Wp/cnr/Crnogorska prezimena na S

< Wp‎ | cnrWp > cnr > Crnogorska prezimena na S

Popis Crnogoskih prezimena na SEdit

  • Sabaći, u Ulcinju
  • Sabe = Sabo, u Kotoru
  • Sabini, Kotor 1330. god.
  • Sabinić, Škaljari (Kotor)
  • Sabitović, Pljevlja 1897. god.
  • Sabić, Meljine, Herceg-Novi; Kotor po nahočetu
  • Sablić i kao: Sabljičić, Dobrota (Kotor); Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore
  • Sabličić, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi
  • Sablja, od Vignjevića u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), jedni se odselili u Srbiju
  • Sabljenović, Drobnjak iselili
  • Sabljić, Mul (Tivat) i Ratiševina, Herceg-Novi
  • Sabljičić i kao: Sablić, Dobrota, Igalo (Boka Kotorska) su iz Korjenića (Trebinje)
  • Sabo = Sabe, u Kotoru
  • Sava (Gornjevuk), predak bratstva Gornjevuka
  • Savaljić, Nikšić, vidi: Savović
  • Savević, Nikšić, vidi: Savović
  • Saveti, u Kotoru 15. v.
  • Saveljić, Gradina i Martinićko Gostilje (Bratonožići), vidi: Savović
  • Savin, Nikšić, vidi: Eraković; Kotor
  • Savinić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Savijević, kod Herceg-Novog iz Hercegovine
  • Savinović, Herceg-Novi, po majci
  • Savinčić, Herceg-Novi, po majci
  • Savić, Rubeža (Nikšić), od njih u Rudom (istočna Bosna) i drugi; Podgorica 1894. god.; Lukovo, Dragovoljići i Nikšić, starosjedioci, jedni kasnije i kao: Šućur; Drobnjak iz grupe Srbljenovića - Novljana; Bare, Ritošići i Strmac (Pljevlja) a u područnom Maoču su Vasojevići i kao: Obradović - Rajević iz grupe Kovačevića; ogranak Lazovića iz Kuča u Pasji Pastor i Lopužje (Novi Pazar); Dračevice (Šestani), Krajina su od Pecića doseljenika iz Škrelja; ogranak Guberinića iz Vasojevića u Novi Pazar; ogranak Božovića prešli u Albaniju; Ulcinj 1907. god.; Zagaraču; Gluhi Do (Crmnica) iz grupe Maslončića; Bar; ogranak Boškovića iz Bjelopavlića odseljeni u Srbiju kao: Garašanin; ogranak Bulatovića iz Rovaca preseljenih u Orašac (Šumadija) kuća u kojoj je 1804. god. dogovoren Karađorđev ustanak 19. v.; jedni su iseljenici iz Bjelopavlića u Gradac (Valjevo); iz Borkovića (Piva) jedni odselili u Šumadiju kao: Savić Garašanin; iz Kuča iselili u Drobnjak kao Kudeza - Marković; iz grupe Ćesac Roca iselili u Plav, Vojno Selo (Plav); ogranak Draškovića iz Čeva (Cetinje) odselili se u Gajtan (južna Srbija); Njegovođe (Piva); iz Pive iseljeni u Crnču (Sokolska nahija); Pusto ostrvo (Mala Crna Gora), Piva ogranak Mulina (Čalmonja) ranije Čurović doseljenih iz Tušine (Žabljak); Brezojevice (Plav); Kotor (Boka Kotorska) su iz područnih Bogdašića; Ubli i Krivošije, Herceg-Novi su 1687. god. doselili iz Korjenića (Trebinje); Kosijeri (Cetinje); od Herceg-Novog odselili se u Novi Sad; ogranak Vujačića iz Pipera u Valjevo; Dajkovića Lomila (Ceklin)
  • Savićević, Pješivci, ranije Šteković - Babić, od njih su u Straševini (Nikšić); Nikšić ogranak Markovića iz Pješivaca, starinom su iz Hercegovine; drugi u Nikšiću ogranak Markovića, došli iz Dobre Vode (Bar); Sotonići (Crmnica) iz Paštrovića; Kosijeri (Cetinje) i kao: Kosijer iz Radomira (Rijeka Crnojevića); kod Spuža (Bjelopavlići); Vitasovići (Pješivci) doseljenici iz Kuča; ogranak Božovića u Zagaraču (Danilovgrad); Zalaz (Kotor); ogranak Vojvodića u Građanima kod Rijeke Crnojevića; u Bjelopavlićima; u Zeleniku ogranak Brajovića, ogranak Košutića, ogranak Pavkovića, ogranak Jovanovića, ogranak Balevića u Bratonožićima
  • Savićevići, (po užem bratstvu Čuknić) Luka Purenov Stamatović se u drugoj polovini XIX veka preselio sa porodicom iz Rogama (Piperi) u Spuž (Bjelopavlići) - inače ova dva mesta su udaljena svega 5km jedno od drugoga uz Zetu - jer je ovde dobio imanje. Lukina tri sina Savo, Petar i Spaso su se preselili sa njim. Petar i Spaso su umrli bez dece, odnosno za Spasa ne postoje precizni podaci jer se odselio za Grčku odakle se javljao svojim bratstvenicima do I Svetskog rata. Savo Lukin 1896. menja svoje prezime Stamatović u Savićević, tako što je na ime svog prađeda dodao nastavak -ević. Prađed se zvao Savić Radojev Stamatović, a majka ovoga bila je Čukna po kojoj se Savićevići po užem bratstvu zovu još i Čuknići. Čukna je bila hrabra i vrlo cenjena žena u bratstvu Stamatovića. Savo Lukin je imao najbrojniju porodicu -10oro dece. Tri sina Savova nastavila su lozu sa prezimenom Savićević u Beogradu, Spužu i Kaštel Lukšiću. Najstariji Savov sin Mihajlo -zvan Branko je živeo u Beogradu i imao dva sina, stariji je umro bez dece, a od mlađeg ima unuka i praunuka. Srednji Savov sin Đorđija je takođe živeo u Beogradu i imao je dve ćerke i sina, od sina ima dve unuke. Najmlađi Savov sin Vasilije ima tri sina i tri ćerke, dva starija sina (od kojih je stariji pokojni) - koji se jedini greškom matičara prezivaju Savičević - su u Kaštel Lukšiću i imaju po dve ćerke. Najmlađi Vasilijev sin živi u Spužu (Bjelopavlići) i ima sina i dve ćerke. Mlada, cenjena hrvatska književnica Olja Savičević - Ivančević je ćerka najstarijeg Vasilijevog sina. (prilog poslala Sandra Savićević sandrasavicevic@gmail.com)
  • Savićevići - Božovići, bratstvo u Zagori
  • Savićevići, bratstvo u Pješivcima
  • Savićevići, bratstvo u Sotonićima
  • Savicki, Klinci i Zelenika, Herceg-Novi
  • Saviček, Bar
  • Savičić, Bata (Cuce), Cetinje i kao: "Jebizima"; Budva
  • Savičići (Jebizime), staro bratstvo na Bati
  • Savković, Piperi potomci Lužana, od njih su u Lužanima (Zeta) i Lužanima (Užice), Srbija, a jedni u Lipovac (Aranđelovac); u Čečavi (Teslić) porijeklom su iz Danilovgrada (Crna Gora)
  • Savkovići, starosjedioci u Podgorici (Tološi), porijeklom iz Bratonožića
  • Savo Raslapčević, predak bratstva Sjekloća
  • Savo Markov, brat vladike Petra I
  • Savović, ogranak Papića u Komarnici (Šavnik), a u Crkvičkom polju kao: Vranić, vidi: Papić u Petrovićima; u Nikšiću i kao: Savević, Savaljić i Saveljić; Herceg-Novi po vanbračnom djetetu; Dugi Do (Njeguši), Cetinje; Crnci (Piper), a u nekim područnim selima su ogranak Janića iz grupe Stanjevića od njih su u Budvi kao: Savović; Kuči ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića, od njih su u Ulcinju 1911. god. i područnoj Darzi i Mikulićima; Goražde (Berane) porijeklom iz Kuča od Savovića - Popovića; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Krnjice (Krajina); ogranak Brakočevića u Šekularima odakle su se jedni preselili u Peć; Paštrović; Ubalac (Kuči) ogranak Vujoševića - Mrnjavčevića, vidi: Čarapić; Bar; Jablanica (južna Srbija), grana Vujoševića sa Momča (Kuči), pa kao: Dragović prešli u Slivovo (Lugovi), Uroševac
  • Savovići, staro bratstvo u Dugom Dolu
  • Savčić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Sager, Herceg-Novi
  • Sagur, i, (Sagurović), 13. v. u Baru i kao: Sagurija = Zaguri = Čaguri, u Kotoru kao: Zagurović
  • Sagurija, vidi: Sagur
  • Sadagić, Pljevlja doselili iz područnog Tvrdoša
  • Sadik, Nikšić
  • Sadiković, Potrlica i Pljevaljsko Polje (Pljevlja); Rasova (Bijelo Polje); Podgorica 1880. god.
  • Sadić, kod Plava i Gusinja
  • Sadović, u Pljevlja su se doselili iz područnog Tvrdoša 1864. god.
  • Sadopić, Pljevlja 1862. god.
  • Saijnović (Šainović), Budva 1650. god.
  • Saiti, Nikšić
  • Saičić, grana Mijomanovića u Vasojevićima; Bjelopavlići; Cetinje
  • Saje, u Kotoru 1330. god.
  • Sajić, iseljenici iz Pive u Grčiće (Srbija)
  • Sajčić, Vasojevići, starosjedioci; Vinicka (Berane)
  • Sakar, i, Ponari (Zeta) doseljenici iz Đinovića (Kosijeri), Cetinje gdje su starosjedioci, od njih su i u selima Vrake (Skadar), a odseljeni u Vasojeviće prezivaju se Đinović
  • Sakarević, Bar
  • Sakić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru
  • Saković, ogranak Rajevića - Raketića u Vasojevićima
  • Sakrapos, u Podgoricu doselili se iz Grčke
  • Sal, Peraška naselja, doseljenici iz Italije
  • Salagić, u Lješkopolju, Podgorici, Tuzima i Skadru, iz Anadolije (Turska)
  • Salaj, Šas (Ulcinj) i u područnom Katrkolu i kao: Solaj
  • Salaković, Dobre Vode (Bar)
  • Salambros, u Rijeci Crnojevića iz Grčke
  • Salapura, Nikšić
  • Salaić, u Podgorici jesu iz Azije; Mrčevo (Grbalj)
  • Salatić, Zelenika i Kuti, Herceg-Novi su iz susjednih Konavala
  • Salahanović, Nikšić
  • Salac, Ljubotinj, Srednja Sorotima; Zaljev, Bar
  • Salva, i kao: Salve i Salvi, u Kotoru i područnim Škaljarima
  • Salve, vidi: Salva
  • Salvi, vidi: Salva
  • Saldo, Nikšić
  • Sal, e, Cukovići i Velji Ostros (Primorska krajina)
  • Salević, iz grane Novakovića u Vasojevićima
  • Saliagić, Podgorica
  • Salimon, i, (Solimon), Budva iz Smedereva 1650. god.
