Wp/cnr/Crnogorska prezimena na K

Popis Crnogoskih prezimena na K

Kabaš, Paštrovići; Podgorica
Kabašić, Plav
Kavaženda, vidi: Šoljaga
Kavazović, Pljevlja (1873. god.); Bijelo Polje
Kavadjan, Zelenika, Herceg-Novi
Kavadjaro, Zelenika, Herceg-Novi
Kavaja, iz Dečana (Metohija) odselili se u Rašku (Sandžak) pa ni kao: Radišić u Kavaju (Albanija) i odatle: Gradac (Podgorica), Dobrsko selo (Cetinje), kao: Kavaja, od njih su u Lici (Hrvatska), oko 1888. god.; u Ulcinj i područni Štoj, pa jedni u Bartule (Bar) i neki dalje u Kotor i Cetinje
Kavarić, ogranak navodno Radovanovića (potomaka Leke Klimenćanina), naseljeni u Stradište (u Ceklinu), Cetinje, srodnici Lješkovića, od njih su u Trute (Žabljak) uz Skadarsko jezero, u Ponarima (Zeta), Skadru (Albanija) i Vraki (Skadar)
Kavedon, Tivat
Kavedžić, Komernica, Viraka i Tušinje (Šavnik), ogranak Nikitovića (Milutinovića)
Kavodić, Kotor, po nahočetu
Kavčić, Kotor, po nahočetu
Kaganilić, Nikšić
Kadija, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, pa se jedni odselili u Zazale (Njeguši), Cetinje (16. v.), a drugi u Prijerad i Šišiće (Grbalj) i Kotor i jedni u Skadar (Albanija)
Kadije, bratstvo u Herakovićima
Kadije, bratstvo u Šišiću u Boki
Kadić, grana Petrušinovića, potomaka Bijelog Pavla u Frutku, Boanu i Kosovom Lugu (Danilovgrad) od njih su: Vraka (Skadar) oko 1860. god.; Bijelo Polje i područni Resnik u Polimlju, kao: Cikotić u Trpezi (Bijelo Polje), Kljajić u Zagoru i Pešić; Starom Vrbasu (Bačka), Kućancima (Slavonija), u Beogradu kao: Minić; kod Novog Pazara; Beranama; kod Plava, a u Gusinju kasnije kao: Mulamekić; Grdovići (Bar); Šišovići (Tivat); Zalazi (Cetinje); Gornja Bijela (Šavnik), srodni Mujovićima u Gornjoj Morači; iz Durutovića (Piva), odselili u Pljevlja; Boljanići (Pljevlja); ogranak Grbovića (Novljana) u Drobnjacima; jedni se naselili kod Dečana (Metohija). Od Kadića iz Bjelopavlića ima nastanjenih u: Skadar (Albanija), kasnije kao: Miljenković, u područnoj Vraki (Fraki) i Valoni i kao: Kadija. Iz Bjelopavlića jedni su u Beogradu
Kadići, staro bratstvo u Bjelopavlićima
Kadmot, Paštrovići
Kadovići, iz Šobajića (Bjelopavlići) odseljeni u Nikšić i kao: Tobajić
Kadribašić, Jasen (Bihor) i Lozna (Bijelo Polje); Pljevlja (1874. god.); Zvijezd (Pljevlja)
Kadribegović, Pljevlja 1872. god.
Kadrić, Pljevlja
Kadrišić, Pljevlja 1884. god.
Kadrović, Bišćani i Balabani (Zeta)
Kadun, kod Rijeke Crnojevića
Kažanegra, ranije: Crnac, jedni i kao: Crnjak i Kazanero u Paštrovićima, od njih su u Budvi, Kotoru, Napulju (Italija)
Kažanegri, bratstvo u Paštrovićima
Kažija, Rvaši i Dodoši (Rijeka Crnojevića; Gradac (Podgorica) i Ozrinići (Cetinje); Klikovača (Bjelopavlići); Gornja Zeta
Kažije, bratstvo u Očinićima
Kažije, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Kažić, Zeta i Gradac (Lješansko područje), Podgorica i u Podgorici; Klikovača (Bjelopavlići); vidi: Kažija
Kazavalo, Podgorica
Kazavranac, Kotor 1105. god.
Kazaz, Pljevlja 1859. god.
Kazazović, Pljevlja (1896. god.); ogranak Kovačevića, iseljenih iz Grahova (Nikšić) u Travnik, Sarajevo i dalje
Kazamanović, Podgora (Zeta) i Podgorica. Oni su iz Kuča
Kazanegra, Herceg-Novi
Kazanero, vidi: Crnac
Kazanović, iz Podgore (Kuči) preselili se u okolinu Podgorice
Kazafranka, Kotor 1195. god. i kao prezime sa fasade crkve Svetoga Luke
Kazijević, Cetinje
Kazimir, Herceg-Novi
Kaić (Kajić), kod Bijelog Polja; Kotor, doseljenici iz Sinja (Dalmacija)
Kain, Herceg-Novi
Kaismarović, Kotor
Kaičić, Golubovci (Zeta)
Kajabegović, vidi: Kajanbegović, srodni Hasanbegovićima
Kajanbegović, Bijelo Polje i u područnu Gornju Konstanicu. Porijeklom su iz Turske; Žureni potoci (Bihor), Bijelo Polje i kao: Kajabegović; Mojkovac; Risan
Kajganov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Kajić, i kao: Kaić, Kajovići i Bolipolje (Bijelo Polje)
Kajević, kod Rožaja ogranak područnih Murića; iz Kuča prešli u: Kolašin, Štavicu i područje Bistrice (Bijelo Polje)
Kajković, Paštrovići 17. v.
Kajović, Nikšić; Polja (Mojkovac); Kolašin pa odatle u Godijevo (Bijelo Polje)
Kajtazi, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Turske; Podgorica
Kajčić, Jovanovići (Bjelopavlići)
Kakakac, Paštrovići
Kakar, Spič (Sutomore) i susjedni Bar, oni su iz Stare Crne Gore
Kakarić, i kao: Kakarit, u Kakarickoj gori i Kučima, od njih su u Kotoru kao: Kakarica
Kakarit, vidi: Kakarić
Kakarica, vidi: Kakarić
Kaker, Podgorica
Kakepto, i kao: Kacepto, Kotor 1330. god.
Kakić, Bršno (Nikšićka Župa)
Kalaba, Bukovica (Pljevlja)
Kalabić, iz Nikšićkih Trepača preselili se u Mokro (Šavnik), ranije kao: Junac; u Mokrome (Šavnik) kao: Poleksić, Radonjić, Stanković, Kitalj (Kitaljević), Piletić. Jedni su se odselili u Kličevo (Nikšić) i odatle u Bjelopavliće, Bosnu, Srbiju i druge krajeve
Kalabići, rod u Drobnjacima
Kalabović, Vladimir (Ulcinj)
Kalavrez, Ulcinj
Kalavrezović, u Ulcinju su iz Italije
Kalazitašević, Bokovo (Rijeka Crnojevića)
Kalagan, Lješnjani (Podgorica)
Kaladasius, Kotor 1430. god.
Kaladrača, Bancuci, Herceg-Novi
Kalađurdjević, iz Zete doselili se u Paštroviće a odatle jedni 1423. god. u Kotor kao: Kalogurević = Kalojura = Kancalijević, potomci Kalodjurdja Crnojeva starijeg. Od njih su u Budvi 1413. god. Jedni su naznačavani kao: Kalađuđević i Kalođurđe
Kaladjurović, Babama i Dukljanu, Brcama i Podbapcu (Paštrovići) 1403. god., i kao: Puhalović. Vidi: Buđen
Kalajzić, Žić, Herceg-Novi
Kalajdžić, Podgorica
Kalajdžija, Boljanići (Pljevlja); i kao: Rupar u Trusine i Hodbini (Hercegovina), iz Banjana (Nikšić)
Kalimanović, Podgorica
Kalamant, Pnjerovići (Bar)
Kalamat, Podgorica
Kalamatijević, Podgorica
Kalamašić, Ulcinj
Kalamperović, Bar i područne Dobre Vode
Kalamperovići, bratstvo u Dobroj Vodi u blizini Mrkojevića
Kalan, i kao: Kalanda, Zalazi (Njeguši), Cetinje
Kalančo, u Ulcinju 14. v.
Kalanj, Miruše (Kalanjenovići) uz lijevu obalu Trebišnjice
Kalanjan, i Kalanjević, Miruše (Nikšić)
Kalastrić, Bar 1860. god.
Kalacanović, Nikšić
Kalača, srodnici Milačića, iseljeni iz Brskuta (Kuče) u Kalače i Rožaje (1890. god.) kao: Begović i Šabanović u Bihoru (Bijelo Polje). Iz Kalača (Rožaje) jedni su se preselili u Berane
Kalači iz Lijeve Rijeke od bratstva Kuča
Kalačanin, Kanje (Bijelo Polje)
Kalaš, i kao: Kaladžanović, Dobrota (Kotor)
Kalašić, Kotor
Kalbaić, Podgorica
Kaldić, Kotor i Budva
Kalević, Vladanje (Zeta) i Podgorica
Kalezić, Brijestovi, Kalezići, Srijetnje, Jastreb, Kosovi Lug (Bjelopavlići). Srodni su: kod Plava i kao: Pupović, Ćirković i Rajković; Žari (Mojkovac); Istanbul (Turska); Katrkol, Dabezići, Kalimani i Ulcinj (Crnogorsko primorje); Ljeskovac (Bar); Budva iz Dušice
Kalezićiu selima Jastreb i Kosovi Lug, Bjelopavlići
Kalel, Salč (Ulcinj)
Kalem, Lišani (Hum), Hercegovina. Potomci Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice. Bližnji sa: Simić, Pantić i Bogdašević
Kalendar, vidi: Kalina
Kalender, putujući derviši pa i kao prezime; Glavica (Rožaj)doseli se sa Mojstira, porijeklom su iz Bjelopavlića
Kalenica, Godočelja (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Kaletić, Vinići (Bjelopavlići), doselili se iz Rovaca; Rovca; Bukovik (Crmnica)
Kaletići, bratstvo u Bukoviku
Kalibi, u Kotoru početkom 15. v.
Kalivrezović, Ulcinj
Kalidas, u Cetinju
Kaliđerović, u Kotoru, vidi: Kaluđerović
Kalimano, u Baru 15. v.
Kalimanović, u Baru
Kalina (Kalinović = Kalendar), u Kučima, vidi: Peralović u Kučima
Kalindar, plavsko područje 1860. god.
Kalinović, vidi: Kalina
Kalisto, Kotor 13. v.
Kalitera, u Herceg-Novom
Kalić, Pržno (Paštrovići) 1440. god.; Kotor i kao: Kalič u 14. v.; Bogetići (Nikšić) i kod Bijelog Polja iz grupe Lužana; Bar; a kod Kolašina ogranak Kalezića iz Bjelopavlića; u Grblju 1335. god.
Kalica, Gornja Krajina i Široke (Crnogorsko primorje); Sutomore i Šušanj (1853. god.)
Kalič, vidi: Kalić
Kaličanin, Kalica (Berane), odatle odseljeni kod Novog Pazara, porijeklom od Pavićevića iz Bjelopavlića
Kaliči, Kotor u 14. v.
Kališin, Kotor, po nahočetu
Kalković, Paštrovići (1708. god.), Budva
Kalmenović, Krute (Ulcinj)
Kalmeta, Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Skadra
Kalnet, i kao: Kalnešić, Bar
Kalnešić, vidi: Kalnet
Kalović, Podgorica; Velje Selo (Bar), vidi: Kaloević
Kalogeorgi, Kotor 1436. god.
Kalogurević, vidi: Kalojurga i Kalođurđević
Kalogurčević, u Brčelima (Crmnica) 1420. god.
Kalođerović, vidi: Kalođurević
Kalođurđe, Kotor (1440. god.); iz Skadra kao: Kalođurđević; Kom
Kalođurđević, iz Zete (od Kalodjurdja Crnojeva starijeg) preselili se u Paštroviće (Podbabac), Budva; U Budvi 1413. god.; oni su potomci Crnoja i jedno vrijeme i kao: Kalađurđević. Dalja starina im je Stara Srbija. U Djerdjezima i Podgorici 1448. god.; Jedni iz Paštrovića nastanjeni u Kotoru; kasnije i kao: Kalogurević i Kalojurga, vidi: Kalođurđe. Tamo su se doselili u 15. v.
