra (Albanija), od njih su jedni u Srbiji, a drugi u Ćulićima (Andrijevica); Bršno (Župa Nikšićka), ranije kao: Potolić; Gornje Polje (Nikšić), od njih su (u 19. v.) u Šaronjama (Novi Pazar); Kolašinovići (Bjelopavlići); Kralje (Grančići), Andrijevica i kao: Garančić
• Vušur (Usur), treći sin Ivana Borojevića, predak bratstava Vušurovića i Ivanovića
• Vušurović, kod Cetinja, doselili se iz Starog Vlaha, grana Borojevića. Srodnici su područnim Ivaniševićima, Ivanovićima i Šabanima (Dragoslavljevićima), Cetinje; Terići u Bjelicama (Cetinje); Mužovići u Ceklinu (Cetinje); u Podgoricu prešli iz Dajbaba (Zeta)
• Vušurovići, bratstvo u Tomićima

Izvor:

www.montenegro.org.au/V.html