  • Salić, kod Ulcinja, Komorača i Gusinja (Skić) su iz Klimenata (Albanija) Napomena: selo Komorača i Skić se nalaze kod Plava, a ne u Gusinju. (prilog poslao Senad Saliha Salić)
  • Saliu, Podgorica
  • Salihović, Boljanići (Pljevlja)
  • Salović, Rožaj doseljeni iz Nikšića
  • Salhanović, Nikšić
  • Saljić, Plav
  • Saljuk, Zagonja (Ulcinj)
  • Samardžić, Cetinje; Krivošije (Boka Kotorska) potomci Sava Ivanova, grana Orlovića (Strahinjića), jedni u Blagaj (Hercegovina) pa u Karlovce (Srem); Čarađu (Gacko) porijeklom su iz grada Sokola (Bosna), jedno vrijeme u Cucama i Bajicama (Cetinje), od njih su u Podgorici, od Komnena Bajice, pretka bratstva Samardžića, u Krivošijama (jedni i kao: Samardžić - Komnenović) i Rijeci Crnojevića kao: Osmanagić i Čakić; Samardžić u Kusidima i u Nikšiću; i kao: Samardžić u Komanima (Podgorica). Kobilji Do (Cuce), Cetinje doselili od Nevesinja (1878. god.), porijeklom iz Pive; Gusinje; Pljevlja i okolina; kod Perasta (Boka Kotorska), iz Krivošija
  • Samardžići, bratstvo u Krivošijama
  • Samardžici u Podgorici
  • Samardžići, porodica u Kobiljem Dolu u Cucama
  • Samatović, Nikšić
  • Samac, Podgorica
  • Sambolec, Podgorica
  • Sambrailo, Nikšić odselili 1721. god. u Buiće (Dubrovačku Župu), Martinoviće i Mokoš (Dubrovnik)
  • Samović, iz Raške u područje Duklje, 492 - 540. god., kasnije od Sama (vlastito ime) i dalje do 843. god. kao: Samovladović i Svevladović
  • Samoili, 13. v. u Baru
  • Samovladović i Svevladović, vidi: Samović
  • Samotvor, Kotor
  • Samohod, Herceg-Novi
  • Samuel, u Kotoru
  • Samuelis, u Kotoru
  • Samuk, Zagonja (Ulcinj) porijeklom iz Albanije
  • Sangič = Sankta, u Kotoru
  • Sandaljević, u Antibari (Bar) 1444. god.
  • Sandić, Malinsko (Žabljak) ogranak Abazovića; ogranak Jovića iz Drobnjaka preselili se u: Krašljevo, Ograđenicu i Bobovo (Pljevlja) pa jedni u područni Meštrovac; Popov Do, Zasad (Bobovo), Pljevlja; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru ogranak Dakića
  • Sanković, vlastela 1382. god. i u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, ranije kao: Draživojević; Bajice (Cetinje); Paštrovići 1712. god.
  • Sankovići, staro bratstvo u Bajicama
  • Sankovići, bratstvo u Pažtrovićima
  • Sanli, Rose, Herceg-Novi
  • Santini, Kotor
  • Santo, Ulcinj
  • Santović, Bar
  • Santrač, Nikšić
  • Sapurić, Oputne Rudine (Nikšić)
  • Sarabić, Tušine (Žabljak)
  • Saravelja, Tušine (Žabljak) odselili se preko rijeke Tare
  • Sarajlija, Bijelo Polje
  • Sarajlić, Vranjina na Skadarskom jezeru; Nikšić; Bijelo Polje
  • Sarani = Saranin = Saranus, u Kotoru
  • Saraović, Njeguši (Cetinje)
  • Saraor, Mirac (Njeguši), Cetinje
  • Saraori, stari rod u selu Mircu
  • Saraorić, Nikšić
  • Sarap, Bogute (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i kao: Sorapa, doseljeni iz Sarapovića (Sarajevo), razgranati na: Vukićević, Vujanović, Markišić, Laličić, Banović, Kaluđerović, Vučković, Karadaglić, Popović i u Peroj (Istra)
  • Sarapa, Bogute (Cetinje) 1465. god. doseljenici iz Sarapovića (Sarajevo) razgranati u 8. bratstava, vidi: Sarap
  • Sarapi, bratstvo u Ljubotinju
  • Saratlić, potomci Novljana u Drobnjacima
  • Sarac, Šušanj (Bar)
  • Saracenis, Kotor, 9. v.
  • Saračević, Nikšić i jedni odselili u Rašku
  • Sarvan, Pljevlja 1864. god.
  • Sardelić, Kotor
  • Sarić, ogranak Milića iz grupe Srbljanovića u Zukvi, Borovcu i Markovcu (Drobnjak); u Banjane su doselili iz Velestova (Cetinje); iz Pive odselili u drugoj polovini 18. v. u Gružu Kragujevačku; kod Kotora i kao: Šućević ranije Pašarović od njih jedni odselili u Goševo pod Golijom (Raška)
  • Saričić, Bjelopavlići
  • Sasović, Herceg-Novi, po majci
  • Sasojević, 1692. god. doselili se iz Sasojevića (Pješivci) i Kameno (Boka Kotorska)
  • Sauček, Herceg-Novi
  • Safavić, Pljevlja
  • Safija, Kravari (Ulcinj)
  • Saftić i kao: Softić, u Pljevljima
  • Sačar, Kotor
  • Sačer, Kotor
  • Sašar, Kotor
  • Sašić, i kao: Sošić, Rakita (Bijela Polje)
  • Sbutega, Baošići i Prčanj (Boka Kotorska)
  • Svacio, u Bar a u Ulcinju Svačio iz Svača (Ulcinj)
  • Svačio, vidi: Svacio
  • Svevladović (Smovladović) vidi: Samović
  • Svekler, Kotor
  • Svenda, Kotor
  • Svetiko, 1398. god. u Paštrovićima
  • Svetloća, Limljani, Crmnica i kao: Svjetloća; Nikšić
  • Svilanović, Kruševice, Herceg-Novi starosjedioci
  • Svin, u Ulcinju
  • Svinčić, Bar
  • Svirala, Polja (Mojkovac)
  • Svironja, Velestovo (Cetinje) iz Zete
  • Svirčić, Kotor, po nahočetu
  • Svičević, u Podgorici
  • Svniligaj, Kumbor, Herceg-Novi
  • Svobod, a, Kotor; Herceg-Novi i područne Crkvice
  • Svorcan, Nikšić iz Hercegovine; u Oputnim Rudinama (Nikšić) i kao: Sforcan
  • Svrzić, Podgorica
  • Svrkić, Rasova (Bijelo Polje)
  • Svrkota, Boljanići, Bobovo, Svrkote (od njih Svrkota u Hadđićima - Goražde), Bukovica i Moranca (Pljevlja) i u Podgorici
  • Sdrul = Sdrulis, u Kotoru
  • Sead, Nikšić
  • Searani, Kotor
  • Sevasto, u Ulcinju
  • Seganović, Crmnica
  • Segarić, Budva, doselili iz Bara
  • Sedović, Nikšić; Kameno i Dobrota (Boka Kotorska)
  • Seifer, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Sejda, Nikšić
  • Sejdanović, Plav
  • Sejdić, Nikšić pa u Zmijanac i Rasovu (Bijelo Polje)
  • Sejnveber, Herceg - Novi
  • Sejfović, Pljevlja
  • Sekić, Orahovo (Kuči) i jedni su prešli u Podgoricu, ogranak Lukačevića, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
  • Sekla, Kotor
  • Seklar, Kotor
  • Seklac, Fraskanjeli (Ulcinj)
  • Sekler, Kotor
  • Sekloća, u Podgorici 1882. god.
  • Seknić, Orahovo (Kuči) i jedni preselili u Tuzi i Podgoricu; ogranak Lukačevića u Zeti
  • Seknići, 1990. god, čuo sam od starca kako su dolazili Seknići. Bilo je 4 brata: Meneza, Peneza, Luka i Sekula. Od Meneza su nastali Menezići (koji se nijesu poturčili). Od Peneze potiču Penezići, a od Luke - Lukačevići od kojih su se pola poturčili, a pola ne. I dan danas ima Lukačevića koji su rodjaci od dvije vjere, ali iste krvi. Od Sekule isto se desilo, ali su malo prominijelili prezime: na Sekulići (pravoslavci) i Seknići na turskoj vjeri. Seknići imaju i drugo prezime na "Trebinje"? Nijesam siguran da li je to tacno ili ne!? (Prilog: Šeko Seknić, Boston USA sekniqi17@msn.com )
  • Sekulić, grana Bezdanovića u Bandićima (Komani) potomci Sekule Radonje Ivanova, grane Orlovića (Strahinić), a jedni su (1888. god.) preselili u Zagonje i Donje Mikuliće (Ulcinj) i Zaljev (Bar); u Borič Stari (Skadar) i kao: Panbuki iz Komana; Zabrđe (Berane) i kao: Sekulić - Šćepović; Nikšić; Bar; Gornja Morača, jedni od njih odseliše u Kruševac; Bjeloši (Cetinje); u Bjelopavlićima srodni Mihailovićima; Cetinje; Danilovgrad; Podgorica; Kuči, od njih su u Zagrađu (Berane) i Zaton (Bijelo Polje), od njih su kod Vršca (Banat) i kao: Crnjanski; Pavino Polje (Bijelo Polje); od oko 1800. god. iz Bjelopavlića kao: Sekulić; Glibaći i Gorica (Pljevlja) iz područnog Maoča; ogranak Miranovića u Zeti i Lješkopolju; vidi: Ulić
  • Sekulići, bratstvo u Bjelopavlićima
  • Sekulići, bratstvo u Bjelošima
  • Sekulići ("Bandići"), bratstvo u Bandićima
  • Sekulović, Josice, Dobrota i Kameno (Boka Kotorska) 1693. god. iz Nevesinja; Bijela (Boka Kotorska) iz Hercegovine; grana Branilovića u Pivi; Nikšić 16. v., od njih su u Vranjskoj dolini i kod Mojkovca; Brskut (Bratonožići), od njih su u Podgorici; Gusinje; Kruševice, Herceg - Novi; Kotor; kod Ivanjice (Srbija) i kod Novog Pazara jedni kao: Burija iz Kuča (Podgorica)
  • Sekulovići iz Pive (Seljani), starosjedioci
  • Sela, Kotor
  • Selaj, Braiša i Široke (Krajina)
  • Selaković, Momišići (Podgorica); Kuči; Morača, od njih su u Drobnjacima
  • Selalović, Dabezići (Bar)
  • Selanović, u Dobroti (Kotor), kao: Dulović (potomci Dula Obrenova) iz Trnovice (Sarajevo)
  • Selac, Fraskanjeli (Ulcinj)
  • Selezanik, Kotor
  • Selenati, Kotor
  • Selenatić, Kotor
  • Selenić, Kotor, po nahočetu
  • Selimanać, Ulcinj
  • Selimanović, Berane
  • Selimanjin, Plav
  • Selimadžović, Goričani (Zeta) iz Graha
  • Selimbegović, Ulcinj
  • Selimović, Klanac (Rožaj) ogranak istoselskih Murića; Plav; kod Rijeke Crnojevića do 1760. god.
  • Selinderović, u Zetu iz Zambeze (Crmnica)
  • Selit, Ulcinj
  • Selić, manje bratstvo od Vlahovića, pleme Rovca. Danas naseljeni širom svijeta. U Crnoj Gori (Kolašin, Podgorica, Bar, Budva, Ulcinj), Srbiji (Beograd, Novi sad, Kraljevo, Kula, Lovćenac, selo Kruščić), Francuskoj (Lyon, Tuluz), Švajcarskoj, Boliviji, Kanadi itd. Svi slave sv.Luku i vode porijeklo iz Rovaca, selo Trmanje. Srednja škola u Kolašinu se zove "braća Selić". Pukovnik u Boliviskoj vojsci Andrija Selić, vodja hapšenja čuvenog revolucionara Che Gevare. Selići su dali tri plemenska kapetana, više plemanskih barjaktara i Crnogorskih ordonosaca. Prezime su dobili po Seli, koja je mlada ostala udovica jednoga Vlahovića, pa su njeni potomci dobili prezime Selić. Tokom kolonizacije veliki broj Selića koloniziran je u Vojvodini, selo Kruščić, opština Kula - Bačka.(prilog poslao Dejan Selić selicd.dejan@gmail.com )
  • Selmanović, ogranak Dupljaka iz Derače (Lozna), Bijelo Polje iselili u Paralovo (Novi Pazar); ogranak Tomaševića kod Pljevalja; Pljevlja 1813. god.; Kosanica (Pljevlja) prešli u područne Židoviće i Kričak, a jedni u Mileševo (Zlatar)
  • Selmanović, iz Zete prešli u Podgoricu, Lješkopolje, matično pa u Podgoricu, Berane i Zagonja (Ulcinj)
  • Selmović, Pljevlja 1872. god.