Kalođurević = Kalođerović, u Dukljan Brijegu (1413. god.), Paštrovići
Kalođurek, Paštrovići (Budva) 1431. god.
Kaloević, Brajići (Budva) 1489. god.
Kalomperović, Kotor 1419. god.
Kaloštro, Krstac (Paštrovići), Budva, porijeklom su iz Stare Srbije
Kalpazina, ogranak Dedejića u Podbišću (Mojkovac). Porijeklom su sa Čeva (Cetinje)
Kalpačina, ogranak Dedejića i kao: Raosavljević u Kršu i Medjužvalama (Šaranci), Žabljak, porijeklom su sa Čeva (Cetinje)
Kaluđerović, Ugnji i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489. god.; grana Nikovića (Sarapa) od Sarajeva, a starinom od Prištine. Od njih su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranju (Zeta), a Vraki (Omara), Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković; ogranak Borišića u Očinićima (Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjani), grana Novljana, kasnije Balotić, Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u Podgorici; ogranak Mitrovića, potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima: Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezunović, Mijajlović (Sudarević), Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović - Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluđerovića su u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju, područnom Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluđerovića su Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku, Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju (Nikšić); u Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa na obali Crnog mora, oni su od ovih iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini; ogranak Nikolića iz Čistog Polja (Rijeka Crnojevića), odselili se u Budvu i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa; u Zeti su Klemen iz Klimenata (sjeverne Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. kao: Kalođurević
Kaluđerovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Kaluđerovići, bratstvo u Zagredi
Kaluđerovići- Milaševići, bratstvo u Ljubotinju
Kaluđerovići, manje bratstvo od Borišića u Očinićima
Kaluđerovići, bratstvo u Donjoj Glavici u Bjelopavlićima
Kalumbarić, Stupan (Risan)
Kalušerović, 1597. god. u Drobnjacima
Kalčić, Dobrota (Kotor)
Kalfun, Paštrovići
Kalja, i kao: Kaljaević i Kaljević, Tuzi
Kaljaj, Štoj (Ulcinj)
Kaljanović, u Vasojeviće doselili iz Bratonožića
Kaljacić, Ulcinj
Kaljević, Slatina u Šumanovcima (Žabljak) i kao: Katana. Doselili se iz Gorice (Piperi). Od nji su Kaljevići uz Kolubaru kao: Marković, u Užicu kao: Čađević; Nikšić; Goričanin (Zeta); Vrvica, Bobovo i Đurđevića Tara (Pljevlja). Oni su iz Kruševice (Prekotarje)
Kaljić, Kalezići i Kaljići u Bjelopavlićima. Iselili su se jedni u Rijeku (Kolašin), Zatarje (iz Kalezića), jedni u Novi Pazar i Izmir (Turska), Polja i Žari (Mojkovac), Bijelo Polje i područno Lijeska i Vraneš; Podgorica, od njih su 1882. god. jedni odselili se u Herceg-Novi; Podgora i Kamcić (Pljevlja), i Donji Kolašin, sa ograncima: Eldić, Lanić, Žaren, Čiković, Gezović, Račić, Kupusić, Ibraimović, Redžović, doselili se iz Kalje (Morača), Kolašin
Kaljišica, vidi: Kaljković
Kaljković, i kao: Kaljišica, Paštrovići
Kalmand, Štoj (Ulcinj)
Kamat, Duboki Do i Todorov Do (Ćeklići), Cetinje
Kamate, starosjedioci u Petrovu Dolu
Kamban, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i Boka Kotorska
Kambani (Dapčevići), bratstvo u Ljubotinju
Kambera, Pljevlja 1869. god. i područna Bukovica
Kakberagić, Rožaje
Kambijev, Kotor, porijeklom su iz Like
Kamena, Paštrovići
Kamenarović, Mul i Dobrota (Kotor), pa jedni su prešli u područne Škaljare; Muo
Kamenarovići, bratstvo u Dobroti u Boki
Kamenović, Herceg-Novi, po majci
Kamenčević, Herceg-Novi, po nahočetu
Kamenčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kamerić, Čevo (Cetinje); Podgora (Pljevlja)
Kamilo, Buljarica (Paštrovići)
Kamilić, Baošići, Herceg-Novi. Porijekom su iz Stare Crne Gore, kao: Jovanović u 16. v.
Kampa, Herceg-Novi
Kampano, u Ulcinju 1368 - 1380. god. i kao: Kampanario Ulcinj u 13. v.
Kampanela, Kotor
Kampjeli, u Baru
Kanayir, u Baru i Kotoru
Kanažir, Kotor
Kanal, u Budvi 1463. god.
Kanalić, Kukulje (Potkrajci), Bijelo Polje
Kanatar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Kanać, Mali Ostros (Gornja Krajina)
Kanaus, Ulcinj 1389. god.
Kandanari, u Prčanju (Boka Kotorska)
Kande, vidi: Kandi
Kandi = Kande, u Kotoru od 1330. god.
Kandido, Herceg-Novi
Kandija, Paštrovići u 17. v.
Kandilo, 1740. god. u Paštrovićima
Kandić, Slatina (Žabljak) došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Pivi su od Tufegdžića; Vilusi i Nikšićki Broćanac; Kandić, Elezović i Draganić jesu od tri brata, od njih kod: Žabljaka (Drobnjak), Nevesinje (Hercegovina), Stabna (Piva), Meteh, Skić i Komorača kod Plava; Trbušica i Šumadijski Baroševac, porijeklom su iz Bihora (Bijelo Polje); Kandići u Prevešu (Šumadija) jesu iz Crne Gore
Kandići (Suzici) iz Pive (Stabna 14 kuća), starosjedioci, rod Kojovića i Pejovića; slava: sv. Nikola
Kando, u Kotoru
Kaneca, Braica (Debela Krajina), Ulcinj
Kanija, Cetinje; Paštrovići
Kaniok, Budva
Kanić, Ulcinj
Kankaraš, u Drobnjacima: 1) ogranak Kosorića i 2) ogranak Karadžića: Vrbica i Vraćenovići (Oputne Rudine), Goslić i Srijede (Golija), Nikšić, preci su njihovi iz Prediša (Bjelice) u Čaradje, Javljen od njih u Plovdivu (Bugarska) kao: Černogorski, Južna i Sjeverna Amerika, Radovište (Makedonija), sela Toplice i Jablanice (južna Srbija) od 1889. god., Odžacima (Nevesinje), Potpeće (Pljevlja); vidi: Andrić u Predišu (Cetinje)
Kanošević, vidi: Kanjošević
Kantavali (Serti), u Kotoru 1130. god.
Kantar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Kanturić, u Gusinju
Kancalerijević, ranije Kalađurđević, u Paštrovićima (Budva), vidi: Kalađurđević
Kancilijerović, Podbabac (Budva). Vidi: Kalođurđ; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje. Od njih su u Suvodolu (Srbija)
Kanjoš, Paštrovići (1441. god.) vidi: Kanjošević
Kanjošević, ranije: Kanjoš i jedni kasnije: Kanošević, u Paštrovićima i kao: Kavašević, pošto su se mijenjala prezimena od 1395. god. Od ovih K. jesu Pejaković u Kotoru i više prezimena u raznim mjestima
Kapa, Ulcinj u 13. v.; Ugnji (Cetinje) ogranak Šorovića; Limljani (Crmnica) i kao: Kapica = Kapičić; Nikšić
Kapavica, Paštrovići
Kapazoda, Podgorica
Kapadžić, Berovo (Kuči) od kojih su u Podgorici
Kapelan, Cetinje; Prčanj (Boka Kotorska)
Kapenić, vidi: Kapetanić - Milović
Kapetanić (Kapetinić), Milovići (Velimlje), Nikšić. Vidi: Milović, istorodni u Grudi i Stepenu u Hercegovini, kao iseljenici u SAD kao: Kapenić
Kapisozović, u Podgoricu iz Bjelopavlića; drugi sa Žabljaka (od Skadarskog jezera) ogranak Kneževića iz Dajbaba (Zeta)
Kape, bratstvo na Ugnima
Kape, bratstvo u Limljanima
Kapetanović, Svrljige kod Pljevalja; Ulica (Morača), Kolašin; u Boki Kotorskoj, u Padalicama i Lukrecijama srodnici Ačovića, srodnici njihovi jesu u Šipačnu (Nikšić), došli iz Herzegovine
Kapetanovići, ima ih u Bijelom Polju, Dobrakovo selo, koje se nekad zvalo Kapetanovići. Inače su u tursko vrijeme došli iz Hercegovine, okolica Nevesinja. (prilog: Enisa Kapetanović enisakap@gmail.com )
Kapetanovići (Gačovići), bratstvo
Kapetanovići (Galovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Kapešić, Stubica (Pješivci) pa odatle u Kotor
Kapešići, bratstvo u Tomićima
Kapić, u Podgorici 1911. god. iz Pipera
Kapor, u Miriloviće (Bileća) prešli iz Petrovića (Nikšić), porijeklom su iz Makedonije
Kapiči = Kapče, u Kotoru
Kapidžić, u Zeti, Podgorici i Skadru
Karabasili iz Pive (G.Crkvice 7 kuća), od Nikolića iz Rudinica; slava: sv. Nikola
Karadaglija, u Ritiješu (Buna), Hercegovina jesu iz Herceg-Novog
Karadaglić, potomci Sarapa, 1282. god., doseljenika u Crnu Goru, od Mostara
Karadjinović, potiču iz Riječke Nahije, pleme Kosijeri po kazivanju moga oca Pavla, rasuti smo po čitavom svijetu i malobrojni smo. Sada ima naših rodjaka koji žive u Ulcinju i Podgorici, najviše ih ima u Novom Sadu. Svi smo Crnogorci i naši roditelji su živjeli na Cetinju i Ulcinju. (prilog Predrag Karadjinović)
Karadjordjević (Petrović), Jasenički Mramorak (Srbija). Porijeklom su iz Gornjih Vasojevića
Karamika, Podgorica
Karanikaj, vidi: Mardjonović
Karanikić, Šušanj (Bar)
Karadžić, od Lijeve Rijeke (Podgorica) sidju u Gornju Zetu (tri brata, oko 1640. god.). Nakon 12. god. Petar podje u Staru Srbiju, Mitar i Risto preko Pješivaca i Banjana u Drobnjake (Petnjicu, Šavnik). Razmnožavanjem nasele sela: Malinskom, Paležu, pa 1840. god. u Pašinu Vodu i Gornju Bukovicu, na područje Drobnjaka. Od Karadžića iseljeni su u: u Bosni na Glasincu i kod Višegrada, a dalje u Bosni prozvani su kao: Divljan; u podnožju Jahorine, prema Sarajevu. U Raškom području, Crničkom i Topličkom kraju, u Zaovine (Užice) kao: Djurić, u Kruševici kod Trebinja kao: Petijević, u Tršiću (Loznica)(oko 1739. god. pa kasnije kao: Karadžić Stefanović); u Drobnjake jedni se doselili iz Banjana (Nikšić) kao: Karadžić - Ognjenović
Karadžići, bratstvo u Drobnjacima
Karašević, u Podgorici 1911. god.
Kariman, Živko Vukov, musliman od Tomanovića iz Cuca
Kariman, u Nevesinju (Hercegovina) i Domaševu (Trebinje) ogranak Tomanovića iz Rovina (Cuce), Cetinje
Karić, u Kučima
Karišik, u selima Gornjeg Zijemlja (Hercegovina) došli iz Kosijereva (Banjani), Nikšić
Karličić, iseljenici iz Goražda (Berane)
Karković, Momišići (Podgorica), 1492. god.