  • Selović, Vladimir
  • Selhanović, Nikšić; Momišićima i Podgorica 1881. god. rod Kobasičića
  • Selčan, Štoj (Ulcinj)
  • Selčanin, Briska Gora, Sustjel i Reč (Ulcinj)
  • Semenderi, bratstvo u Boljevićima (Crmnica)
  • Semerad, Kotor
  • Sen (ken), Ulcino = Ulcinj
  • Sendović, Bar
  • Senić, Donja Ržanica (Berane) iz područnih Šekulara; Trešnjevo (Cuce), Cetinje, od njih su kod Avtovca i Fojnice (Hercegovina) (potomci Živkovi) najbliži su im u Trubjeli (Nikšić); Crvenka (Bačka), Igalo, Topla i Peraška naselja (Boka Kotorska); Čevo (Cetinje), od njih su u Rovcima; ogranak Pešića doselili kod Berana iz Bjelopavlića a porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Praćevcu i Bastasima; Vukove Zgrade (Ceklin), Rijeka Crnojevića; u Vraki (Skadar) iz Bjelica (Cetinje)
  • Senići u Hercegovini i u Boki
  • Sentenčić, Herceg-Novi, Mrkovi, Brgula i Ljuštica (Boka Kotorska)
  • Senčević, Boka Kotorska
  • Senčić, Đenovići, Herceg-Novi, drugi po majci; doseljenici iz Konavala
  • Senfert, Herceg-Novi
  • Seortić, Herceg-Novi po nahočetu
  • Sepalina, u Baru
  • Serakić, Podgorica, potomci Milinjića iz Bjelopavlića
  • Seranigović, Paštrovići 1398. god.
  • Seratlić, ogranak Tomića-Balotića u Gornjoj Bukovici, Previšu i Provalijama, Drobnjaku potomci Novljana; u Podgoricu došli iz Trebinja i drugi iz Drobnjaka
  • Sergi, u Kotoru
  • Sergius, Boka 1328. god.
  • Sergota, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Serdarević, Dobrota (Boka Kotorska); Herceg-Novi (17. v.) ranije Vojinović, pa u područne Srbine
  • Serdarović, ranije: Bošković, u Orjoj Luci (Bjelopavlići) vidi: Mijajlović, jedni se iselili; u Plavu 1889. god.
  • Serden, ogranak Kneževića u Cucama (Cetinje)
  • Serdeni, rod u Hercegovini
  • Serdilo, u Baru (Antibari) 1306 - 1311. god.
  • Serišević, Kotor
  • Sermanin, Riječ (Ulcinj)
  • Serta, Herceg-Novi
  • Serhatlić, od Kolašina odselili u Kosurić (Novi Pazar)
  • Sesnović, Kotor; Podgorica 1886. god.
  • Sesta, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), preci Koslina i Radiša, rodonačelnika više prezimena
  • Sestan, Paštrovići 1398. god.
  • Sestan = Šestan, u Baru i Kotoru iz Šestana (uz Skadarsko jezero)
  • Setenčić, Mrdari (Tivat) iz Hercegovine, vidi: Sentenčić
  • Sefer, Herceg-Novi
  • Seferagić, Koće (Kuči) iseljenici kod Gusinja i Plava
  • Seferović, Kuti, Bijela, Morinj i Sasovići (Boka Kotorska) doseljenici iz Kuča; Herceg-Novi; u Piperima ranije Memetović - Petrović, odselili u Podgoricu (1687. god.), u Kuti, Herceg-Novi, a drugi kasnije u Nikšić, Skadar i Carigrad; Podgorica, Šame i Zetu gdje su i kao: Husić; Peraška naselja su iz Stare Crne Gore; Kotor; Bijela, Herceg-Novi su iz Pipera; Grdovići, Dobra Voda i Krute (Crnogorsko primorje), srodni Nikičićima; Paučine (Rožaj) su iz Graša (Đakovica)
  • Sefić, Arbaneš (Primorska krajina); Sozina (Sutomore), Bar
  • Sefović, Ćurke (Ulcinj) doselili iz Zadrima
  • Sec = Zec, u Kotoru
  • Sešeković, Kotor
  • Sivnupović, kod Nikšića, 1695. god.
  • Sierković, Baošić - Herceg-Novi
  • Sijamić, Boljanići (Pljevlja)
  • Sijarić, Godijevo (Gornji Bihor), Bijelo Polje starinci; Rasova (Bijelo Polje)
  • Sijerkov, Strpa (Risan), a u područnim Bijeloj, Jošići, Baošiću, Kostanjici, Đenovićima, Morinju i Kumboru i kao: Sijerković, razgranati od onih iz Strpa, a porijeklom iz Nikšića, ogranak Pilatovaca iz Oputnih Rudina
  • Sijerković, vidi: Sijerkov
  • Sikimić, ogranak Pilatovaca iselili iz Oputnih Rudina (Nikšić) u Drobnjake, od njih su u Žljijebu, Herceg-Novi
  • Sikić, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo) na ušću Sušice u Taru
  • Siković, Bar 1431. god.
  • Silbo, u Kotoru 15.v.
  • Siloć, Peraška naselja, starosjedioci
  • Silvić, Jošica, Baošići i Herceg-Novi (Boka Kotorska) su iz Konavala
  • Sima, Štoj (Ulcinj)
  • Simaković, Lješkopolje (Podgorica)
  • Siman, i, Bar
  • Simanić, Gornje Polje (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Zimonjić
  • Simanov, Salč (Ulcinj); Bar
  • Simanović, Bratica i Krute (Ulcinj); Cetinje; Beran Selo (Berane); Zaton (Bijelo Polje); iz Pive u Cerovo (Valjevo)
  • Simaček, Tivat; Mojdež, Boka 1726. god. iz Hercegovine
  • Sim, en, on, Štoj (Ulcinj)
  • Simental, Dobrota (Kotor)
  • Simeone = Simeonis = Simonis = Simesu, u Kotoru
  • Simeunović, Bihor (Bijelo Polje), od njih su u Brajkovcu (Lajkovac)
  • Simić, Nikšić; u Velikom Crljenu, Kalenićima i Tomanima kao: Simić (Radomirović) Šumadijska Kolubara jesu iz Crne Gore; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković
  • Simićević, Aluga (Šaranci), Žabljak ogranak su Simića = Raičevića (Miloševića), doselili iz Plane (Kolašin), a porijeklom iz Plane (Bileća), "starinom iz Kuča", od njih su u Vraneškoj Dolini (Bijelo Polje)
  • Simović, Cuce (Cetinje) ogranak Miljenovića (Gradinjana) doseljenih iz Čarađa (Gacko); Herceg-Novi doselili su se iz Miljevca, Nevesinje; Saš, Morača ogranak Rakočevića, od njih su u Beloševcu, Lepenica; u Lipovu (Kolašin), posebni; Cetinje; Podjahorina, Miljevina i Brusna (istočna Bosna), ogranak Vuičića od Grahova (Nikšić). Istorodni u Lipiku (Gacko) i Montani (Amerika); ogranak Đurišića - Kovačevića, Vasojevića a drugi su ogranak Pantovića - Kovačevića, Vasojevića, od njih su u Sebečevu (Novi Pazar); Vraneška Dolina (Bijelo Polje), srodni Kljajićima i Raščanima; Pobor i Svojčevo (Pljevlja), a u područnim Židovićima i Lučici njima su nesrodni; Cerovo (Bijelo Polje); Crnci (Piperi); iz Pive iseljeni u Radljevo (Valjevska Tamnava); Škaljari (Kotor) su iz Stare Crne Gore, a od njih su u područni Muo i u Milu (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) prešli u Dragovoljiće (Nikšić) oko 1811. god. Zatim jedni pređu u Glibaće (Pljevlja), a drugi u Rumuniju
  • Simovići, grana bratstva Miljenovića u Cucama
  • Simoj, u Grilu (Vraka), Skadar iz Crne Gore, ranije kao: Rajčević
  • Simon, Pistula (Ulcinj) doselili se iz Miridita (Albanija)
  • Simonov, Kotor 1330. god.
  • Simonovac, Donja Bitina (Uroševac), od Gusinja
  • Simonović, Jasenovo (Donja Morača) iz grupe Jasenovčana, doseljenih iz Popova Polja (Hercegovina), jedni od 5. barat doseljena; Kuči iselili u Darzu (Ulcinj) 1878. god., a odatle jedni u Ulcinj 1900. god.; Bratica, Ulcinj; Bar; Kotor 1552. god.; Nikšić; Nikšićka Župa potomci Trebješana; Andrijevica 1880. god.; Šekulari (Berane) jesu potomci Lužana iz Bjelopavlića; Velika (Plav) iz Šalja (Albanija); Gostilje (Zeta) su ogranak Vujadinovića iz Bjelopavlića; ogranak Kusarovića - Radulovića u Bjelopavlićima
  • Sim Parma, Krče, Ulcinj
  • Simu, Bigovo i Kubasi (Tivat) su iz Stare Crne Gore
  • Simunović, Darza (Ulcinj) su iz Bjelopavlića, vidi: Simonović. Stubica (Piva) od Branilovića, od njih su u Vrh Prače (Rogatica); Pošćenje (Šavnik)
  • Simunovići iz Pive (Stubica), starosjedioci
  • Simućević, potomci Novljana, vidi: Simićević
  • Sinan, ov, Ulcinj; Štodra (Bar)
  • Sinanović, od Kurpejovića, ranije Pejović u Biševu (Rožaje), jedni kasnije i kao: Đozović, od istih su i u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar), porijeklom iz Morače; Rožaj 1893. god.; u Ćeklićima (Bojkovići), Cetinje, ranije Androjević (Marojević); Kuči, 16. v. ranije Kutević, porijeklom iz Klimenata (Albanija), od njih su u Podgorici; Ulcinju; Plavu; Nikšić; Ćeklići (Cetinje) ogranak Marojevića, od njih su u Kotoru; Rastić i Ljeskovac (Ulcinj); Pašića Polja (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja); Pljevlja 1854. god.; kod Plava i kao: *Sibanović, grana Hota
  • Sinanovići, rod u Ćeklićima
  • Sinanovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
  • Sindik, Gornja Lastva (Tivat); Tivat iz Istre
  • Sinović, vidi: Adžisinović u Podgorici
  • Sinđelić, Kolašin; Bihor (Bijelo Polje) od njih su: Ropčevac podnožje Kosmaja; Trbušnica (Šumadijska Kolubara)
  • Sinđić, Piva jedni iselili u drugoj polovini (18. v.) u Toponicu (Gruža Kragujevačka); Kuči iselili u Stapare; Rovca; Sokolac (Bijelo Polje)
  • Sinimotović, iz Zete preselili se u Podgoricu
  • Siništaj, Dušice (Podgorica); Tuzi, i kao: Sinseštaj
  • Siništović, Gornja Zeta iz Gruda
  • Sinobad, Herceg-Novi
  • Sinobrad, u Budvu došli iz Knina
  • Sinoj, u Grilu (Vraka), Skadar i kao: Rašković, iz Crne Gore
  • Sinković, Herceg-Novi
  • Sinimonović, Zeta; Podgorica
  • Sinjanović, Plav
  • Siraković, u Baru
  • Siritković, Nikšić
  • Sirković, iz Bihora (Bijelo Polje) odselili se u Ropčevo (Šumadijska Kolubara)
  • Sirobanović, Podgorica
  • Sirovina, Boljanići (Pljevlja)
  • Sirović, Perast (Boka Kotorska)
  • Sirota, Herceg-Novi
  • Siropa, Bar
  • Sirčić, Nikšić i Kolašin
  • Sisa, Herceg-Novi
  • Sisoe = Sisoje, u Kotoru
  • Sisol, u Kotoru 15. v.