Karović, u Podgorici iz Mataguža (Zeta)
Kartali ranije Bijelić (Komnenić); Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja)
Karsić, vidi: Korsić
Kartali, Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja)
Kasalica, Žabljak, Virak i Komarnica u Drobnjacima, ogranak Kovačevića iz Grahova (Nikšić)
Kasalović, danas ih ima u Prijedoru kod Banjaluke i na Kosovu i Metohiji u Zubinom Potoku. I jedni i drugi su napustili dolinu Zete ili okolna brda u vremenu velike osvete Petrovića kada je Todor Kadić ubio Knjaza Danila, jer mu je silovao sestru. Tada, da bi se izbjeglo krvoproliće mnogi Bjelopavlići, kojima je Todor Kadić bio plemenski starješina, kreću u zbjegove pa i moji Kasalovići. Jedan dio odlazi sjeverno i danas su u okolini Banjaluke, a drugi dio dolazi na Kosovo na planinu Čičavicu kod Vučitrna, a kasnije se i trajno nastanjuje u Ibarskom Kolašinu u selu Zupče kod Zubinog Potoka. Neki kažu da smo prezime izveli od Kasalica, ali ja mislim da zbog rasprostranjenog prezimena Kasalović kod Banjaluke to nije slučaj. Inače slavim slavu Sv. Petku, a to jeste slava Bjelopavlića. (autor priloga Saša Kasalović iz Zubinog Potoka sasakasalovic@ymail.com )
Kasamović, Vrbica i Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića
Kasanović, Dobrokovo (Bijelo Polje)
Kasinoti, Kotor
Kasić, u Vasojeviće doselili iz Kolašina; Budva
Kasma, i, Ulcinj
Kasnecović, kod Vladimira (Ulcinj)
Kasnica, Kasnice (Ulcinj)
Kasol, Nikšić
Kasom, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića). Porijeklom su iz Široke (Skadar). Od njih su u Nikšiću i područnoj Dragovoj Luci; Cetinje
Kosomović, Bar; Vidi: Kasamović; uz Zlatice (Zeta) u Podgoricu
Kastaldi, Kotor
Kastelan, Paštrovići (1708. god.) ranije Sudje i kao: Kastelanović
Kastelanović, Paštrovići 1693. god.
Kastartović, Vasojevići u Dobroj Reki, Konjuhu (Konjusima Djulići), Česča Glava i Andrijevica, grana Kovačevića. Jedni i kao: Vojvodić. Od njih su u Područnom Trešnjevu i drugi u Mazgaljama, Šekulari i Beranama. Jedni i kao: Kastratić; u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića
Kastrat, u Gusinju i područnom Višnjevu i Kruševu; u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Kastriot, i, i kao: Kastritić, Berane
Kasum, Risan, pa Igalo, Herceg-Novi i Nikšić; Prodo, Zabrdje, Kune i Dobrsko Selo (Cetinje); Velika; Plav; Gusinje i Berane, porijeklom su iz Šalje
Kasumović, u Gusinju; i kao: Kosumović u Kučima ogranak Drekalovića
Kastreka, u Ulcinju 1242. god.
Kashodža, Ulcinj
Katali (Katalin), Lučići, Herceg-Novi
Katalinić, Herceg-Novi
Katazović, Risan
Katana, Slatina (Drobnjak); Pljevlja; kod Plava; Ulcinj
Katanić, srodnici Lambuljića u Zeti; ogranak Raičevića (Kovačevića) u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), jedni se odseliše u Bočiće (Kragujevac) i Jasenicu, drugi u Lepenicu
Katapanče = Kotopanka, u Kotoru
Katarinić, Kotor
Katelan, o, Prčanj i Kotor
Katena = Katunčić, Kotor 1330. god.
Katinskin, Nikšić
Katić, Bar (1447. god.), Sveti Stefan; Paštrovići i jedni odatle u Sarajevo i dalje u Bosnu; Vasojevići, ogranak Bojovića (Lopoćana); kod Risna i Herceg-Novog su iz Popova (Hercegovina); u Gusinju su iz Hota (Tuzi); Bar 1446. god.
Katkić, Herceg-Novi, po nahočetu
Katnić, grana Demuna (Španja) u Bjelopavlićima; Čevo (Cetinje); Klišetište (Bijelo Polje) i odatle odselili u Peć; Piperi; Cetinje; Kulizić (Mojkovac)
Katnići, bratstvo u Barjamovici
Katović, Kotor
Katri, Nikšić
Katunčić, vidi: Katena
Katunjanin, vidi: Dapčević u Vranjini
Katuranović, Nikšić
Katurić, Jošanice i Morine (Risan), iz Hercegovine. Od njih su u Nikšiću (1692. god.) iz Banjana (Nikšić) preselili se u Kamenare (Boka Kotorska) pa u Kotor; Duljevo (Paštrovići); Budva
Katušić, Piva, ogranak Branilovića
Kaur, vidi: Kostić u Egiptu
Kafedžija, Rijeka Crnojevića iz Turske
Kafedžić, potomci Novljana u Drobnjacima, ogranak Milutinovića; kod Rijeke Crnojevića
Kafon, Kotor
Kahić, u Bjelopavlićima i od njih su u Podgorici
Kahrimanović, ogranak Popovića (Drekalovića), od njih su u: Nikšiću, Pljevljima i Rožaju
Kahrović, iz Kolašina prešli u Sandžak
Kaca, uz Skadarsko jezero (Gornja Krajina)
Kaceli, Bar 1860. god.
Kacepto, u Kotoru 133o. god.
Kacić, i kao: Alibraimović, u Ramuši (Primorska krajina)
Kacović, Ulcinj
Kačamakovići, Plav, ogranak (rodjaci) Ćulafića, Vasojevići
Kačanić, Ulcinj
Kačar, Sipanje u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje); Bukovice (Rožaje), ogranak područnih Belojica i kao: Ibrahimović; Novi Pazar iz Kuča; Pljevlja 1863. god.
Kačarenda, Podgorica; Kotor u 14.v.
Kačić, Crnionica i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Nikšić; Kotor u 14. v.; Budva; Herceg-Novi
Kačular, Selište (Ulcinj)
Kačurić, Kotor
Kašetac = Kopseta, u Antibari (Bar)
Kašiković, Ljubomir (Hercegovina), porijeklom iz Ridjana (Nikšić); U Oputnim Rudinama; Beždjedje (Nevesinjska sela), Hercegovina, kao: Tomincić od *Kašikovića (Ridjana), Nikšić
Kašić, Dobrinja (Bijelo Polje); Ulcinj; Kotor
Kašica, Bokovo (Rijeka Crnojevića)
Kaštelan, Lješevići i Krtola (Grbalj) od 9 - 14 v. i Kotor, vidi: Kašteljan
Kaštelani (Kašćelani), dio bratstva Popovića-Herakovića
"Kaštelani" u selu Lješeviću u Boki
Kašćelani (Kaštelani), dio bratstva Popovića-Herakovića
Kaštelanović, Gornji Stoliv (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore, Prevlaki (Grbalj)
Kašteljan (Kaštelan), Mirac u Njegušima (Cetinje), ogranak Popovića, neki od njih odseljeni u Lješeviće (Grbalj); Kotor; Podgorica
Kaštović, Pljevlja 1859. god.
Kvakal, Risan
Kvadeli, Kotor
Kvatil, Dobrota (Kotor)
Kvanginalo, Kotor iz Venecije
Kvekić, Kotor, ogranak Lambulića iz Zete. Od njih su u Dalmaciji; Herceg-Novi
Kvelić, Podi, Herceg-Novi 1768. god.
Kverin, Paštrovići; Vidišići (Sokol), ogranak Šćepanovića iz Rovaca
Kevac, Kevc (Nožice), Lijeva Rijeka
Kebeljić, Trebinje, vidi: Vitković u Mirušima uz Trebišnjicu
Kež, Buljarica (Paštrovići) u 18. v.
Keza, Židovići i Otilovići (Pljevlja)
Kez, e, Židovići i Otilovići (Pljevlja)
Kezo, Herceg-Novi
Kezunović, ogranak Boškovića, iz Orje Luke (Danilovgrad); vidi: Kaluđerović
Keker, u Drobnjacima (Zaljug i Šljivansko) grana Zlatnopojasevića; Morača
Kekeraš, Nikšić
Kekić, Drobnjaci, ogranak Grgurovića (Vulovića); Lopari i Fundina (Kuči), kasnije kao: Perović. Od njih su u Loparima (istočna Bosna) i u Ulcinju (1505. god.); Danilovgrad; Šekulari, potomci Komnena-Šekularca; ranije Milošević u Zaslapu (Hercegovina), iz Crne Gore i naseljeni u Ravni - Šušlijec (Bileća)
Keko, Stoliv (Boka Kotorska)
Keković, Klopot (Bratonožići), ranije Mroganović; Bjelopavlići, odselili u Skadar (Albanija); Danilovgrad; Zagarač pa u Podgoricu; Cetinje; Štitari (Cetinje), od njih su u Grbavcima (Lješkopolje) do 1861. god.; Pješivci; Berane
Kekovići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu
Keleman, Salč (Ulcinj)
Kelemiš, Đula i Boljanići (Pljevlja)
Kelit, Bar
Kelisn, i, Sustjel (Ulcinj)
Kelović, Zgarete i Zalut (Pljevlja), ogranak Tomašića-Tomaševića
Kelčisn, Briska Gora (Ulcinj)
Kelj, Bar
Keljanović, Bratonožići naseljeni u Konjuhe (Ravna Reka); Andrijevica i Gusinje (Gornje Polimlje)
Keljević, Sirac (Drobnjak); Cetinje; Keljevići (Pljevlja)
Keljmendi, kod Rožaja, razgranati. U 17. v. postupno doseljavali iz Vukli (sjeverna Albanija)
Kentera, Paštrovići, potomci Novaka Crnca; Budva
Kenjević, Cetinje
Kenjić, Radmužević (Šekulari), potomci Komnena barjaktara; Goransko (Piva) iselili se u Čadjevicu (Bijeljina)
Kerbler, Kotor
Kerva, u Kotoru početkom 15. v.
Kervani, Kotor
Kervija, Ulcinj (11. v.); od njih su i u Boki Kotorskoj
Keretić, Podgorica
Kerić, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), grana Jekšana
Kerkez, Podgorica
Kerken, Pljevlja 1869. god.
Kerli, Budva
Kerlial (Kerkerdl), Kotor
Kerović, Podgorica, iz Bjelopavlića
Kerođođić, u Podgorici 1912. god.