  • Siti, Kotor 1432. god.
  • Sitić, Herceg-Novi
  • Sihar, Podgorica
  • Sičo, u Kotoru 15. v.
  • Sišić, Herceg-Novi
  • Sjever, Herceg-Novi
  • Sjeverić, Boronjino, Bjelopavlići
  • Sjeverović, Donji Kraj (Čevo), Cetinje
  • Sjeverović, Kuti, Herceg-Novi, po majci
  • Sjeverovići, staro bratstvo u čevskom Donjem Kraju
  • Sjekar, Nikšić
  • Sjekloća, Dobrsko Selo, Cetinje; Vranjina na Skadarskom jezeru; Limljani (Crmnica); Nikšić porijeklom iz Hercegovine
  • Sjekloće, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
  • Sjekloće na Cetinju, na Vranjini, u Limljanima, Podgorici, Nikšiću, Beogradu i Vojvodini
  • Skadranin, Nikšić; Danilovgrad; Grbalj
  • Skanata, Gornja Lastva, Tivat
  • Skaljić, Kotor
  • Skvarica, iz Grahova (Nikšić) kao: ogranak Kovačevića odselili se u Stražište i Šume (Trebinje)
  • Skejan, Murići uz Bojanu iz Krajine u Štuf (Ulcinj)
  • Skejović, u Bar iz Ćeklića (Cetinje); Gostilje (Zeta) i kao: Skobaljević
  • Skejovići, muslimani u Baru
  • Skender, vidi: Sklender
  • Skener, Paštrovići iz Albanije
  • Sklavi = Slavi = Slavine, kasnije Mankini u Kotoru
  • Sklender, Režović (Paštrovići) došli od Skadra
  • Skoval, Zelenika, Herceg-Novi
  • Skenderović, Trpeze i Boljevac (Berane); Brskut, Bratonožići preselili se u Bihor, rođaci su im: Ramdedović i Dervović
  • Skerlić, od Bijelog Polja odselili se u Lipovicu (Jasenica); Skerlić u Migovcu (Šumadija) i okolini Nikšića jesu iz Drobnjaka
  • Skersović, Kotor
  • Skefić, Kotor
  • Skit, Kotor 1419. god.
  • Skifić, Kotor
  • Sklender, Reževići (Paštrovići) došli od Skadra, i kao: Skender
  • Skobal, Zelenika, Herceg-Novi
  • Skobaljević, Gostilje (Zeta), srodni: Prenkićima i Markitovićima, doseljenih iz Albanije, porijeklom iz Stare Crne Gore
  • Skok, u Podgorici
  • Skoka, Sipanja (Bijelo Polje)
  • Skonc, Kotor
  • Skordul, a, u Baru
  • Skorza, Podgorica
  • Skorimir, uKotoru
  • Skorjanin, Međurečje (Ulcinj)
  • Skorović, u Budvi
  • Skorupan, Pljevlja; Podgorica
  • Skoci, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
  • Skočajić, Nikšić
  • Skočić, Nikšić i Kolašin
  • Skočković, Mokro (Šavnik)
  • Skrobanović, Mojanovići (Zeta) došli iz Bera (Lješkopolje); Ubli (Kuči) i Podgorica ogranak Vujoševića = Drekalovića
  • Skrobalj (Skrobaljević), Gostilje (Zeta)
  • Skrobljaljević, vidi: Skrobar
  • Skromput, vidi: Skromut
  • Skromut, Put, (Skrobut), Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića)
  • Skronjan, Međurečje (Primorje Crnogorsko)
  • Skulić, Savina, Herceg-Novi
  • Skuletić, Duba (Piva) došli iz Drobnjaka
  • Skura, Gorani (Primorje)
  • Slav, u Ulcinju 1242. god.
  • Slavić, Nikšić; Perast (Boka Kotorska)
  • Slavoni = Slavoli, u Kotoru
  • Slavković, ranije: Đurašković u Velici i Skiću (Plav) i Gornjem Polimlju i jedni i kao: Lušcanin, od njih su u Ljevašima (Peć); vidi: Đurašković; Prijelozi i Vrbica (Bijelo Polje); Vojno Selo (Plav); u Plavu 1912. god.; Podi, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.; Ropočevo (Obrišna - Sopot), Šumadija došli iz Bihora (Bijelo Polje)
  • Slavonina, Paštrovići 1712. god.; Sušćepan, Herceg-Novi
  • Slavujević, preci: Matović i Kruščić, u Banjanima (Nikšić) 1687. god., od njih su u Šidu i Sremskoj Mitrovici; u Drobnjacima ogranak Dančulovića
  • Sladović, Grbalj; Sušćepan, Trebjesina i Kameno (Boka Kotorska)
  • Sladojević, Nikšićka Župa iz Hercegovine; Nikšić; Grahovo (Nikšić); Sušćepan (Boka Kotorska) su iz Popova (Trebinje)
  • Slakovci, Međurečje (Primorska Krajina); Ćeklići (Cetinje)
  • Slaović, Krašići (Tivat)
  • Sklender, Paštrovići
  • Slatković (Dragutinović), Ubas (Ćeklići), Cetinje; Sasovići, Boka iz Popova (Hercegovina)
  • Slatkovići, staro bratstvo na Ublu
  • Slijepčević, Orah (Piva), jedni se preselili u Samobor (Gacko); od njih u Rioce (Bileća); Sasovići, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina) 1692. god.; Nikšić; ogranak Raškovića u Fundini (Kuči), od njih su susjedi Perović
  • Slović (Petrović), ogranak Tomića u Drobnjacima, jedni su odselili u: Bijelo Polje, Zaoke (Donje Dragačevo), Srbija; Nikšić
  • Slomović, ogranak Madenica kod Mojkovca
  • Smailagić, Zeta; Podgorica; Bojka (Ulcinj); Kolašin (1879. god.) odselili se u Sandžak; Berane
  • Smailović, Bijka i Vladimir (Ulcinj); Plav; Kričak (Pljevlja); Kradenik (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Novšići (Gusinje)
  • Smajić, Miloševići (Piva); Novšići kod Plava; Gusinje i Plav su od Klimenata
  • Smajići (Osmajić) iz Pive (Miloševići), starosjedioci
  • Smajlević, u Plavu 1897. god., vidi: Bander
  • Smajlj, i, Štoj (Ulcinj)
  • Smajović, u Podgoricu iz Carigrada (Turska); Goričani, Grbovci (Zeta), Podgorici, Skadru i Carigradu, grana Martinovića iz Bajica (Cetinje)
  • Smak, a, Nikšić
  • Smakić (Osmanbegović), Gornji Bihor (Bijelo Polje) pa jedni u Novi Pazar
  • Smaklik, Podgorica
  • Smaković, u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); Tuzi i Skadru ogranak Đedovića, od njih: Methadžović i Džaković
  • Smakočević, kod Plava i Gusinja
  • Smalovi, Perast (Boka Kotorska)
  • Smalota, u Kotoru i kao: Smolota
  • Smaljanović, Kotor
  • Smekija, kod Risna u 16. v.; Perast i peraška naselja su iz Konavala
  • Smečija, u Kotoru
  • Smilović, Kotor
  • Smiloević, kod Perasta (Boka Kotorska), starosjedioci
  • Smiljanić, Blatina (Kolašin) i Vraneška dolina
  • Smiljanović, ranije Čović, u Jablanovo (Vraneška dolina) i Bijelom Polju; Kuči
  • Smiljić, Nikšić
  • Smjepović, u Zeti
  • Smovladović, srpska vlastela, vidi: Samović
  • Smodlaka, Špiljari (Kotor)
  • Smol, Polja - Mojkovac i kao: Smolović
  • Smolac, Ravna Rijeka (Mojkovac), prešli u Pošćenje (Pljevlja)
  • Smolović, vidi: Smol, Polja (Mojkovac) 1760. god.; Nikšićani, ranije Ivanović, od njih su u Timaru (Drobnjak) pa Gajtan (Južna Srbija) i oni u Poljima, Prenčane i Maoče (Pljevlja), Okladi (Bijelo Polje)
  • Smolovići, iz plemena Drobnjaka, vode porijeklo od Ivanovića iz Nikšića. Oko 1750. doselili u okolinu Šavnika (Jasikovac), a odatle se raseljavali dalje, uglavnom u okolinu Mojkovca (Prošćenje, Polja), Bijelog Polja, Pljevalja, Leskovca (Gajtan), Sjenice (Crvsko) itd. Od njih su Krvavci iz Pljevalja. Bratstvo danas broji preko 500 muških glava (prilog poslao: Vule Smolović vule.smolovic@gmail.com )
  • Smoličić, Kotor
  • Smolota, vidi: Smalota
  • Smoljan, u Podgorici
  • Smoljević, Nikšić
  • Smorinić, Kotor
  • Snegal, Kotor
  • Sover, Bar
  • Sović, Podgorica; Meteh (Plav)
  • Sovo, u Rožajima, kasnije Bosanac, doselili iz Banja Luke (Bosna)
  • Soderina, u Kotoru iz Firence (Italija)
  • Sozin, a, u srednjem vijeku iselili iz Zete (pod pritiskom Ilira i Tatara) i kasnije pleme Suta, i nastanili na Sutorine na Sozini (Sutorman) iznad Spiča (Sutomore), Bar, a kasnije odatle se preselili u južnu Italiju
  • Sokić, Mataruge (Pljevlja)
  • Soković, Pljevaljsko Polje pa u Peštrovac i Marande (Pljevlja); u Svetozarevu (Srbija), Pljevljima i područno Potpeće, Bobovi i Ograđevini srodnici, koji su iz Uskoka (Žabljak) kao: Kršikapa, tamo iz Pive kao: Koprivica, potomci žene vojvode Miloša; ogranak Jankovića u Ljutićima (Pljevlja); ogranak Jovića u Drobnjacima
  • Sokolić, kasnije: Sokolović u Pivi
  • Sokolović, i kao: Sokolić, Očinići i Dubovik (Cetinje); Dujevo i u Zeti kao: Češljar - Crmnica a kod Rijeke Crnojevića kasnije i kao: Vučetić; iz Bajica (Cetinje) u Vraku (Skadar) kao: Martinović; odselili i u Skadar, Sarajevo, Ulcinj, Podgoricu, svojataju se sa Martinovićima iz Bajica (Cetinje) Grahovo (Nikšić); iz Kuča se odselili u Mojkovac; kod Andrijevice; Pljevlja 1865. god.; Kotor iz Stare Crne Gore
  • Sokolovići, stara begovska porodica na Očinićima
  • Solar, Nikšić
  • Soldatović, Podgorica
  • Solić, ranije: Jahdedić, u Plavu 1904. god.
  • Solomonija, Kotor 1569. god.
  • Sombolac, Podgorica
  • Sorat, n, i, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i Mrkojevići (Bar) su kasnije Salac iz Čaira (Salač) u Ljubotinju, porijeklom od Sarajeva; Cetinje 1871. god.; vidi: Sarapović
  • Sorea, Kotor
  • Sotirović, Podgorica
  • Sotonići, pleme u Crmnici
  • Sofijanić, Drobnjaci, od njih su kod Ivanjice (Srbija)
  • Sofović, Pljevlja (1864. god.) doselili se iz Podgore (Plav)
  • Sofran, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) iselili u Grbalj
  • Softić, iz Bosne doselili u Gusinje; Berane; Vrba (Bihor), Bijelo Polje; Potpeć (Pljevlja)
  • Sočica, od Đukanovića, ogranak Branilovića u Pivi
  • Sočice iz Pive (Plužine, Goransko), starosjedioci, matica Plužine
  • Sošić, Nikšić; Rakota i Pripčić (Bijelo Polje)
  • Spada, Budva
  • Spaić, vidi: Spahić
  • Spajić, Brskut (Kuči) matično; ogranak Nikšića u Nikšiću i okolini; Poblaće pa područno Poblovo i Potkovač (Pljevlja); Gojevići (Bijelo Polje) i kao: Bungur, doselili iz Prizrena (Metohija); Igalo, Herceg-Novi
  • Spajkić, u Podgorici
  • Spalević, i kao: Spalić, potomci Komnena barjaktara - Radmuža u Šekularima (Gornji Vasojevići); Vojno Selo (Plav)
  • Spalek, Bar
  • Spalić, vidi: Spalević
  • Spalović, iseljenici iz Kuča u Sevojno (Užice), Srbija
  • Span, u Kotoru iz Lješa (Albanija)
  • Spanović, Sotonići i Građani (Rijeka Crnojevića), starosjedioci
  • Sparavalo, iseljenici iz Kuča u Šume (Trebinje)
  • Spasović, sa Durmitora odselili u Erčege, na Goliji
  • Spasić, Martinići (Bjelopavlići), jedni su se preselili u Vračević (Ljig), Šumadija; od Bijelog Polja preselili se u Topolu i Jasenovac (Šumadija)
  • Spasić, u knjizi Ljubomira Pavlovića „Kolubara i Podgorina“ piše da su Spasići doselili u prvoj polovini XIX veka iz sela Martinića zbog krvne osvete. Trenutno u Vračeviću ima 7 kuća Spasića, 3 kuće u susednom selu Latkoviću, po 2 porodice žive u Valjevu i Lazarevcu, i po jedna porodica u Lajkovcu i Beogradu. Ja živim trenutno u Lazarevcu i zaintresovan sam za moje porodično stablo. Imam 52 godine i došao sam do pouzdanih podataka da se moj praded Josip prezivao Radovanović do 1900 godine kada je promenio prezime u Spasić i živeo je od 1868 do 1945 u Vračeviću gde je i sahranjen. Njegov otac tj. moj čukunded se zvao Blagoje, koji je sahranjen u Vračeviću, i samo znam da je ima dva sina Lazara i Josipa no neznam da li se on doselio iz Crne Gore ili je to učinio njegov otac Spasoje (čiji grob neznam da li je u Vračeviću). (prilog poslao Jezdimir Spasić)
  • Spasojević, ogranak Babića ranije Šćeković, iz Pješivaca prešli u Banjane (Nikšić) pa u Gacko kao: Tasovac, a oni u Straševini (Nikšić) su od srodnika Peše; Velestovo, Markovina (Cetinje); Nikšić; u Tupan (Banjani), Nikšić; Cetinje; Jablanica (južna Srbija) pa u Veliku Dobrinu (kod Uroševca), Kosovo, porijeklom iz Crne Gore; Ubli (Kuči) ogranak Živkovića; ogranak Neradovića iz grupe Raketića u Vasojevićima; Morača, od njih su u Zabojnici i Arapovićima u Gruži Šumadijskoj; Berane; Boka Kotorska; Petrovo Selo, u planini Midžor (istočna Srbija), grana Bulajića iz Zagore (Grahovo), Nikšić
  • Spasojevići, bratstvo u Pješivcima
  • Spahija, Velje Selo (Bar)
  • Spahijić, Pobrežje (Bihor), Bijelo Polje, od njih su u Novom Pazaru
  • Spahić, Gornje Rovine, Trešnjevo i Grab (ovdje matično) u Cucama (Cetinje) i kao: Spaić; Nikšić iz centralne Hercegovine; ogranak Đuričića u Komanima, porijeklom iz Hercegovine, u Zupcima (Trebinje) u oba oblika, a jedni kasnije i kao: Asanović; kod Bijelog Polja; Rožaj 1883. god.; iz Rovaca odselili se u Gajtan, južna Srbija; Grbalj; Pelinkovići (Ulcinj); u Žabljaku na Skadarskom jezeru
  • Spahići, staro bratstvo u Malim Cucama
  • Spahići, bratstvo u Zupcima
  • Spahići, staro bratstvo na Grabu
  • Spahović, ogranak Ćulafića ranije Novaković, Vasojevići
  • Spetzer, Kotor
  • Spier, Škaljari (Kotor)
  • Spižić, Rošići i Bijelo Polje (Bjelopavlići) 1666. god. potomci Lužana; Leskovac (Ulcinj)
  • Spinola, Kotor 16. v.
  • Spitzer, Škaljari (Kotor)
  • Spica, ogranak Radulovića u Milojevićima (Pješivci)
  • "Spica", bratstvo u Milojevićima
  • Spič, Sutomore; Široke, Krajina primorska
  • Spiča, u Kotoru iz Spiča (Sutomore), Bar
  • Spičanović, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u Balabanima (Zeta) a porijeklom su iz Spiča (Sutomore), Bar; Bar
  • Spičanović, pribraćeni Vuletićima u Gluhom Dolu
  • Spošek, Bar
  • Spremo, Nikšić od Bileće
  • Spuža, Vladimir (Ulcinj)
  • Spužanin, Spuž (Podgorica)
  • Spužanić, Ulcinj
  • Srbica, Kotor
  • Srbljaković, rod u Drobnjacima
  • Srbljanović, Milić, a drugi: Carić, u Drobnjacima jesu od Novljana, od Srbljanovića su: Sarić, Raonić, Drobnjak (u Bučju - Priboj)
  • Srdan, Šćepoševići, Herceg-Novi
  • Srgotić, Bijela, Herceg-Novi
  • Srdanović, Gornje Polimlje (u 14. v.) jedni preselili u Peđane kod Bileće i kasnije kao: Srdanović - Milošević; Velika i Komorani kod Plava i Gusinja; Meteh i Jari (Plav) 1855. god.; srodnici su im u Istiniću (Peć); Kosorići u Kosorićkoj Bistrici (Šavnik); potomci Novljana ogranak Kosorića; Nikšić; Dobrsko Selo i Dobrska Župa (Rijeka Crnojevića), porijeklom su iz Peći; Zagarač (Danilovgrad) ogranak Bogetića iz Pješivaca (Nikšić)
  • Sredan, predak bratstva Tomanovića u Rovinama
  • Sredanović, potomci Dobrilovića u Dobrskom selu (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ulcinju 1890. god.; Cetinju; Cuce (Cetinje) ogranak Krivokapića, od njih u Nikšiću i Kotoru
  • Sredić, Herceg-Novi
  • Srednjak, ac, Očinići (Cetinje)
  • Srednjaci, bratstvo u Očinićima
  • Sredojević, od Sjenice doselili se u Resnik i Rasovu (Bijelo Polje)
  • Srezić, Herceg-Novi
  • Srezojev, kasnije Srezojević, potomci Gojaka Nikšića iz Nikšićke Župe pa u Rovca, srodni Šćepanovićima, Bulatovićima i Vlahovićima
  • Srezojević, vidi: Srezojev, od njih su Ilić u Rovcima i srodni Radovanovići u južnoj Srbiji
  • Sremić, u Podgoricu iz Kuča
  • Sretenović, ogranak Pantovića iz Vasojevića preselili se u Sebečevo (Novi Pazar); Nikšić
  • Sretković, vidi: Jaćimović; iz Drobnjaka preselili se u Novi Pazar u prvoj polovini 19. v.; iz Kuča doselili u Ostrovicu (Tutin)
  • Srećković, Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore; odseljeni iz Kuča u Stanišiće (Slavonija)
  • Srećuša, Pljevlja 1854. god.
  • Srešić, Igalo, Herceg-Novi; vidi: Strešić
  • Srzentić, ranije Ćude (Ćudić), u Paštroviće doselili se iz "Stare Srbije", od njih su: Ulcinj 1892. god.; Sotonićima (Crmnica); Budvi
  • Srzentići, bratstvo u Sotonićima
  • Srna, Pljevlja
  • Srnadičić, Pješivci
  • "Srnadičići" ("Selištani"), bratstvo u Pješivcima
  • Srošinski, Herceg-Novi
  • Stravičević, Herceg-Novi, kasnije Mandić
  • Stavran, Džalić, (Boljanović), Pljevlja 1859. god.
  • Stagnević, Budva 1650. god.
  • Stailović, Ulcinj
  • Stajić, Kolašin
  • Stajić, moj otac (Milivoje), njegov otac (Krsta) i njegov djeda (Simion-Sima), dakle moj pradjeda živjeli su u Dabiševcu, opština Priština na Kosovu. 1950. godine migrirali su u Vojvodinu, Banat, mjsto Kovin (60km od Beograda). Po nekima prezime Stajići je izvedeno iz opisa onih "koji čvrsto stoje" koji su neoborivi, neustrašivi i nepomični - vjerovatno se aludira na vrijeme turske vladavine i izbjeglištvo mnogih srpskih porodica pod najezdom Turaka) porijeklom iz Hercegovine gdje ih ima u velikom broju. Veliki broj Stajića je migrirao u Vojvodinu gdje postoji čak i mjesto Stajićevo nazvano po velikom broju porodica Stajić. (prilog poslao Dragutin Stajić fivestajic@yahoo.com )
  • Stajka, Široke (Krajina)
  • Stajkić, u Podgorici, u Starom Bariču i kao: Foljeta, a u Barič Mali i kao: Lazoja iz Crne Gore; u Skadar, porijeklom iz Crne Gore
  • Stajković, Piperi, ogranak Petrovića - Lutovaca
  • Stajović, Piperi ogranak Milikića (Petrovića - Lutovaca); ogranak Majovića u Bistrici i Ponarima (Zeta), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Gornja Gorica (Lješnjani), porijeklom iz Primorja
  • Stajčić, Nikšić
  • Stajšić, Komorani (Plav) u 14. v.