Kerstović = Mataj, Vraka (Kamenica), Skadar i Skadru iz Crne Gore
Keser, Podgorica
Kesler, Nikšić i Cetinje
Kestkunit, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Šavnika (Drobnjak)
Keć, i, Štoj (Ulcinj)
Kećak, Boka Kotorska
Kecalilićak, Boka Kotorska, ogranak Kecojevića
Kecević, Dobrota (Kotor), ogranak Kecojevića i kao: Kecojević u Pivi, iz Banjana (Nikšić); Nikšić 1701. god.; vidi: Kecojević
Kecić (ranije Stokić), Štrpci i Lipljan (Kosovo), porijeklom iz Crne Gore
Kecović, Podi, Herceg-Novi i kao: Kecojević, porijeklom iz Banjana, vidi: Kecojević u Pivi
Kecoević, vidi: Kecojević
Kecojević, ogranak Ivaniševića, porijeklom sa Starog Vlaha vidi: Ivanišević. Od njih su u: Boričju, Gornja Brezna i Pirni Do (Piva), Vraćenovićima (Nikšić), Poljica (Trebinje), Mostaru i Dubrovniku, Gajtan (južna Srbija), Dobroti (Kotor) 1701. god. kao: Kecović; kod Kosjerića (Srbija), Podima, Herceg-Novi, u Boki Kotorskoj i kao: Kecalićak; vidi: Kecović
Kecojevići iz Pive (Piri Do - Boričje 17 kuća), starinom iz Banjana; slava: sv. Jovan
Keč, a, i, Potrljica (Pljevlja); Bežđeđe (Nevesinje) i Mostaru u Hercegovini, ranije ogranak Bjelopavlića iz Riđana (Nikšić)
Kečević, vidi: Kičević, u Mojdežu (Boka Kotorska)
Kečina, Podgorica
Kešelj, Grahovo (Nikšić), iz Drobnjaka, ogranak Cerovića, nastanjeni u Piragićima, Trusini i Lukavici (Hercegovina)
Kešeljević, grana Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka u: Visoko (centralna Bosna), Grahovo (Nikšić): u Hercegovini i Bosni; Ledenice (Risan); Nikšić; u Nevesinju Hercegovačkom
Kešeljevići, postoje još od kosovskog boja od Dejana, despota Dejanovića, koji je bio oženjen Teodorom, sestrom cara Dušana. Njegovi potomci se sele u Drobnjake, selo kod Nikšića. Jedan ogranak su Mandići od kojih smo i mi Kešelji - od vojvode drobnjačkog Draga Mandića.zvanog Drakule. On je imao sinove: Andriju, Luku, Laza i Gojka. Od Andrije ogranak se seli u Ledenice kod Risna, zbog krvne osvete, jer je Drago imao ćerku Milicu koju je htio odvesti pljevaljski paša. Zbog toga, jede večeri, Drago sa sinovima, kada je bilo neko slavlje, uskoči na kulu pašinu i zakolju ga sa još 12 Turaka. Kada je Andrija došao u Ledenice dobije sina Kristivoja, kod koga je 1651. god. noćivao Sv Vasilije Ostroški na putu za Pećku patrijaršiju.. Od te noći ostalo je predanje da se masovno razvijalo naše brastvo. Stara slava je bila Arandjelov dan, ali noć poslije, kada je Kristivoje otpratio Sv Vasilija do loze nikšićke snivao je da mu dva sina podižu crkvu u Grahovo i da joj daju ime Djurdjevka, pa od tada većinski dio bratstva slavi Sv Djordjija, a prislužuje Arandjelov dan. Kristivoje je imao dva sina: Trivka i Andriju. Od Trivka su Kešelji i od njega se do danas razvilo 12 pasova. Trivko je postavljen na mjesto Grahovskoga kneza i njegov sin Petar je isto bio knez. U našoj kući je bilo dosta svještenika. Jedan podatak - prvi koji je donio kafu na Gragovo bio je Mato Keselj, Rade Kešelj je bio barijaktar u nevesinjskom ustanku, a njegov brat Mitar jedan od organizatora ustanka. Kada su Kešelji došli na Viluse (Kešelj gradina) tadašnja Patroševina, zbog krvnih osveta masovno su se raseljavali po Hercegovini. Oni koji su ostali neposredno poslije Vučedolske bitke dodaju 4 slova u prezimenu (ević), a dodao ih je protojerej Krsto Kešelj-ević, moj pradjed. On je bio paroh Grahovski do 1925. god. kada se seli u Beograd sa sinovima gdje 1929. god i umire. Imao je 6 sinova. Nikola je bio doctor i poslanik u vladi Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca - zastupnik za Crnu Goru. To da smo od Cerovića i da smo sa Lukavice je greška. (prilog poslao: Nenad Kešeljević) Kešić, Lastva Čevska (Cauševica), Cetinje i Morači, ranije Vukotić i Tatar
Kešići ili Tatari (Vukotići), bratstvo u Cauševcu
Kiasta, u Kotoru početkom 15. v.
Kiac, vidi: Kijac
Kivavasil, u Kotoru početkom 15. v.
Kivadal, u Herceg-Novom
Kiepalić, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Kijak, kod Plava i Gusinja, srodnici Vehrovića i Šimkovića vidi: Kijac = Kiac
Kijac (Kijak), ogranak Nikolića iz Ozrinića (Nikšić), odselili (oko 1760. god.) kod Trebinja (Hercegovina)
Kijđ (Kiorđ, i), Ulcinj
Kijamet, Godijevo (Kućići) i Zmijinac u Bihoru (Bijelo Polje); u Vasojeviće; Podgorica
Kijanović, Riđani i Piva (Nikšić). Jedni su iselili i u: Zabljev, Seljane, Zvijezd i Kamenu Goru (Pljevlja)
Kijević (Kijelić), kod Perasta (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine
Kijevčanin, iz Vasojevića iselili se u Kijevac na Bihoru (Bijelo Polje) pa u Novi Pazar
Kijerak, Kotor 15. v.
Kikalj, ogranak Tatića u Pivi
Kikanović, Krtole, Raošić (Grbalj), ranije Dapčić, doseljenici iz Dapca (Albanija)
Kikić, ogranak Ivanovića (Drekalovića) iz Kuča iselili se od Plava i Gusinja, te u područnim Višnjevu i kao: Kikiš - šević
Kiković, Gluhi Do - Crmnica, ogranak područnih Gvozdenovića. Od njih su u Australiji; u Zeti ogranak Mijuškovića, porijeklom iz gornjih Pješivaca; Vasojevići ogranak Labana - Raketića; Kod Plava (1660. god.) iz Kuča i kao: Žiga
Kiković", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Kikra, i, Ulcinj
Kilibarda, Kilibarde, područje Rijeke Crnojevića; Balabani (Zeta); Banjani (Nikšić). Od njih su u: Klobuku (Trebinje), Šatra (Kuršumlija), Mačagaj Čako (Argentina), vidi: Eraković
Kilibarda, porijeklom sa Velestova, a doselili su se u Banjane - Štrpce i odatle dalje...
Kilibarde, potiču iz sela Štrpci u Banjanima; Nikšić
Kimo, Ulcinj u 15. v.
Kimović, Herceg-Novi, po nahočetu
Kimković, Žabljak na Skadarskom jezeru, doselili se oko 1882. god. iz Krivošija
Kin, i, Štoj (Ulcinj)
Kindi, Kotor
Kinković, Podgorica; Balabani (Zeta); Vasojevićima, porijeklom iz Podgore (Kuči); Velimlje (Nikšić)
Kinudić, Kotor
Kir, Podgorica
Kirak, Kotor
Kirzamo, Herceg-Novi
Kirac, Tivat
Kirijak, Kotor
Kiridžić, potomci Ridjana kod Pljevalja i neki predju kod Rudog
Kirović, Bar
Kisalo, Podgorica
Kiselica, u Nikšiću i kao: Kisjelica, Bukovica (Pljevlja)
Kisin, Grahovo (Nikšić), ogranak Vukovića iz Ridjana (Nikšić), prešli u Tuli i Trpinje (Hercegovina), pa u Grahovo (Nikšić); u Zupcima (Trebinje), iz Cuca (Cetinje) kao: Radović - Kisin pa u Tor. Tuli kao: Otašević - Kuraica u Grabu, a u Turmentu (Trebinje) Šaraba
Kisić, Rastovac (Nikšić), doseljenici iz Nevesinja 1860. god.
Kisjelica, vidi: Kiselica
Kitalić, Pljevlja
Kitalj, Mokro (Šavnik) i kao Kitaljević, grana Kalabića (Novljana)
Kitaljević, vidi: Kitalj
Kitić, Bobovo, Višnjica, Živinice i Prenćane (Pljevlja), ogranak Vilareta
Kićanović, Bar
Kić, i, Ulcinj
Kićović i Kijac, Vasojevići
Kica, i, Ljubomir (Trebinje) iz Ozrinića (Nikšić)
Kicanović, Klizica i Kolašinovići (Bjelopavlići), vidi: Kijac; potomci Lužana
Kicpalić, Donji Stoliv (Tivat)
Kičević (Kečević), Pljevlja; Mojdež (Boka Kotorska)
Kiš, Nikšić
Kišić, Herceg-Novi i područni Kuti iz Hercegovine
Kjajević, Cetinje
Kjapek, u Kotoru
Kjasta, Kotor 1431. god.
Kjepalić, Stoliv (Tivat), doseljenici iz stare Crne Gore, vidi: Krspalić: Nikšić
Kladaj, Bar 1873. god.
Klajn, Risan
Klaković, u podnožju Lovćena
Klanar, Kotor
Klanči, Podi, Herceg-Novi (1692. god.) došli iz Korjenića (Trebinje); Kotor; Herceg-Novi, po majci i kao: Pintar
Klančić, Podi, Herceg-Novi i kod Risna, porijeklom iz Hercegovine, vidi: Klanči; Nikšić
Klančuk, Podi, Herceg-Novi
Klanj, Herceg-Novi
Klap, Kotor
Klapan, i, c, Rose (Grbaljh)
Klapavica, Bečići (Budva), grana Bečića (u 15. v.). Od njih su u Čelobrdu (Paštrovići) ranije Bečić (1693. god.); Budva i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom su iz Stare Srbije
Klapović, Kotor
Klapuh, Klapusi, Kalušići i Krće (Boljanići), Pljevlja
Klapčić, ogranak Maleševaca, uz Trebišnjicu
Klarić, Lepetane i Radovići (Tivat); Kotor; Zelenika, Herceg-Novi
Klarič, i, Dobrota (Kotor), preseljeni u Trst (Italija)
Klastac, Bar
Klaić, Djurdjevi Stupovi (Berane)
Klać, Brajići (Budva), doseljenici iz Dubočaka (Banjani), Nikšić
Klać, bratstvo u Brajićima kod Budve
Klauda, Herceg-Novi
Klačar, Dobrota (Kotor), ogranak Zimonjića; Kalušić (Pljevlja)
Klačević, Dobrota (Kotor) 16.v., iz Stare Crne Gore
Klačevići, bratstvo u Dobroti
Kleva, Kotor
Klein, Tivat i Herceg-Novi
Kleiner, Budva
Klemenet, Kotor
Klement, Budva; vidi: Klimenti = Klimen
Klemenčić, Kotor
Klenčanin, Donji Banjani (Nikšić), ogranak Antovića - Klenčana doseljenika od Visokog (Srednja Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), po čemu i prezime. Porijeklom su iz Prištine, vidi: Tomaši
Klep, po pričanju starog oca Ivana naša porodica potiče iz Crne Gore, najverovatnije iz okoline mesta Kotor. U Sloveniji su se najverovatnije naselili u 16. stolječu (Uskoci). Istraživanje za podacima i spremanje rodoslovnog drveta je još u teku. Željeli bi, da nas stavite na listu Crnogorskih prezimena jer imamo i želimo ohraniti vez sa zemljom odakle potiče naš rod. (prilog poslao Marko Klep, Slovenija)
Klepo, Pljevlja 1896. god.
Klečka, u Risnu i Nikšiću
Kleštanović, Pivska planina
Kliještarac, područje bjelopoljske Bistrice
Klikić, Orovac (Pljevlja)
Klikovac, Podgora i Orahovo (Kuči), ogranak Vujoševića iz grupe Djurdjevića - Mrnjavčevića, preselili se u Mahalu, Bijelo Polje, Berislavce, Goričani, Gostilj, Mataguže i Lajkovići (Zeta). Od njih su područni Radovići, a jedni u Vranjini na Skadarskom jezeru, drugi kod Nikšića i Ulcinja, Gusinju (kao Raodončić i Vujošević) u Vasojevićima i Srbiji kao: Milić, Kolašinu kao: Prelević, ima ih na Kosovo i Metohiji
Kliković (Tripković), ogranak Bulatovića iz Rovaca, preselili u Raće (Kuči), odande jedni iselili se u Metohiju i Srbiju
Kliksa, kasnije Klisić, Crmnica; vidi: Klisić
Klisići, bratstvo u Limljanima
Klimen, njihov predak (oko 1330. god.) od Travnika (Bosna), pa nasljednik odande Klimen dodje u Pipere a odatle u Kuče pa predje na lijevu obalu Cijevne. Razvojem porodice razmnože se kao bratstvo (Fis-Vis) i postupno u područje kasnijeg plemena Klimendi (Klimene) u sadašnje Klimente (sjeverna Albanija). Njihova bratstva bilježena su kao: Klimen, Kljimen, Kljimendi, Kljimenda, Klimenćanin, kod Tuzi, Bara, Ulcinja, Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki Kotorskoj, Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazara, Gusinja, Rožaja, selima Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), Guzi (Velipolje), Skadru, Draču i Tirani (Albanija), u Metohiji: okolina Peći kao: Rugovac, Djakovice i Prizrena. Vidi: Liješević kod Rijeke Crnojevića
Klimenko, Podgorica
Kliment, vidi: Klimen, Klimenćanin
Klimenta, kasnije Klimendi, Gusinje, doseljenici iz Klimenata (Kljimendi), sjeverna Albanija, vidi: Klimen i Gurešić
Klimenćanin, vidi: Klimen
Klimetski, 1768. god. u Klimentima, vidi: Klimen
Klimeš, Strp (Risan)
Klimović, Krivošije (Boka Kotorska), iselili se u Rvaše (Rijeka Crnojevića) oko 1881. god. drugi u Nikšić (pa 1902. god.) u Ameriku
Klinac, Krš (Šaranci), Žabljak, iselili se u Rašku; Risan
Klinga, Dobrota (Kotor)
Klindup (Podbišćanin), Klindupe i Podbišće (Pljevlja)
Klinic, Budva 15. v.