  • Stakeljić, Bjelopavlići
  • Stakić, i kao: Ljačević, u Berovu (Kuči) i u Podgorici; iz Pipera odselili se u Savkoviće (Srbija); iz Pipera u Vraku i Skadar (Albanija), vidi: Stokić; u Dubravskom (Šavnik)
  • Staljević, Petrušinović (Bjelopavlići); u Golubovcima, Zeta; Močioc (Klikova), Ivanjica
  • Stamatović, Piperi, starosjedioci, od njih su u Osoje (Zagarač), Danilovgrad, u Pipere iz Bratonožića; Berane; Brezojevice (Plav); Andrijevica; Herceg-Novi; Nikšić; Bar; Cetinje; Danilovgrad
  • Stamatovići ("Miloševići") - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Zagarču
  • Stamatovići (Rogami u Piperima) U Rogamima postoje četiri bratstva Rajkovići i Stamatovići, koji su starosedeoci, i Vučinići i Vukanovići koji su doseljenici iz Zagarače i u srodstvu su sa tamošnjim Stamatovićima. Stamatovići iz Rogama (Piperi) i Stamatovići iz Zagarače, čak i prema profesoru Erdeljanoviću, nisu ni u kakvom srodstvu. U prošlosti je bilo nekoliko slučajeva da su pripadnici Stamatovića iz Rogama (Piperi) menjali prezime te sada bratstvo Stamatovića iz Rogama (Piperi) sadrže porodice Stamatović, Savićević, Mušikić, Pavićević i Savić. (citirana knjiga Rodoslovi i srodnički odnosi bratstvenika Stamatović, koju je napisao Petar Nikolin Stamatović izdata u Beogradu 1984, štampao ju je Privredno-finansijski zavod OOUR "Beoštampa" -Beograd) (prilog poslala Sandra Savićević sandrasavicevic@gmail.com)
  • Stamenković, Baošići (Boka Kotorska)
  • Stanarevići, rod u Užičkoj Crnoj Gori
  • Stanače = Stanica, u Kotoru
  • Stanić, u Podgorici i Zeti; Goveđi brod, Botun, Cijevna (Sliv), Mataguži, od njih u Nikšić, Fraki i Kragujevcu, Užicu, Lici, Skadru (Albanija); u Stijeni (Piperi); Pošćenje i Sirovac (Šavnik); u Budimliji (Višegrad), od Anđića iz Cikota (Kuči)
  • Stanići, iz Prošćenja kraj Mojkovca, koji su inače porijeklom iz Kuča od Drekalovića, prije nekih 300 godina se preselili u Prošćenje kraj Mojkovca, đe su zadržali slavu Sv. Nikole. Danas su se ti Stanići raselili od Mojkovca, preko Cetinje, Budve, Podgorice, Herceg Novog, Beograda, Lazarevca, Sarajeva, Hercegovine (đe su konvertirali u katolike), a dosta naših se iselilo i u Južnu Ameriku (pogotovo poslije Božićnje pobune) i danas su u Argentini i Paragvaju. Čak je Danitza Autero Stanić danas najpoznatija manekenka Paragvaja. (prilog: Mirko Stanić)
  • Stanica, vidi: Stanača
  • Staniša (Rogan), predak bratstva Roganovića
  • Stanišić, Paštrovići, doselili se od Niša; Mišići u Spiču (Sutomore), Bar. Oni su iz Stare Srbije. Jedni kasnije i kao: Zec. U Podgorici, potomci Staniše, od čijih sinova: Asana Milutinović, od Nika i njegovih potomaka: Jelenić, Brković, Dakić i Milačić u Podgorici; Obala Stanišića (Budva), grana Herakovića (potomci popa Staniše Aleksina Radonjića) sa Njeguša (Cetinje). Od Stanišića žive na Prekornici (Cetinje), Bjut Montani (Argentina), u Solunu (Grčka) i Australiji; Jedni od njih i kao: Miš; Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje, jedan njihov ogranak se prezivao Aćimović; Oko 1860. god. preselili se u Kotor; Nikšićka Trepča, a odseljeni u Konjarnik (Prokuplje) kao: Raičević, odseljeni u područje Durmitora zadržali su svoje prezime; Roca (Podgorica); Berane; Njeguši (Cetinje) od 1682. god. ogranak Radonjića-Herakovića iz grupe Guvernadurovića. Od njih su u područnoj Prekornici, Lastvi (Tivat); Ogranak Gvozdenovića u Crmnici; Komani (Podgorica), njihovi srodnici u Cucama (Cetinje); Područje Bjelopavlića (Maleša), potomci Malonšića, pa jedni kao: Budalović i Drakulović. Ima ih iseljenih i u: Spužu, Podgorici, Nikšiću, pordučje Romanije. Jedni su ogranak Bubića. Od jednih i drugih ima u: Međulužje (Mladenovac) 1863. god. i kao: Mitrović; kod Svetozareva poslije 1878. god. kao: Đurić; Petrovac (Srbija)oko 1820. god.; Barajevo i Guncati (Beograd) oko 1863. god.; Vrapce (Dobitak) i Rakovica (Beograd) oko 1878. god.; Beograd; Grocka; Štimlje i Rašanci (Kosovo); Bukovica (Pljevlja); Bjelušina, Zubač, Bovan, Oskoruša i Boranović (Višegrad). Oni su od Čarapića doseljenika iz Jezera (Žabljak); Azanja (Gornji Bihor) i Mojstir (Bijelo Polje). Oni su iz područnog Ivanja; Rošca (Bijelo Polje). Oni su ogranak Raičevića iz Vasojevića; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Dobrilovina (Mojkovac), po majci Staniši, porijeklom iz Rovaca; Berane; Gračanica (Berane) iz Bratonožića, kao što su u: Bišćanima (Zeta) 1879. god. i Zagaraču (Danilovgrad); Sa područja Crne Gore u: Lazarev Park (Čačak); Ivan Kula i Kosaonici (Srbija), Srebrenica (Bijeljina) i Tuzla (Bosna); Srbovran (Đurakovac), Đakovica; Odseljeni iz Drobnjaka (oko 1700. god.) u Tijanje (Donje Dragačevo), Srbija. Oni su ogranak (Ćalova) - Ćalovića; Piperi grana bratstva Miš, srodni Peunovićima; Mišići (Grbalj) 1614. god. od njih su u Tivtu; Kotor (natpis na crkvi Sv. Aranđela); Donji Stoliv (Kotor); Topla i Igalo, Herceg-Novi, a u Herceg-Novom jedni su iz Glavske (Trebinje); Cetinje; u Zeti kao: Bišćanin ili Balabanac; Mišići (Spič), Bar; Danilovgrad iz Bandića (Komani); Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje naznačeni kao: Petrović i jedno vrijeme i kao: Aćimović

"Stanišić", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu

  • Stanišići, staro bratstvo u Dragomi-dolu
  • Stanišići, bratstvo u Njegušima
  • Stanišići u Kotoru
  • Stanišići, bratstvo u Bandićima
  • Stanišići iz sela Vinici - Bjelopavlići
  • Stanko Stijepov, otac kneza Danila
  • Stankov, Lješansko područje u 14. v.; Cetinje
  • Stanković, Selišta, Britvići i Zagorčani (Pješivci), ranije Britvić, u 17. v. Od njih su: Vitković 1614. god., patronimik Vitko. Doseljenici od Sjenice (Raška). Valjda zato jedno vrijeme i kao: Vasojević. Srodni Đukićima i Jankovićima u Pješivcima, a prešli u Kotor kao: Vukadinović a drugi u Dragomi Dolu kao: Đurević; Omari (Skadar) i kao: Ograja, iz Crne Gore; Rošca (Vražegrmci), Bjelopavlići. Srodnici tamošnjih Popovića i Stankovića. Rije Rošca živjeli su u područnim Barama Šumanovića. Od njih su u Zagaraču (Danilovgrad), Kolašinovići i Brajovići - Bjelopavlići. Jedni su iselili u Gračanicu (Andrijevica) i kod Berana, drugi u Begaljice (Beograd) i Gradac (Valjevo); u Komanima ogranak Bandića; Iz Bratonožića iseljeni u Moraču; Iz Pive u 18. v. iseljeni u Podgorinu (Valjevska Kolubara); Mokro (Šavnik) su iz grupe Kalabića (Novljana); Nikšić; odseljeni iz Drobnjaka, ranije Ćalov (Ćalović), srodni Miletićima u: Tijanje, Donje Dragačevo kod Ivanjice; Šiljci i Penezići (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Marojevića; Grana Ljumovića - Đurovića u Piperima. Od njih su u: Lajkovićima, Šćepovića kućama i Kurilu (Zeta); Sotonići (Crmnica). Od njih su u Šušanj (Bar); Goričanima (Zeta) i Vraka (Fraka), Skadar; Donji Šestani (Krajina Gornja); Mokro (Šavnik) grana Trepčana; Radovanovići (Tivat); Kotor, po nahočetu; Baošići i Prčanj (Boka Kotorska); Karanikići (Bar); Lopari (Kuči) i Matagužima (Zeta) ogranak Purovića
  • Stankovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
  • Stankovići, rod u Ćeklićima
  • Stano, Sutomore (Bar) 1852. god.
  • Stanov, Kotor 1335. god.
  • Stanović, Srbina i Baošići (Boka Kotorska); Grana Radulovića u Komanima. Od njih su u Bratici i Salču (Ulcinj) koji su iz Livara (Primorska Krajina); Doseljeni u Boku Kotorsku iz Korjenića (Trebinje) i kao: Stanojević; U Grudama (Tuzi), srodnici Vulovića iz Kreševa; Mahala (Bijelo Polje) i Gostilje (Zeta) doselili iz Ubala (Kuči), a jedni se presele u Vraku (Skadar). Jedni i kao: Rkočević, a ranije Macanović iz Kuča; Komanima (Podgorica) iz grupe Orlovića
  • Stanovići, su iz Mahala (Bijelog Polja) i Gostilja, iz Zete su od Macanovića, ali ne iz Kuča već Nikšićke Župe, sela Lapovo. (prilog: Milan Stanović milanstanovic@live.edu.me )
  • Stanovčić, iz Zubaca (Trebinje) doseljeni u Kameno i Ubla, Herceg-Novi
  • Stanoević, Baošići i Kotor (Boka Kotorska)
  • Stanojev, Kotor 1440. god.
  • Stanojević, Bratonožići; Crnuće (Pljevlja). Oni su iz Pive, kao i odseljeni Stanović u Bojovu Dolinu (Srbija); Crnouzi i Trebov Do (Pljevlja). Oni su od Niša; Velestovo (Čevo), Cetinje i kao: Stanojević - Vučinić; u Kučima grana Drekalovića u Šumadijsku Kolubaru; Baošići (Boka Kotorska); Nikšićka Župa ogranak Milića odselili se u Sakulj (Šumadijska Kolubara), od njih su Ranković i Stanojević. Od ovih su Jakovljević i Rajković u Orajši (Topola)
  • Stanojevići, bratstvo u Velestovu
  • Stanojevići - Vučinići, bratstvo u Velestovu
  • Stanojlović, Resnik (podnožje Avale) od Podgorice
  • Stanoš, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Stancel, Đuraševići (Tivat)
  • Stančić, Podborova i Krupice (Pljevlja)
  • Stanšić, u Podgorici
  • Stanjević, Kazanci (Golija), Nikšić, iz Bjelica (Cetinje), ogranak Andrića = Kankaraša; Piperi (Podgorica). Od njih su u Lješkopolju (Podgorica). Jedni su i kao: Todorović - Petrović. Od njih su i u drugim mjestima; Paštrovići (Budva) jesu ogranak Andrića iz Bjelica (Cetinje), isti su u Budvi; Donja Lastva i Krtolska naselja, u Grblju su iz Konavala; Pobori (Budva), vidi: Kapisoda; Odseljeni iz Vasojevića u Sandžak; Cerovica (Gradac), Pljevlja; Stanjevići (Paštrovići) i Budva, potomci Stanka Andrije Crnca, jedni pređoše u Grbalj, a drugi u Lješkopolje (Podgorica)
  • Staparan, iseljeni iz Kuča u druga mjesta, uzeli su po njemu i novo prezime
  • Starović, Kotor; Ogranak Abazovića u Pošćenju (Drobnjak) i iseljenici iz Pive u Samobor gatački
  • Starovlas, i, Kričak (Pljevlja)
  • Starovlah, Vrbica i Prenčane (Pljevlja); U Vasojevićima su ogranak Đurišića i Kovačevića
  • Starosta, Herceg-Novi
  • Starc, Risan
  • Starčević, Krtole i Radovići (Grbalj), potomci Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Starčeva uz Skadarsko jezero; Bobovo, Svrkote, Kalušići (Pljevaljsko polje), starinci. Od njih su u Ratarima (Mladenovac), Ograđenici, Novom Selu, Miljevcima sve u Pljevaljskom području, kasnije i kao: Jelovac, Ćirković, Popadić, Džuver i Milićević, navodno da su potomci Strahinjića, sa Kosova
  • Stacija, Risan u ranom vijeku
  • Stašević, kod Rožaja i dalje, došli iz Kuča; Brezojevice i Boru (Plav); Prijevorac, Zubača na Višegradskom Starom Vlehu, porijeklom iz Pive
  • Steberg, Budva
  • Stevan Kaluđer, predak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima
  • Stevan Delja, predak bratstva Delja
  • Stevano (Grnčarski), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore. Vidi: Markov
  • Stevanović, kod Rijeke Crnojevića (17. v.) kao: Stefanović ogranak Lopičića, grana Liješevića iz Pipera; Goločelo (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Uskocima (Žabljak), došli iz Pipera, ogranak Božovića; Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Komarnice (Piva); Latkovići (Ljig), Šumadija, doselili se iz Martinića (Bjelopavlići); doseljenici iz Velike (Gornje Polimlje); Čestinje (Gradac), Pljevlja, došli iz Bosne; Batkovići (Pljevlja) i kao: Mimović kasnije Ćosović, a odseljeni u područni Majdan kao: Kolašinac oni su doseljenici iz Kolašina, od njih su jedni u Prnjavoru (na Rudniku), Šumadija, kao: Kolašinac; Čelebići (istočna Bosna), ogranak Leovaca iz Leovog Brda sa Ljubišnje, a tamo su grana Mandića iz Drobnjaka; Boljevići i Goleša (Pljevlja), od kojih su Ristanović i Bojević; Zamčanj (Podibar) doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje); Cetinje; Drenac (Gajtan), južna Srbija, potiču iz Župe Nikšićke; kod Valjeva porijeklom iz Banjana (Nikšić); Grahovo (Nikšić) srodnici (od brata) rodonačelnika Perišića iz Cuca (Cetinje); ranije Obrenović, iz Medina (Srbija), došao u Riđane (Nikšić) pa u Donje Polje (Lukavaca) i Zovi Do (Nevesinje), Hercegovina; ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić) pa u Kazance (Gacko) kao: Perović
  • Stevančević, u Komarnici (Šavnik), do 1812. god. odselili se u Srbiju
  • Stevendić, kod Nevesinja (Hercegovina), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
  • Stević, Nikšić
  • Stevo Mitrov, predak bratstva Stevovića u Cucama
  • Stevović, Trešnjevo (Cuce), došli iz Riđana, skraj Nikšića, a tamo kao: Ljaković sa Meduna (Kuči). Ima ih još u Malim Cucama (Cetinje), Donjem Trešnjevu, Brveniku i Kobiljem Dolu, od kojih su i kao: Laković - Stevović, njihovih Stevovića ima i u: Riđane, Brestice i Trepča (Nikšić), Zeleniki, Herceg-Novi i u Toplici (južna Srbija); Podgora i Ninkovići (Drobnjak), došli sa Stijene Piperske, kasnije Tunguz. Od njih su u Bosni, od 1790. god.: od Stevovića, iz Cuca ima naseljenih u Mačagaj (Čepo), Argentina; Srni Do (Broćanac), Nikšić; Risnu i Cetinju
  • Stevovići, bratstvo u Cucama
  • Steger, Budva
  • Stegić (Rastegić), Krtole, Radovići i Rošić (Grbalj) u 16. v. potomci Dapca, doseljenika iz Starčeva (Skadarsko jezero)
  • Steziona, Podgorica
  • Stekić, Sremčica (Beograd) doselili iz Vasojevića
  • Stela, Kotor i Risan
  • Stelja, Vrbica i Babine (Pljevlja)
  • Stenišković, Podgorica u 15.v.