Klir, Kotor
Klisa (Klisi) i kao: Klisan, Limljani (Crmnica)
Klisan, i, Kotor 1348. god.
Klisić, Limljani (Crmnica), ranije Kliska; Paštrovići 1742. god.; Cetinje
Kliska, vidi: Klisić
Klisura, Košutnica i Sjeverin (Pljevlja); Herceg-Novi
Klica, Boljanina i Dobrodolje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Kliška, Šćepovići, Herceg-Novi
Klovitašević, u području Rijeke Crnojevića 1435. god.
Klonimirović, Trebjema (Trebjesa), Nikšić 972. god. iz Raške
Klopan, Ukropci (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Budva i jedni po majci
Klopoćanin, iseljenici iz Klopoćana naselja u Bratonožićima (Podgorica)
Klouda, Herceg-Novi
Klunger, Herceg-Novi
Klišelevskin, Kotor
Kljajević (Šiljak) i kao: Klajević, Kričak (Bličkova), Kovren, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje), srodnici područnih Raščana i Simovića; Cetinje
Kljajić, grana Trebješana, kod Nikšića, od njih su u Drobnjacima; Seljani (Bjelopavlići) u 16. v., odselili se u sjevernu Hrvatsku; Srodnici Raščana i Simovića u Vranešu u Vranešu (Bijelo Polje), doseljenici iz Morače, a ondje iz Lješanskog područja, potomci Janka Lješnjanina; Dobrijevići (Bijela), Šavnik, preselili se preko Tare 1710. god.; Maoče, Lijeska i Muslići (Bijelo Polje) i u gradu; Zagorje i Lubnice (Berane)
Kljakić, u Nikšić, doselili se iz Hercegovine

Kančić, Kotor

Klještanović, Zukva i Orah (Piva), grana Rudjića
Kljikić, Bar, preselili se u Gusinje
Ključ, Pljevlja
Kljupa (Ključ), Pljevlja iz Banja Luke (Bosna); Nikšić
Kljunovići, staro bratstvo na Kopitu
Kmetović, Zalisanje i Prevosci (Dujeva), Rijeka Crnojevića, ogranak Ražnjatovića; Donji Stoliv (Tivat)
Knez, Podgorica
Knezić, Herceg-Novi; Budva
Knežević, Potpeće iz Vaškova (iz Zatarja), Prenćani, Zenica, Šumani, Glasnica, Jasen, Kalušići, Miljevići, Mataruge (starinci), Pljevlja; Šumani i Zenica (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god., kao: Radović iz područnih Martinića; Potomci Vlastelinovića iz Plane (Bileće), kao: Šarenac, selili se u: Muževice, Martiniće (Bjelopavlići) pod Njegušem; Planu (Kolašin); odatle: kod Mojkovca, u Rudinice (Šaranci), Drobnjak, od njih su kod: Pljevalja, u Kosovu (Drenica); Gajtanu (južna Srbija) vidi: Bojović i Šaranac, razgranati; Mletičak i Miloševići (Žabljak), prvi pomen 1614. god. ogranak Miloševića; Boan (Žabljak) iz Kalušića (Pljevlja); Kneževići (Piva), od njih su u: Bioska (Užički kraj); Bjelojevice (Mojkovac); kod Manastira Piva (34 imena); iz Nedajna (Piva) otišli na Planik i dalje u Srbiju; Jovanovići (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića. Od njih su u Balabanima (Zeta); Pavino Polje i Tomaševo (Bijelo Polje); Žabljak; Dapsići (Berane) 1) ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje), srodnici Pačariza, 2) doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija), srodnici istih u Vedici (Plav). Od njih su u Crnom Vrhu (Peć); Maoče (Bijelo Polje) iz područne Orahovice; Šekulari (gornji Vasojevići), doseljenici iz Šaranaca (Žabljak); potomci Nikšića u Nikšićkoj Župi (u Kutima), a u Zagradi i kao: Krunić; Petrovići - Nikšić, ranije Mijović, grana Banovića iz grupe Petrovića. Od njih su otišli u Mačagaj Čapo (Argentina); Cetinje; Kotor; Gornje Trešnjevo (Cuce), ogranak Perovića (Preobražana, Bajkovih potomaka); Podgora (Crmnica); Vranjina i Gradjani (Rijeka Crnojevića) i kao: Lipovac, porijeklom iz Prizrena. Od njih su u Podgorici i u područnom Dujevu i Ulcinju, vidi: Liješević; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica) ogranak Vuletića, a u Brčelima i Sotonićima 1759. god.; Podostrog i Pobori (Budva), od njih su u Pobrdju i Prijeradima (Grbalj) 1887. god., i Ulcinju; Budva; Kotor; Bijela, Herceg-Novi; Piva i kao: Zimonjić, ranije Djukanović iz Drobnjaka; u Pivu jedni doseliše iz Bosne i odseliše se u Gajtan (južna Srbija); u Zeti kao: Ilarije (bio Zetski episkop 1220. god.), Knežević, Popović; Balabani (Donja Zeta); u Rovcima (Velje Duboko) i Liješnje i Rovca (Podgorica), ogranak Bogdanovića (Njeguš), odatle jedni u Dragovoljiće (Nikšić), drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje); Šaranci (uz Taru), iseljeni kao: Zimonjić u: Gareva (Gacko), Mostaru, Valjevskoj Kamenici, a u područnim Dragijevcima i kao: Avruz; Gacko, Davidovići, Vlahovići, Fatnica, Stepen, Ljubinje, Drežan i Hodbina (Hercegovina), Kneževići (Šarenac - Krasojević), srodnici Avdića kod Bileće, vidi: Avdić; Jenjina i Popova Luka (poluostrvo Rab) na Pelješcu (1630. god.) doselili iz Boke Kotorske; Stanisalići (Lješnjani) i u Zeti ranije Stanisalić ogranak Miranovića; u Zeti jedni u Dajbabama i Balabanima ogranak Boškovića iz Bjelopavlića, prvo i kao: Dajbabić i Kapisazović, (njihove grane Jovanovića); Mojanovićima (Zeta); ogranak Djurkovića - Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom sa Kosova; u Balabanima (Zeta) iz Bjelopavlića; iz Dajbaba (Zeta) u Podgoricu, ogranak Terzića; Trešnjevo (Cuce), ogranak Nikolića, preselili u Volujac, Herceg-Novi odande u Glavsku (Trebinje) kasnije: Damjanović, Serden i Šupljeglav; Miloševići (Žabljak), doselili se iz Nikšića; Sutomore i Sozina (Bar); Balabani, Mojanovići, Golubovci (Zeta), doseljenici iz Liješnje (Piperi); u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića; Velika (Plav), potomci Čere doseljenika; u Bunićima (Korenica), Lika, porijeklom od Skadarskog jezera
Knežević, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu
Kneževići, bratstvo u Stanisaljićima
Kneževići, bratstvo u Podgoru
Kneževići, bratstvo u Brcelima
Kneževići - Čaurine, bratstvo u Bijeloj u Boki
Kneževići, grana bratstva Perovića-Preobražana
Kneževići, bratstvo u Glavskoj, u Hercegovini
Kneževići iz Pive (G.Crkvice 14 kuća, Ćendove Luke 1 kuća), doselili iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjije
Knežić, Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu
Kneip, Herceg-Novi
Knejp, Herceg-Novi
Knetić, Bratica (Ulcinj)
Knop, Kotor
Knjažević, Budimlija (Stari Vlah), Višegrad, doseljenici od Kolašina, kasnije kao: Vidaković
Kobavić, u Risnu 1554. god.
Kobasica, Paštrovići u 17. v.
Kobilarov, Zmajevo (Bačka), doseljeni od rijeke Bojane. Od njih su u Čeneju (Salaši), Novi Sad
Kobilaška, Cetinje
Kobilić, Gusinje i kod Plava
Kobilići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinju.
Kobilica, u Trebjesini, Herceg-Novi
Kovandzić, Jabučje (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive (Crna Gora)
Kovarbašić, porodica Kovarbašić je došla na Baniju iz Crne Gore. Jedna od članica porodice Kovarbašić bila je majka feldmaršala Svetozara Boroevića , što lako možete provjeriti kroz Wikipediju. Boroevića je također bilo u Cetinju (1787 g ima neki zapis). Na kraju, kada čovjek počne malo gledati povijest i zapise koji su koliko toliko relevantni, onda vidimo da je zapravo Crna Gora rasadnik mnogih poznatih porodica kojih ima po cijeloj ex Jugi. Hercegovina je bila samo međustanica na proputovanju , koje je trajalo nekoliko decenija, pa i stoljeća. (prilog: Judita Keglevi juditake@net.hr )
Kovač = Kovačević, Viganj (Velimlje), Nikšić, vidi: Kovačević
Kovač, Dubrovsko (Drobnjak) u 15.v; odselili se u Risan (Boka Kotorska); Gola Glavica (Trebinje) iz Risna; Previš (Drobnjak), iselili se (oko 1760.god.); ogranak Maleševaca, sa lijeve obale Trebišnjice odselili se u Gacko (Hercegovina); Donji Banjani (Nikšić), srodni Deretićima, porijeklom iz Podgorice; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor; Mojdež (Boka Kotorska); Papani (Spič), Bar i kao: BREŽAN (u 15.V.) došli iz Zete; Ulcinj 1901. god.; Ceklin (Rijeka Crnojevića), 1489.god.; Pržnička jama (i kao: VUJANOVIĆ); Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: NIKOLIĆ, porijeklom sa Kosova. Od njih su u Cetinju, primorju i Kotoru; Buljarice (Paštrovići) u 16.v.; Gradac (Podgorica); iz Bučja (Hercegovina) doselili se kod Velimlja (Nikšić), i odatle, jedni u područno Grahovo, kasnije KOVAČEVIĆ, a jedni u Ozriniće (Nikšić); Od njih su kod Bijelog Polja, Kovac dolini u Uskocima (Žabljak), od kojih su na Glasincu (Romanija); Trnjaci (Bijelo Polje), kasnije KOVAČEVIĆ; Plav, doselili se iz Nikšića; Piragići i Piralićka Tabija (Nevesinjska sela), Batkovići, Tusina (Konjić), u Hercegovini i kao: KOVAČ=ŠINDIĆ, KOVAČ=RIĐANOVIĆ, od njih su ĐURĐIĆ, a jedni došli iz Herceg-Novog iz Risna, a treći iz Grahova (Nikšić). Svi su istorodni; Potomci Riđana; Ključani (Nevesinjska sela) ogranak Baćevića iz Banjana (Nikšić); vidi: KOVAČEVIĆ u Bezđeđu; Petrovići (Nikšić) ogranak Deretića, porijeklom od Zvečana (Kosovo); ogranak Vujanovića (donjaka) kod Rijeke Crnojevića; Suma u Anamalima (Ulcinj), porijeklom od Cetinja; Šušanj (Bar); Trepča (Martinovići), Gusinje (u 14.v.); Dobroj Rijeci (Plav) u Generlovićima u Vranjini, kod Peći (Metohija), u Johače (Bijelo Polje); Nudo i Grahovo (Nikšić), sa nazivom Mizara. Od njih su u: Glasnici (Pljevlja), Stolaš (uz Trsu), Pivska Planina, došli rodjaci Petko i Petar; Tracimu i Orahovici (Bijelo Polje); u Podgoricu iz Mataguža (Zeta), starinci; u Javljenu (Srijede, bili negdje kod Nevesinja), Nikšić, u Koleškoj i Sopilju (sjeverni dio nevesinjskog polja) kao: Kovačević; Kanje, Petkovići, Obrov, Bukova Voda, Sutivan i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom od Grahova (Nikšić), oko 1760. god.; Mucalovići i Bezdjedje (nevesinjsko polje), Hercegovina, bili na Trusini (Konjic), ogranak su Baćovića iz Banjana (Nikšić); Prčanj; Podgorica; Grbalj, pa u Baošiće, Herceg-Novi, porijeklom iz Grahova (Nikšić); Bobovište (Trebinje) od Grahova (oko 1620. god.) pa jedni predju u područno Staro Selo, a od njih u Beograd (Srbija) oko 1700. god. Njeguši (Cetinje) od njih u Orahovici, Trocima i Johači (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo Polje) i Kocice i Toci (Pljevlja); Gajtan (južna Srbija) 1889. god., iz Pive ogranak Micanovića, u Vasojevićima, grana Kastratovića, potomak Rajovih; u Beranama 1894. god.; u Valjevu (Srbija), porijeklom su iz Nudola (Nikšić); Piskavica (u Jadru), Srbija, porijeklom su iz Pive; Milje (Pljevlja) iz Vraneša (Bijelo Polje); grana Maleša (Maleševaca), sa lijeve obale Trebišnjice prešli u: Srdjeviće (Gacko) i od njih u Presjedovac (Borač), Hercegovina, u Bukov Do (Zlato), Nikšić, Belosave (Nikšić), Kovačeviće (Tjentište), Foča, Bistrica (Kovačevići), Pljevlja, Dobrenima (Gatačko Polje), Nikšiću, Jugovićima, Koleškoj, Ribaljima i Nevesinju (Hercegovina); Morinj (Risan); u Goslić (Golija), Nikšić od Nevesinja (Hercegovina); Javljen (Golija), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Ridjani (Nikšić), od kojih su Pudar u selu Pijesci (Popovo), Hercegovina; u Zeti: 1) ogranak Andrića (Radičevića) iz grupe Lambuljića iz Gruda (Tuzi), porijeklom sa Kosova, 2) u Goričanima su ogranak Mirjanovića iz Lješkopolja, 3) Golubovci koji su iz Liješnja (Piperi); Kravari (Bar) jesu iz Hercegovine, potomci nekoga Kurta; Gluhi Do (Crmnica); Prijevor (Dobrsko selo), Cetinje; u Lastvi (Petrovac na Moru), 1912. god., Herceg-Novi i područno Igalo; Baošići i Kuti, Herceg-Novi, Prijevor, Dub i Sutvara (Grbalj); Cetinje 1871. god. iz Hercegovine; Prijevor (Budva); Budva i susjedne Maine, i Tudorovići (Paštrovići); Sutomore i Sozina (Bar); Kuti, Draginja i Krute (Ulcinj); Kotor i područna Gornja Orahovica (Stepen), kod Risna i Hercegovine; u Zvečevu (Krivošije) srodnici Ninkovića u Risnu jesu u Kruščinje (Viluse), Nikšić, od njih u Dugi (Nikšić) oni su iz Koleškog (Nevesinje); u Nikšiću, Morakovu (Nikšić) iz Pipera, a tamo iz Hercegovine; Strp (Risan) i kao: Kovačić (Kovačina), došli iz Nikšića, vidi: Kovačić; u Zeti selo Goričani; u selu Ključani (Hercegovina): starinom iz Jajca (Bosna), preko Hercegovine u Banjane, Grahovo i mnogi odu dalje. Prvo su ih imenovali Kovač, navode da su imali vješte u Kovačkom polju
Kovačevići, selo Dub - Grbalj, opština Kotor
Kovači (Kovačevići), iseljeno bratstvo sa Zovine
Kovači, bratstvo u selu Sumi u Anamalima
Kovači, bratstvo u Crnogorskoj Krajini
Kovači, opština Šipovo u Republici Srpskoj čije stanovništvo nose prezimena koja su i danas veoma česta u Crnoj Gori (Vujnići, Mandići, Jovanovići, Vojinovići, Bojići, Malovići, Creovići, Petkovići). Kovači slave Svetog Nikolu. Po predanju su iz okoline Nikšića (Stare Hercegovine) krenuli u jugozapadnu Bosnu (gdje je i Šipovo). Dio se zaustavio u Foči gdje i danas postoji selo Kovači. U našem kraju nošnja je crnogorska, običaji crnogorski, naročito kape, a gusle su nam nacionalni instrument. U srodstvu smo sa Deretićima. Kažu da su Deretići i Kovači nastali od dva rodjena brata. Prema jednom izvoru Kovači su od Petrovića i postoje dvije familije Kovača: jedni slave Svetog Jovana (Gornja Trepča), a drugi Svetog Nikolu. (prilog poslao Mirko Kovač mirko.kovac@fss.rs )
Kovačina, Nikšić; vidi: Kovačić
Kovačić, Nikšić i kao: Kovačina. Iz Grahova (Nikšić) oko 1660. god. otišli u Risan (Boka Kotorska); Strp (Risan); Ulcinj; u Ključanima (Nevesinje) potomci, iz Jajca (Bosna) došao pop Branković (njegovih devet sinova sagrade crkvu Sv. Djordja i Mihaila). Od njih (1902. god. oko 200 kuća) jesu: u Crnoj Gori, Hercegovini: Mostaru, Lijevnu (Livnu), Upanjcu, Ključanima, Nevesinju, Gacku, Stocu i u Vranikućama a u Rokolima kao: Sladoje i Ćala

Kovijanić, Rovce (Podgorica); Morača (Kolašin), potomci Janka Lješnjanina iz Lješnjana (Podgorica); Medvedja i Šilovo (južna Srbija), kasnije kao: Milovanović, doseljenici iz Morače (Kolašin); Morača (Kolašin), ogranak Janketića, porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Tusto (Bijelo Polje); Podbišće (Žabljak) i Podbišće (Mojkovac), pripadaju Novljanima, grana Abazovića

Kovinić, Ljutić (Pljevlja)
Ković, Zeta a u Kotoru i kao: Konić
Koda, Meljine, Herceg-Novi
Kodanov, Prčanj (Boka Kotorska) 1397. god.
Kodanović, Podgorica odatle u Kotor 1396. god.
Kodeljina, kod Herceg'Novog u 17. v.
Kodijić, Nedokusi (Šljepanica), Bijelo Polje, od Kolašina
Kodić, Grdovići (Crnogorsko primorje); u Plavu i kao: Milamekić
Kodolitesh, Budva
Kodra, Bratica (Ulcinj); vidi: Djukić u Vraki
Kožohar, Gornje Polimlje
Kozečić, u Drobnjacima
Kozibrad, Boka Kotorska
Kozić, ranije: Vujasinović, iz Grahova (Crna Gora) prešli u Krajpolje (južno Ljubinsko Polje), Hercegovina
Kozjević, kod Cetinja, kasnije Paović;
Kozjevići, staro bratstvo u Očinićima
Kozlina, Drobnjaci (10. do 18. v.) potomci Novljana; od njih su jedni prešli u Dragovića Polje (Mojkovac) i kao: Kozlica; Pljevlja
Kozlović, Herceg-Novi, po nahočetu
Kozma, Morača; Ulcinj
Kozman, Kotor
Kozmar, Kotor
Kozner, Herceg-Novi
Kozović, Bjelopavlići, iseljeni
Kožar, Radmanija (u Gornjem Bihoru), Bijelo Polje
Kožuhar, Paštrovići u 17. v.
Kojan, Podgorica
Kojanović, istorodni sa Radojevićima u Mojkovcu
Kojašević, Nikšić i Podgorica
Kojić, Golubovci i Mataguži (Zeta) ogranak Mksića starozećana i kasnije Maksić od kojih su Nenadović u Srbiji; u Tuzima iz Dinoše; Skadar (Albanija) iz Stare Crne Gore; Prnjavor (Plav); Zakup u Gruži Kragujevačkoj i kao: Bačović, porijeklom iz Morače; u Vasojevićima, grana Dabetića; kod Lazarevca Baroševac, Šumadija i kod Vlasenice (istočna Bosna), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Zatrijebač i kao: Pupović (u 18. v.) došli iz susjednih Kuča, tamo iz Bjelopavlića; Malenica (Gatačka površ) ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) jedni kao: Kojić (Gorčinović) u području Gacka; Zakute (Kraljevo) od Kolašina; u Jovanovićima (Bjelopavlići), ogranak Pešića u 18. v. u okolinu Plava i kao: Pupović; Previš (Žabljak) i kao: Kokošar, došli iz Pješivaca
Kojičić, Sotonići (Crmnica), došli iz Paštrovića, pa jedni 1906. god. otišli u Ulcinj; Vranjina na Skadarskom jezeru, došli iz Gluhog Dola *(Crmnica); Golubovci (Zeta) ogranak Radusinovića (Stajkić), potomci Kojice, iz Buronja (Lješkopolje); ogranak Radulovića u Komanima (Podgorica)
Kojičići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Kojići - vasojevićko bratstvo iz okoline Lijeve Rijeke
Kojići porijeklom iz plemena Bjelopavlići, žive u Plavu, islamske su vjere.
Kojović, Banjani (Nikšić), kasnije u Pivi kao: Jokanović; Krivošije (Risan); Budva 1751. god.; Releza (Podgorica), ogranak Djurovića; u Piperima; Mojkovac; Crljenice i Kojovići (Pljevlja); Bistrica i Pavino Polje (Bijelo Polje), ogranak Joksimovića, porijeklom sa Kosova (1690. god.) od Vučitrna; ogranak Erakovića (Njeguši) odseljenih u Kolašinu, Sjenici - okolina, Srbiji i Americi
Kojovići (Đujovići), bratstvo u Relezi
Koka, Gusinje, iz Albanije (Turska); Žeička i Braiša (Ulcinj)
Kokanović, Piva, od njih su u Bosni i Srijemu
Kokanovići iz Pive (Mratinje 1 kuća, G.Crkv. 1 kuća), starosjedioci iz Mratinja ; slava: sv. Arhandjeo
Kokati, Bar 1855. god.
Kokić (Tomašević), Sasovići (Boka Kotorska), iz Zubaca (Trebinje)
Kokljić, Bomaca (Crnogorsko Primorje)
Koko, Kotor
Koković (Džaković), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod Vladimira (Ulcinj)
Kokolić, vidi: Kokolja
Kokolj, A, u 16. v. kod Herceg-Novog kao: Kokolj; Perast i u Hercegovini i kao: Kokolić, od njih su u Risnu i Bileći; Bjeloši (Cetinje) i kao: Grljević; Nikšić; Podgorica
Kokoljić, Perast (Boka Kotorska) 1700. god.; Paštovići; vidi: Kokolj
Kokora (Kukorača), Selištine (Cuce) i Prekornica (Cetinje)
Kokore (Kukorače), iseljeno bratstvo sa Kućišta
Kokot, u Klopniku (1416. god.) uz Skadarsko jezero
Kokot (Kokotić), Kokotov Do (Trnjine) i Prentin Do u Cucama (Cetinje) iselili se u Krivošije (Risan); Strp (Risan), po majci; vidi: Kokotović; Donji Banjani (Nikšić) odselili u Biograd (Hercegovina) (1692. god.); u Kutu, Herceg-Novi, kasnije: Mitrović: u Krivošijama kao: Kokot-Kokotović
Kokot (Grljevići), bratstvo u Bjelošima
Kokoti(Kokotovići), iseljeno bratstvo iz Prentina Dola, sada u Boki
Kokotlija, Donji Kokoti (Zeta)
Kokotović, Donji Banjani (Nikšić) i kao: Kokot, srodnici kasnije kao: Parežanin u Vraćenovićima i Parežu (Nikšić), i u Banjanima srodnici Miškovićima, od kojih su u Hercegovini: Fojniću i kao: Brotić i Nikšiću, a kao: Kokotović u Lici, vidi: Kokot; Cetinje (1840. god.) i kao: Vuković, rodjaci su njihovi u Hrvatskoj Vojnoj Granici vidi: Kokot; u Krivošijama njima nesrodni oni kao: Kokot, -ić; Brod (Nikšić)

Kokotovići, bratstvo iz Prentina Dola Koković (DZAKOVIC), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod Vladimira (Ulcinj).

Kokoćanin, Kokoti (Podgorica) 1757. god.