  • Stendl, Kotor
  • Stepani, vidi: Stefani
  • Stepanović, Kotor (14.v.) i Perast; Kostajnik (Valjevo), Srbija, potiču iz Pive, Crna Gora
  • Stepković, Paštrovići 1625.god.
  • Stepović, Perast (Kotor)
  • Ster, u, Kotor
  • Steriša, Čela, Herceg-Novi
  • Sterla, Zelenika, Herceg-Novi
  • Stern, vidi: Ster
  • Steručević, Đenovići, Herceg-Novi
  • Stefan, Bar
  • Stefani = Stepani, u Kotoru
  • Stefanić, Kotor
  • Stefanović, Kotor i Škaljari 1458. god.; Morinj (Risan); Budva potiču iz okoline Skadra (Albanija); Tršić (Mačva) ranije Karadžić grana Rajević iz Crne Gore; Bastići i Orahovo (Crmnica), ogranak Bastića, od njih su u Kotoru; Luge (Berane), ranije Šunjević; Podkrš (Bratonožići) ogranak Balevića Lješnica (Bijelo Polje); Područje Rijeke Crnojevića (17.v.) kasnije: Stevanović, grana Liješević doseljeni iz Pipera
  • Stešević, Gornji Vasojevići, potiču sa područja Rijeke Crnojevića; kod Plava: Velika i Veliko Selo (Gornje Polimlje); Zagrad i Vemića Krš, grana Ćoraca
  • Stiepanović (Stijepanović), Ceklin 1582. godine (Rijeka Crnojevića)
  • Stijević, Risan; u Zeti; Salč (Ulcinj)
  • Stijepić (Stijepčić), Kameno i Trebjesin, Herceg-Novi; Rijeka Reževića (Paštrovići), vidi: Stjepčević
  • Stijepo, u Kotor došli iz Dubrovnika
  • Stijepović, Rujeva glava i susjedna Rijeka Crnojevića u 15.v. i kasnije jedni kao: Riječanin, po predanju porijeklom u Ceklin iz Drobnjaka; U Paštrovićima 1600. god. kao: Stjepčev, grana Belića još kasnije Lukšić; Bajice (Cetinje) ogranak Tomaševića, ranije Martinović; Dujevo (Paštrovići) ogranak Tomića, od njih su u Morači; Dugi Do (Njeguši), Cetinje u Donjoj Morači, ranije Tomić (1252. god.), pa pređu jedni u Gornju Moraču (Starče) i kao: Stijepović, odatle jedni pređu u Komarnicu, pa brat Mićo ode u Srbiju, a ostali u Komarnicu (Šavnik), Javorje i Motički Gaj (Žabljak). Od njih su Ćirović u Tušini (Žabljak); Bjelopavlići, ogranak Škerovića, od njih u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje; u Risan (1692. god.) došli iz Banjana (Nikšić); Kotor
  • Stijepovići, bratstvo u Bajicama
  • Stijepovići, bratstvo u Dugom Dolu
  • Stijepčić, vidi: Stijepić
  • Stijepčević, Avtovac (Gacko), iz susjednog Samobora, pa jedni u Čelo Brdo (Crmnica) porijeklom iz Gacka (Hercegovina) i kao njihovi saplemenici Vujačić i Janjević; Berislavci i Lajkovići u Zetu došli iz Mrka (Piperi)
  • Stijetić, Rijeka Reževića (Paštrovići)
  • Stijović, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića; u Podgorici, ranije Novaković doseljenici iz Drobnjaka
  • Stiković, Izbičine, Toci i Đuraševići (Pljevlja); Baošići, Herceg-Novi
  • Stiović, što i Stijov, u Vasojevićima. Pripadaju grupi Mijomanovića (Miomanovića), naselili se u Ratare (Donje Dragačevo), Srbija, kao i njihovi srodnici u Ivanjici (Srbija) jedni kasnije i kao: Arnaut i Tomović
  • Stipanić, Podgorica
  • Stipanović, vidi: Stjepanović
  • Stipić, Herceg-Novi
  • Stipković, Paštrovići (1398. god.), porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
  • Stipćević, Kotor
  • Stirić, Kotor, po nahočetu
  • Stitar, u Paštrovićima porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
  • Stiti = Štiti, u Kotoru
  • Stitić, Herceg-Novi
  • Stjelović (Vujičić), u Koćima (Kuči), doselili se iz Rovaca (Podgorica)
  • Stjepanov, Banjani (Nikšić) u 16. v.
  • Stjepanović, Njeguši (Cetinje), Buljarice (Paštrovići), Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Stipanović; kod Nikšića, 1695. god.
  • Stjepančević, i kao: Šćepančević, Brajići (Budva)
  • Stjepin, Salč i Krute (Ulcinj)
  • Stjepović, u Paštrovićima
  • Stijepović, Banjani (Nikšić)
  • Stjepović, u Bečićima (Budva) ogranak Bečića
  • Stjepčev, vidi: Stjepčević
  • Stjepčević, Optočići (Crmnica), pa jedni pređu u Lastvu Grbaljsku, drugi u Rustovo i Čelobrdo (Paštrovići) 1890. god. i kao: Stjepčev; u Gornju i Donju Lastvu (Tivat) doseljenici iz Hercegovine
  • Stovrag, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
  • Stogrivić, Ograde (Dražojević), Lješkopolje, a ranije Draževac
  • Stožinić, ogranak Radulovića iz Kolašina prešli 1830. god. u Sirovac (Uskoci), Drobnjak, porijeklom iz Komana (Podgorica); u Morači su potomci Bogićevi; Mojkovac
  • Stoinić, u Zetu iz Spuža (Bjelopavlići)
  • Stoišić, u Peraškim naseljima (Boka Kotorska)
  • Stojadinović, Župsko Polje (Vilicka), Prijepolje, ogranak Vukovića iz Morače (Kolašin). Ima ih u Podgorici
  • Stojaković, Brajkovac (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča, od njih su Stojanović, područno
  • Stojanac, Herceg-Novi
  • Stojanović, uz rijeku Bresticu (Piperi); Baći (Piperi), istorodni sa Vukotićima i Mećikukića, označavani kao: Baći; Nikšić; Cetinje; u Gornjoj Morači srodnici Dragovića; Danilovgrad i Orja Luka, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Pažići (Bjelopavlići) i kao: Stojanović - Brdar; a u područnom Zagaraču i kao: Stojanović - Lulaš; Utrg (Crmnica); Gornjacima (Boljevići), srodnici Lukšića i Jova (Lekića); Orasi (Lješkopolje), Podgorica, srodnici Pejovića i Đurovića; Limljani (Crmnica), došli iz Cuca, pošli u Ulcinj; u Podgorici, vidi: Kukavčević; Gornje Selo (Sotonići), Crmnica, grana Mitrovića; ogranak Radojevića (Marojevića), grana Vojkovića u Ćeklićima, doseljenika iz Zete. Od Stojanovića ima u Mostaru, Kruševicama (Herceg-Novi), Gornjem Polju (Nikšić), Donjem Podrinju, u Gluhom Dolu (Crmnica), kao: Ćeklić; Bistrica (Zeta); Brajići (Budva) iz Stare Crne Gore, od njih su u Budvi, Ulcinju, Herceg-Novom (od 1892. god.), jedni su odselili kao: Brajić; Čeoča glava (Trešnjevo), Andrijevica, grana Lopoćana; Danilovgrad; Donja Bukovica i Kosorići (Šavnik), ogranak Lijovića, grana Kosorića; Ulcinj 1887. god.; vidi: Stojaković, na Ponarima i Bistrici (Zeta), ogranak su Stanišića sa Njeguša (Cetinje); Šipačno (Nikšić); Staro Selo (Župa Nikšićka); Srbina, Herceg-Novi; u Vasojevićima ogranak Laketića, grana Lopoćana; Ropa (Sopot), Šumadija ranije Nedić iz Crne Gore
  • Stojanovići u Brajićima
  • Stojanovići - Lulaši, bratstvo u Zagarču
  • "Stojanovići", rod u Zagarču
  • Stojanovići, bratstvo u Orasima
  • Stojanovići, bratstvo u Crmnici
  • Stojanovići, bratstvo u Sotonićima
  • Stojanovići, staro bratstvo u Limljanima
  • Stojanovići, bratstvo Pričelje - Stijena piperska
  • Stojić, Lipovac (Aranđelovac), porijeklom iz Pješivaca; Podkupić (Pješivci). Od njih su u Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Glasincu, Srbiji i Orahovinama (Pljevlja); Godljevo (Kosjerić), ogranak Gagovića iz Pive
  • Stojićević, Mačkovo (Pocerina), Šabac, doseljenici iz Miloševića (Šavnik), jedni kao: Osmajić
  • Stojka, Široke (Krajina), doseljeni iz Zadrmlja (Albanija)
  • Stojkić, Čevo (Cetinje), vidi: Šabanović u Vraki i tu jedni iz Lješanskog područja; u Podgoricu došli iz Zete
  • Stojkov, starinci u Boki, od njih su u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj); Radojevo (sjeverni Banat), iz Crne Gore
  • Stojković, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Ćorojevića pa u Skadar (Albanija); Herceg-Novi, pa (u 16. v.) u Baošiće, Đenoviće, Zabrđe i Ljušticu (Tivat); Risan, područni Morinj; Kotor; Kod Gusinja i toj varoši i Plava došli od Bijelog Polja (Polimlje); grana Lopoćana u Vasojevićima
  • Stojnić, Batkovići (Pljevlja)
  • Stojović, u Bjelopavlićima, ogranak Vukšića; Pelev Brijeg (Bratonožići), od kojih su u Krnjicama (Krajina); u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojević) drugi u Zetu ogranak Raičevića
  • Stojovići, bratstvo iz Gostilja, Bjelopavlići
  • Stojčić, Nikšić
  • Stojšin, Komoran (Plav) u 14. v.; Ćeklići i Njeguši (Cetinje) u 16. v. u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore, ranije Arsen (Srsin). Vidi: Markov
  • Stokić, Vagani i Krajčenović (Pljevlja) i kao: Stakić
  • Stokuća, u Podgorici
  • Stolica, Kotor; u Nikšićkim Trepčama i kao: Manojlović, Tupan (Banjani), Granice (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
  • Stolić, Kotor, Bar
  • Storf, Kotor
  • Stočević, Cetinje (1858. god.) došli iz Stoca (Hercegovina)
  • Stočić, Bobovište uz Skadarsko jezero (Krajina), prešli u Albaniju
  • Stočković, Sjenica, porijeklom iz Kuča, ogranak Ivanovića
  • Stošković, Trojice (Pljevlja) 1761. god.