Kokošar, ogranak Jojića (Britvića), grana Potoljića iz Pješivaca u Previš (Žabljak), a u Pješivcima jedno vrijeme i kao: Brajković; Nikšić, pa u Crljenice (Pljevlja)
Kokošarević, Kopljari u Jasenici (južna Srbija)
Kokošević, Podgorica
Kokošić (Memedović), Duži (Žabljak), grana Djurjanovića; Dobra Voda (Bar)
Kol, Kotor
Kola, Briska Gora i Pistule (Ulcinj); Bar
Kolaba, Ulcinj
Kole, Bar
Kolak (Kolaković), grana Ridjana. Jedni se odselili (1600. god.) u Tulje i Hum (Popovo Polje), Jasenovo a drugi u Poljica (Trebinje) kao: Vlačić i Popovac; Nikšić i više krajeva kao: Kolaković; Barič i Vitanovce (Donja Guča), Kragujevac, pradjed Nikola došao od Kolašina, nakon učešća u borbama oko Novog Pazara i Sjenice
Kolaković, vidi: Kolak
Kolan = Kolanović, Ulcinj
Kolar, Gradjani (Rijeka Crnojevića), Mrkojevići (Bar); Ulcinj i područni Livari; Donja Briska; Bar; Kotor i Savina, Herceg-Novi
Kolargić, u Podgorici
Kolarević, kod Spuža (Bjelopavlići), potomci Pavla Orlovića
Kolarevići, bratstvo u Spužu
Kolarikio, Kotor
Kolarski, Crepaja (južni Banat), porijeklom iz Crne Gore
Kolastrić, Bar
Kolašinac, Plav (1910. god.) i područne Bukovice; Ulcinj; Berane; Rainovac (Šumadija) iz Kolašina; Rijeka Crnojevića kao: Bošković, doseljenici iz Polja (Kolašin); Novi Pazar (u drugoj polovini 18. v.) doselili se od Kolašina; Kragujevac (Srbija) ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica)
Kolašinović, kod Tare u Kolašinovićima i odatle jedni u Titel pa u Sremsku Kamenicu. Prije njihove selidbe, skraj Tare (1645. god.) živjeli su: Vukanovići, Djokići, Djukovići i Stankovići
Kolašinčević, kod Plava, doselili se od Kolašina
Kolea, Salč (Ulcinj)
Kolendić, Kotor
Kolenović, Gusinje; Plav
Kolert, Herceg-Novi
Kolec, Nikšić
Kolin, Žabljak na Skadarskom jezeru i Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) i kao: Šesta (Sesta), a u područnom Začiru kasnije kao: Kolina (Kolinović), vidi: Kolinović
Kolina, vidi: Kolin
Kolinović, vidi: Kolin, Cuce (Cetinje) 16. v.; Kolinovići, Akanj i Kruševica (Gusinje), ogranak Peralovića iz Kuča; u Ljubotinju (Cetinje)
Kolinović, Peralovići (Kosor), Kuči, iselili se u Peć (Metohija); Podgoricu kao: Kulić; Vladanju (Zeta), Pivu, od njih su u Sremu; Gusinju
Kolić, Zeta; Bjelojevići (Mojkovac), Podi i Livadice (Bijelo Polje), doselili od Kolašina, porijeklom iz Kuča; Zmijanac (Bijelo Polje); Budva 1650. god.; Lukići i Kostanja (Gornji Šestani), Primorska Krajina, ogranak su Lukića iz Šestana, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija), od njih su kod Rijeke Crnojevića; Kotor
Količić, Medjurječ (Ulcinj)
Kolica, Bar
Kolišija, Cetinje u 14. v. (ili Kališija ?)
Kolović, Dušmanici i Kučin (Pljevlja); Berislavci (Zeta) i kao: Kračković, porijeklom iz Šestana (sjeverna Albanija); Kolomza i Veliko Selo (Ulcinj), potomci Skora iz Mikulića (Bar); Sutomore (Bar) 1853. god.; kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine
Kolona, Kotor
Koloragić, ogranci: Djukanović, Rogošić, Durković i Mišurović u Gornjoj Zeti
Koloričko, Kotor
Koloroga, jedni su iz Tomića (Crmnica); drugi iz Čeva (Cetinje) srodnici područnih Djukanovića (Ivanovića); od njih su i u Kosijerima (Cetinje); Berane 1900. god.
Kolorogić, u Podgorici iz Dajbaba srodnici u Dahni, Mišurovićima i Durkovićima (Zeta) došli iz Tomića (Cetinje), kao: Mišurović i Kolarić a jedni kao: Andrić
Kološtra, Paštrovići porijeklom su iz Stare Srbije
Kolpan, Paštrovići (Budva)
Kol (Kolsimon), Bar
Koltroni, Boka Kotorska 1864. god.
Kolumbarić, kod Risna i u Lepetanima (Boka Kotorska) i u Grblju. Porijeklom su iz Hercegovine
Kolundzić, Nikšić
Kolučević, Podgorica
Koldzija (Milković), Krupac, Krnjice, Kovren i Krnjača (Pljevlja). Porijeklom su iz Krupica (Kolašin)
Koldzić, Krupice (Pljevlja)
Kolj, Ulcinj, područno Klezne i Sveti Nikola
Koljajić, Nikšić, potomci Trebješana; Cetinje; Gornje Polimlje
Koljević, vidi: Koljajić
Koljenović, Prevlaka i Pelinovo (Grbalj)
Koljenšić, Piva, grana Ljiješevića; Sretnja (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića, vidi: Bubić
Koljenšići, bratstvo u selu Sretnja kod Danilovgrada, Bjelopavlići
Kolješić, kod Bijeljine (Bosna), porijeklom iz Miloševića (Piva)
Koljčević,, ranije: Marašević, Koći (Kuči), jedni su prešli u dotičnu Malesiju
Komad, u Kapavicama kod Oblog brda (Hercegovina), oni su kao i susjedi Pešić od Ridjana (Nikšić)
Komadina, u Kučima i kao: Komatina ogranak Dabića. Od njih su u Gornjim Vasojevićima; kod Risna i Djenovićima (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine
Koman, u Kotoru 1499. god.
Komani, grupa bratstava u Komanima
Komani, ime crnogorskog plemena
Komanin, iz Komana (Podgorica) u Skadar (Albanija); Sušćepan, Herceg-Novi; Nikšić; Brvenica, Krnjača, Mataruge i Poblaće (Pljevlja)
Komar, Mokri Do (Vraćenovići), Nikšić, porijeklom iz Čeva (Cetinje)
Komarek, Cetinje, Herceg-Novi
Komarica, Brvenica, Mataruge, Pobčadje, Bučje, Krnjača (Pljevlja)
Komat, Herceg-Novi
Komatina, Mašnica i Donja Ržanica (Gornje Polimlje), ogranak Dabića (Rnjakovića) iz Kuča. Od istih su u Bratonožićima, vidi: Komadina i u Grnčarima (Gusinje)
Komatina, rodom iz sela Zagorja kod Berana, Crna Gora. Porijeklom su iz Kuča, kod Podgorice. Potiču od Dabića sa Bezjova, da bi kasnije došli u kuću Ranjkovića sa Ubala. Odatle migriraju u selo Zagorje i Donja Rzanica i nose prezime kao i dan danas.
Komatović, iz Kuča odseljeni u Kolašin i Vitanovac (Srbija)
Komber, Kotor
Komendan, Kotor
Komenarović, Kotor
Komenović, Kosor (Kuči), grana Peralovića, odselili se kod Gusinja i Plava
Komenčić, Herceg-Novi, po nahočetu 1895. god.
Komi, Bar
Komina, Ulcinj 1747. god.
Kominlija, Bukovica (Pljevlja)
Komlenić, Miruše i Pilatovci (Nikšić), doseljenici (17 - 18. v.) iz Vranje Dubrave (Bilećke Rudine), srodnici Baljak ranije S.Kljenci sa Baljaka, od kojih su Grubačić, Kukić, kao srodnici sa Šekarićima i Radovanovićima
Komlenović, Gornji Bjelopavlići
Komljenović, Herceg-Novi i područna Sutorina
Komnen, predak bratstva Grabljana
Komnen, sin Pavla Orlovića, predak bratstva Gradinjana
Komnen Bajica, predak bratstva Samardžića 14.v.; Konjusi (Dobra Rijeka), Andrijevica; Bar 1855. god.; Budva iz Prijevora (Grbalj); Krivošije (Risan); u Zvečevu (Krivošije) srodnici Paškovića u Risnu; Brce (Sutomore), Bar; Sustaši (Bar), kasnije RATKOVIĆ; Ulcinj; Gorane (Ulcinj); Arbaneš (Primorska krajina); Ljeskovac (Bar); Mišići i Tolići (Bar); jedni Grahovo (Nikšić), iz Boke Kotorske; peraška naselja, iz Stare Crne Gore; Prošćenje (Mojkovac); vidi: KOVAČEVIĆ=KOVAČ, Podgorica.
Kovač (Gurzanović), Ulcinj
Kovačev, iseljenici u Bugarsku iz Grahova (Nikšić)
Kovačević, u Kovačkoj Dolini i Dobrim Selima (Drobnjaci), tamo su doselili iz Ozrinića (Nikšić), gdje su preci došli od Velimlja (Banjani), gdje su došla dva brata iz sela Bučje iz Hercegovine (drugi pričaju, grahovljani, da je došao Jovan, skraj Tjentišta). Jedan brat, predak ovih Kovačevića (navodno Kovač, jer je u starom kraju radio kao kovač), prešao je na Bratogošt pa u Turjaču (Ozrinići) i potomci dalje. Drugi brat je od Velimlja prešao na Viluse (Vignjište pa se razmnožili u području Grahova i dalje), Nikšić, pa se od njega razgranaju (grahovski) Kovačevići. Navodno, to je bilo sredinom 17. v. Iz Ozrinića (Nikšić) njihovi rodjaci predju u Jezera (Kovač Dolina), Žabljak, odatle njihov Mina ode na Glasinac (Romanija) i od njega su tamošnji Kovačević = Kovač, a od Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić (od njih su kod Djevdjelije, Makedonija), Zasadi (Bileća), njihov ogranak Mićević u Oblom Brdu na Milači (Bileća), porijeklom iz Grahova; Kljen (Nevesinje) kasnije Ramović ogranak su Kovačevića iz Grahova (Slap) Biograd i Džinov Do (nevesinjska sela) iz Grahova; Bobovište (Bileća) iz Grahova; Dolovi Kovačevića, Kosovi Lug, Poljica i Kovačevići (Bjelopavlići) iz Grahova, od njih su u Zeti srodni
Kovačevići, potiču iz sela Njeguši, zaseok Kopito
Komnenac, Herceg-Novi i područni Kuti (1693. g.) doseljenici iz Hercegovine
Komnenić, potomci Komnena Pilata, iz Ravne Rijeke (i Vranja Dubrova) doselili se u Pilatovce i Miruše (Oputne Rudine), Nikšić; vidi: Komlenić
Komenović, Donji Banjani (Nikšić), potomci popa Komnena preseljeni u Krivošije (Risan); Tupan (Banjani), Nikšić; Donja Trepča (Nikšić); Pilatovci (Oputne Rudine), Nikšić, potomci Komnena Pilatovca (Pilata). Oko 1689. god. jedni su otišli u Toplu, Herceg-Novi. Drugi su išli u Maglaj (Bosna) i od njih su Maglajević, odseljeni u Irig (Srijem), pa prešli u Liku a u Novo Gradište su kao: Nikolajević; Čestin u Gruži Kragujevačkoj i Budvi kao: *Komnenović. Iz Tupana (Banjani) u Lastvu i Tupan (Trebinje) a u Bileću su kao: Tupanjanin; Krivošije
Konavljanin, u Kotoru iz Konavla
Konarar, Kolašinska Polja
Konatar, Unevice, Dobrinje, Lug, Visoko, Boturići, Žabljak i Maoče (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); Lepenac i Polja (Mojkovac)
Konvča, Herceg-Novi
Kondanar, Prčanj (Boka Kotorska)
Kondenar, Kotor
Kondić, Trbušnica (Raška) iz Bohora (Bijelo Polje)
Kon, Eja, Pistula (Ulcinj)
Konić, vidi: Ković
Konović, Mrkojevići (Bar) iz područnih Mikulića, potomci Skora
Konovlić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kontaneros, Kotor i kao: Kontoreni oko 1444. god.