  • Stošović, Prijevor (Višegrad), ogranak Bajagića iz Pive
  • Stradić, Kotor, po nahočetu
  • Strainić, Rogami (Piperi), od kojih su u Mačagaj (Čapo), Argentina
  • Straisalić, u Podgorici
  • Straković, Budva
  • Stratiko, Topla, Herceg-Novi
  • Strahinja, Zagoram (Grbalj), starosjedioci; Kotor; Utrg (Podgora), Crmnica; Budva
  • Strahinjić, Malena Banjska (Kosovo) oko 1389. god. potomci Nazrin bana 1389. god.; srodnici Kosovčića u Drobnjacima; Kubasi i Bigovo (Grbalj) u 17. v.; u Bjelopavlićima potomci Bana Strahinjića. Od njih su u Dljinu (Donje Dragačevo), Srbija i kao: Ćebić, Radisavljević, Pantelić (Bujanić), Jovanović i rođaci Rogošić, Gavrilović, Petrović sa ogrankom u Ratarima: Teofilović, Simonović, Nikolić (sa Đovalaković), Jašović (Marinković), Vučećević, Alkeić, Sretenović i Ristivojević
  • Stratimirović (vidi: Bogić), u Ulcinju 1391. god.; Kulpin i Zmajevo (Ker), Bačka i kao: Bogić, ranije i kao: Strašimirović - Balšić, *Stratimirović a u Herceg-Novom i kao: Stratinović, odakle su prešli u Kulpin (Bačka); Srbina i Podi, Herceg-Novi
  • Strašimirović, vidi: Stratimirović
  • Strvinić, Poblaće (Pljevlja)
  • Strevhaska, u Crnogorskom primorju
  • Streit, Herceg-Novi
  • Strelica (Tomović), iz Golije (Nikšić) pošli u Moraču (Kolašin), pa jedni odu u Srbiju
  • Strehović, u Anamalskom polju (Selišta), Ulcinj
  • Strešić, Igalo, Herceg-Novi
  • Strikić, u Podgoricu došli iz Zete
  • Striković, ranije: Vukićević, u Stubici (Pješivci). Od njih su u Svetozarevu (Srbija); Bijela, Ograde Jovića, Pljevaljsko polje (Meštrovac); Dobrikovo (Bijelo Polje); Kraljevo (Srbija); Bijeloj (Šavnik); Nikšiću; Riđanima (Nikšić) 1901. god.
  • Strikovići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
  • "Strikovići", rod u Gornjim Pješivcima
  • Strilić, Podgorica
  • Strinić, Šama, Bjelostavica (Zeta) i Goričanima, ranije Jusić, kasnije Efović i Mandić u Podgorici; Nikšić
  • Stricel, Herceg-Novi
  • Stričević, Đenovići, Herceg-Novi i kao: Strnčević; Peraška naselja došli iz Konavala
  • Strmenović, Prošćenje (Mojkovac)
  • Stroganov, Praskvica (Paštrovići), došao iz Rusije (monah), ostao do kraja života
  • Strosalić, potomci Malonšića i kao: Strisalić u Kosiću (Bjelopavlići) i u Zagaraču (Danilovgrad)
  • Strugalo, u Podgorici
  • Strugar, Strugari, Ulići, Dodoši, Meteruzi, Mraceljima, Dušićima, Rvaši (Rijeka Crnojevića) i Zabjelo (Zeta). Porijeklom iz Pipera, ranije Liješević. Od njih su u Cetinju, Podgorici, Ulcinju i kod Mojkovca
  • Strugonja, Bar i Kotor
  • Strujić, Pljevlja 1881. god.; Maoče i Prenćani (Pljevlja)
  • Strukanović, Đuraševići (Grablj) i Perast
  • Strukar, prispjeli u Šumadiju iz Pipera, koji je nosio struku
  • Strum, Bar
  • Strunjaš, ranije Savić, grana Srbljanović, u Bijeloj (Šavnik), Vranješkoj dolini (Bijelo Polje), kod Mojkovca, Maoče i Potpeće (Pljevlja); Kriva Reka (Čajetina); Starom Vlahu, najranije su se prezivali Tomić
  • Stubličević, Podgorica
  • Stubo, vidi: Sijerić
  • Stubović, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Studen, Peraška naselja
  • Studenović, Kotor 1440. god.
  • Stumberger, Baošići, Herceg-Novi porijeklom iz Šmarja, pri Jelašah (Slovenija)
  • Stupa, Orašani od Rijeke Crnojevića prešli u Đinoviće (Kosijeri), Cetinje
  • Stupar, Cerovo uz Obošticu (Pješivci); Pljevlja (1912. god.) i područna Lever Tara
  • Stupnikar, Bar
  • Sturin, Cetinje
  • Sturić, Kotor, po nahočetu
  • Stuhec, Kotor
  • Sćepančević, Bjelaševina (Cetinje) u 16. v.; u Brajićima (Budva) i kao: Šćepančević, doseljenici iz Stare Crne Gore
  • Sćringer, Budva
  • Sćuit, Budva
  • Suanis, Budva
  • Suarbat, Budva
  • Subašić, Bobovište (Krajina), iz Kastrata (sjeverna Albanija); Kumbor (Kotor)
  • Subašinović, Bobovište (Krajina)
  • Subotić, Brčeli (Crmnica), od kojih su u Grblju; Ledenice (Risan) i Grahovu (došli 1650. god.) iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Risnu, Kotoru, Glavatima (Tivat), Banjanima (Nikšić), Herceg-Novom, Cetinju, u Obiliću (Kosovo polje) iz Boke Kotorske; Gornje Ledenice (Risan)
  • Subotići, bratstvo u Brčelima
  • Subotići, bratstvo s Ledenica u Boki - porijeklom iz Vrbe kod Gacka
  • Subraimović, Mali Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina)
  • Subrašnović, Bobovište i Mali Ostros (Krajina)
  • Sudar, Pljevlja 1870. god.; Nikšić; Podgorica
  • Sudarević, Nikšić
  • Sudigija, Kosići (Bar)
  • Suduta, u Kotoru 1396. god.
  • Suća, vidi: Suđa, Kotor
  • Suđa, Paštrovići
  • Suđić, ranije: Junković, grana Lovača = Glavača u Paštrovićima
  • Suergucović, Paštrovići 1398. god.
  • Suiković, Herceg-Novi
  • Sujić, Pljevlja
  • Sujković, Koće (Kuči) i kao: Nuculović, zatim: Redžić, Mekulić (Mekulović), Ulić (u Gusinju), Šerkinović, od kojih su kasnije u Plavu
  • Sujović, Lješkopolje i Balabani (Zeta); Tuzi
  • Sujovići, muslimani sa Krusa
  • Suka, Ulcinj; Kotor
  • Sukal, Krute (Ulcinj)
  • Sukalić, Vladimir (Ulcinj)
  • Sukanović, Jasen i Stabna (Piva); Đuraševići (Tivat), vidi: Stukanović
  • Sukar, Kotor
  • Sukić, Pljevlja 1877. god.; Nikšić 1877. god.
  • Suknović, Orah (Piva), srodnici Ruđića, Božovića i Gagovića. Od njih su u Bosni; u Vasojevićima, ranije Rugovac, kod Gusinja, grana Klimenata
  • Suknovići iz Pive (Stabna - zasel. Jasen), starosjedioci
  • Suković, Bukovice, Vladanja, Vranj, Tuzi (Zeta), potomci Kajoša iz Dinoša (Grude), Tuzi
  • Suktar (Suktari), Herceg-Novi
  • Sukulić, Vladimir (Ulcinj)
  • Sula (Sulić), Gorani (Ulcinj) iz Kuča
  • Sulagija, u Kosićima (Primorska krajina) doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)
  • Sulatić, Herceg Novi
  • Sulever, Žabice (Hercegovina) ogranak Gaćina, vidi: Gaćinović. Porijeklom od Herceg-Novog
  • Sulejmanaga, Ulcinj
  • Sulejmanović, Bar
  • Suletić, Budva
  • Sulić, vidi: Sula
  • Suličić, Bar
  • Sulmujović, Tijana (Primorska krajina)
  • Suloalo (Suljoalo), Ulcinj
  • Sulović, Bušince (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Kuča; Mide (Ulcinj)
  • Sulja, Ulcinj; u Skadru i Tirani (Albanija), iz Crne Gore
  • Suljević, Nikšić; Gostinja, Kanje i Lozna (Bijelo Polje)
  • Suljevići, selo Kanje kod Bijelog Polja
  • Suljić, Nikšić; kod Novog Pazara, porijeklom iz Kuča
  • Suljković, Berane
  • Suljović, kasnije: Nurković, u Seoštici (Rožaje), ranije u područnoj Lučici
  • Suma, Paštrovići (u 13. v.) porijeklom iz Sume (Albanija)
  • Sumović, Mide i Kosići (Primorska krajina)
  • Sunara, Herceg-Novi
  • Sundetić, Kotor
  • Sundečić, Risan i Kotor; Golinjevo (Livno), Bosna, doselili se ispod Trebjese (Nikšić), ogranak Šundića
  • Sunder, Meljine, Herceg-Novi
  • Supić, Smriječno (Piva), ogranak Varezića iz Žabljaka (Drobnjak), ranije Njeguš iz Njeguša, Vrbe i Bjelica (Cetinje)
  • Surjan, Podgorica
  • Surović, Podgorica; Plav (1870. god.) i okolina (1890. god.) ogranak Osmanćevića (Đuričana) porijeklom od Đuraševića, iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
  • Suruliz, Pljevlja 1851. god.
  • Surutka, Dabovići (Crmnica), ogranak Vulića odseljenih u Mrkojeviće (Crnogorsko primorje); u Podgorici
  • Susić, Joševice (Risan)
  • Suta, u Zeti, Sutorini i Spiču (Primorje) pa u južnu Italiju
  • Sutvarić, Kotor, po nahočetu
  • Suterinić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Sutović, iz Ciknića (Fundine), Kuči u Cikniće (Glavatoviće), Grbalj, ogranak Glavatovića; kod Rožaja, ranije Zejnelagić iz Selaca (sjeverna Albanija)
  • Suton, u Podgorici
  • Sutonić (Sutović) ranije: Ciknić, iz Kuča, kasnije Glavatović; u Zeti, Podgorici, Kučima i drugdje
  • Sutorčić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Suhić, Podgorica
  • Suhor, Kotor
  • Suč, Kotor
  • Sučić, Nikšić
  • Suša, u Nikšić došli iz Mostara
  • Sušić, Gornji i Donji Kazanci (Golija), Nikšić, jedno vrijeme u Čarađu. Od njih su u Garevu (Gacko). Od njih su Nikolić (Sušić) u Goliji i Nikšiću; Herceg-Novoi, po nahočetu; Jošanice i Kuti, Herceg-Novi, došli iz Petrovog Dola (Stara Crna Gora) kao: Uljarević, oko 1687. god.; Cetinje
  • Sćringer, Budva
  • Sćuit, Budva
  • Sforcan (Svorcan), u Oputnim Rudinama, Nikšić


IzvorEdit

[[1]]