Kontaren, u Kotoru
Kontarini, Budva 1524. god.
Konteduka, Kotor
Kontić, grana Potolića, srodnici Mijuškovića, potomci Bogdanovi, u Pješivcima. Od njih su u Straševini (Nikšić); Berišnoj Luci; Šavniku; Herceg-Novom; Cetinju; Beranama (Vasojevići); Ravnom Polju (Bosna); Pljevljima 1888. god.; Vraki Barič Stari (Skadar) i u Skadru (Albanija); Orahu kod Nikšića
Kontići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Kontoreni, vidi: Kontaneros
Konstantini, Herceg-Novi
Konstatinović, Nikšić
Konjaić, vidi: Koljanić
Konjević, Konjevića Mala (Vraneši), Bijelo Polje,. Potomci doseljenika iz Konjskih jela, Saldrim, ranije Milikić iz grupe Omalakovića, porijeklom iz Drobnjaka; Prijevor, Herceg-Novi (17 v.) iz Morače (Kolašin); Sutorine, Herceg-Novi, iz Trebinja (Hercegovina); Herceg-Novi, po majci; Podgorica; Ljubić (Šumadija) i kao: Ljubić, porijeklom iz Crne Gore
Konjović, Vraneši (Bijelo Polje), kao: Milikić; Pljevlja; Sombor (Bačka) 1690. god.
Konjokrad, Pošćenje (Žabljak), porijeklom iz Pješivaca. Od njih u Pavličićima na Glasincu (Romanija)
Kopač, Zelenika, Herceg-Novi
Kopilićević, ogranak Lješevića (Lipovaca) od Rijeke Crnojevića iselili u Skadar (Albanija)
Kopitović, bratstvo u Donji Brčeli (Crmnica), vidi: lokalitet Njeguši. Od njih su (od 1880. god.) u: Berislavcima, Kurilo i Goričanima (Zeta); Kurilu (Bjelopavlićima) i Ulcinju; Paštrovićima i Kotoru
Kopić, Kotor, po nahočetu
Kopka, Kotor
Kopljarica, Kopljari i Bijeli Potok (Šumadija), doseljenici iz Crne Gore
Kopo, Kotor 1437. god.
Kopović, Kotor
Koporčić, Kotor
Kopralić, Nikšić
Koprivica, Banjani (Nikšić). Od njih su u Vukojevcima (Podujevo), drugi jesu i Kopričević (1683. god.) u Hercegovini. Isti su u Vratnici (Bileća), Čitluku (Nevesinje), Hercegovina, Gradina i Oblo Brdo (Bileća), odseljeni u Krivošije su kao: Radulović, od 1906. god. Bjuta (Montana), Sjedinjene Američke Države; Nedajno (Piva); Jožići i Sarajevsko polje i Palama (Sarajevo), Kalinoviku svi kao: Koprivica; Turjača (Nikšić) i kao: Pavić, pa Janjušević, u Bileći jedni kao: Rkač 1860. god., Konavlima i Dubrovniku (1895. god.), Nikšiću, kod Risna i Herceg-Novog kao: Koprivica, jedni su se preselili u Konavle i odatle u Dubrovnik 1895. god.; neki su prešli kod Risna i Herceg-Novog. Kod Berana su došli iz Gusinja. Neki su iz Crne Gore prešli u Srbiju, Počekovići uz rijeku Trebišnjicu. Draževići (Kiseljak), Bosna; Od Koprivica kasnije: Pavić, Ćosić, Matić u Banjeru (Visoko), Janjušević (Drašković), Zajović, Tripković, Banjac (Dreževo), Vujadinović, Nedić u Pivi, Prodan u Hercegovini, Džombeta u Dabru, Golović u Šavniku, Koprivica u Pivi, odseljeni u Beograd kao: Ilić, Mijović kod Čajniča, Rupar u Trusini i drugim mjestima, Rupar (Kalajdžija) kod Mostara, Mihajlović (Todorović-Obrenović) u području Takova (Šumadija)
Koprivice iz Pive (Nedajno 14 kuća), potiču iz Banjana od Koprivica ; slava: sv. Nikola
Kopsić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kopun, Babine i Rogušje (Pljevlja)
Koradin, Kotor
Korado, Kotor
Koraljević, Vrbica, Bobovo i Djurdjevića Tara (Pljevlja), došli iz Preko Tare
Korać, u Bratonožićima potomci Bukumira, iz područnog Korać Dola, neki se preseliše u Koraće i Petnicu (Vasojevići) i druga mjesta: Kralje, Ruišta, Rljovac (Gornja Sela), Zaton i Rušići (od ovih su kod Novog Pazara), Štitari i Zagrad, svi u Polimlju, pa jedni i kao: Palmari = Johvica; Morača (Kolašin) i kao: Janković; Bjeloševine (Župa Nikšićka) i kao: Ćiraković = Korać i kao: Darmanović, odselili se u Bosnu, porijeklom su iz Bratonožića, jedni su odselili u Liku u Hrvatskoj
Koratsčetz, Budva
Korbolato, Bar
Korgušević, Polja (Mojkovac)
Korda = Kordo, Tudorovići (Paštrovići), ogranak Mitrovića; Budva
Kordeš, Gorani (Ulcinj)
Kordići, Šišići (Tivat) u 15. v., se doselili iz Hercegovine; Pljevlja; Ulcinj i područni Gorani i kao: Dajaki; u Pivi su ogranak Miloševića, grana Branilovića; Potpeće (Pljevlja)
Kordići, u Risnu su jedna od najstarijih risanskih porodica. Od polovine XVII vijeka porodica Kordić zivi u Risnu. Arhimandrit Petar Kordić je napravio kapelu na razvalinama nemanjićkog manastira Banja u Risnu 1702 godine (o ovome postoji dokument "PAMJATNIK" koji se nalazi u oltaru manastira Banja, a drugi u mojoj kuci). U popisu katastra Risna iz 1704. godine evidentiran je Niko i Nikola Kordić, u evidenciji maslinjaka na terenu Risna iz 1774. godine zabilježeno je da kapetan Petar Kordić ima 20 stabala i 12 kanata ulja, a Marko Kordić 35 stabala i 20 kanata ulja. Moj đed Krsto N. Kordić (1892-1954) bio je dobrovoljac u crnogorskoj vojsci u balkanskim ratovima i perjanik kralja Nikole ( jedini iz Risna, a mislim i iz Boke Kotorske ) uz kojega je bio u Francuskoj do 1920.godine, ozenio se francuskinjom mojom bakom Jelenom ( Elen Natier 1894-1968 ) i vratio u Risan. Po predanju bila su tri brata Kordića koja su iz Herceghovine posli za Risan, no jedan je ostao u Konavlima, drugi u Risnu, a treci preko Risna u Šišiće. (Prilog poslao: Branislav N. Kordić; 85337 Risan; Boka Kotorska; Crna Gora branislav.kordic@t-com.me )
Kordo, vidi: Korda
Korizma, potomci Andrića iz Njeguša (Cetinje)
Koristović, Podgorica i u područnim Komanima, Stanjevićima (Lješnjani) i Krusima
Koristovići, muslimani u Krusama
Korjenić, Kolašin i Pljevlja, porijeklom su iz Korjenića (Trebinje) i kao: Bijedić
Kornelio, u Crmnici
Korner, Budva 1490. god.; kod Herceg-Novog (1659. god.) došli iz Mletaka
Kornećanin, iz Lješa (Albanija) došli (oko 1659. god.) u Korante (Podgorica)
Kornjić, Bar
Korović, Mataguži, Balabani i Mahala (Zeta), oni su stari Zećani, od Kora (sam bio sa majkom) i od njega se razmnožilo sedam bratstava; Berane; od njih u Vraki (Fraki), Skadar i kao: Feri
Korodini, Kotor
Korora, Boljanići (Pljevlja)
Korotekec, Herceg-Novi
Korpolatus, Bar i Ulcinj
Korsić (Karsić), Kotor
Koruga, Zenice, Ljuće, Vrbovo, Zvijezd, Otilovići, Kalušići i Crljenica (Pljevlja); Podgorica
Korčulanin, Herceg-Novi
Kos, Paštrovići (1399. god.) kasnije kao: Svetiko; Kotor; Bukovice (Pljevlja); Ušanovići (Pećarska), Bijelo Polje srodnici područnih Kosova u Presečniku
Kosan, Ljuta (Kotor). Vidi Kosanović
Kosanić, Oradž u Pivi su ogranak Bošnjaka; Kotor; Ljuta (Kotor)
Kosanović, u Miljanićima (Banjani), Nikšić, potiču od Prdulice (po ocu tog prezimena) iz Prduljica (Zupci), Trebinje, srodnici Radojevića (od Radoja *Kosanova brata blizanca), u Banjanima pastorci jednog Ognjenovića u Banjanima, Pivi i Klasnom (Glina), Klinjici (Krupa). Od njih su u: Palanci i Japri Majkića (Sanski Most), Glinici (Velika Kladuša), Bosna, Varešu (Bosna), centralna, Sokolovići (Sokolac), Strljnici (Vlasenica), Sarajevu, u Ulcinju; Ravnom Selu (Bačka); Bosni i Lici, gdje u Šipanskom i kao: Kosan; Nikšićko prekovodje; u Cucama (Cetinje) ogranak Mijomanovića; Kujava (Bjelopavlići), ogranak Jovanovića iz grane Pavkovića; Bar; Ljuta (Kotor) 1441. god.; iz Nikšića iselili se u Boku Kotorsku i kao: Peranović
Kosančić, Kosovi Lug (Bjelopavlići)
Kosać, Podi i Kruševice, Herceg-Novi
Kosač, Podgorica
Kosača (Hranić), Kosače (Kalinovik) vlastela Humskih zemalja i na području sjeverne Crne Gore, jedno vrijeme u Pivi i jedni odu u Veneciju (Italija)
Kosačić, Zeta; Herceg-Novi, po nahočetu
Kosi, Kotor; Herceg-Novi
Kosijer, Kosijeri 1438. god. (Cetinje); Kosijeri (Cetinje) i kao: Savićević, doseljenici ispod Radomira (Gradjani), kasnije kao: Kosijer; iz Kosijera (Cetinje) otišla tri brata: jedan u Kordun, drugi kod Pakraca a treći u Srem; Šišići (Grbalj) 1614. god. a 1699. god. javljaju se u Kamenom, Herceg-Novi; Paštrovići; Kosjerići (Šumadija) iz Crne Gore, kao: Kosijer
Kosijerac, Kosijerevo (Nikšić)
Kosijerevac, Riježevići (Paštrovići) 1714. god., iz Kosijereva (Banjani)
Kosijerić (Kosirić), Kosijeri (Cetinje) 1565. god.
Kosirić, vidi: Kosijerić
Kosić, Rubeža i Gornje Polje i Oputne Rudine (Nikšić); Cetinje; Bar; u Mokrinama i Igalu područje Herceg-Novog, porijeklom su iz Popova (Hercegovina), od njih su u Ljubomiru (Trebinje); Podi i Mokrine, Herceg-Novi, porijeklom iz Vasojevića (1690. god.) u područnom Mojdežu iz Komana (Podgorica); Ušćepan (Boka Kotorska); Kotor (1403. god.) i kao: Kotorkinja iz Ćeklića (Cetinje) doselili se oko 1692. god.
Kosica, Kotor oko 1400. god.
Kosjerina (Kolak), Medjuriječje (Kolašin)
Kosjerić (Kosirić), u Kotoru; Podgorica; vidi: Kosijerić
Koska, Kotor
Koskić (Osmanović), Podgorica, ogranak Samardžića iz Krivošija; Podgorica sišli iz Gruda (Tuzi)
Koskići (Osmanagići), muslimani u Podgorici
Kosmajac, Nikšić 1892. god.; Cetinje
Kosman, Ulcinj 1910. god.
Kosmaci, vidi: Kostić u Draču i Drenici
Kosov (Kosova), Presečnik (Bijelo Polje), srodnici su im Kos u područnim Ušanovićima
Kosova, vidi: Kos
Kosovac, Djurići (Boka Kotorska)
Kosović, u Cucama (Cetinje) su ogranak Perovića (Preobražana) potomaka Bajkova, od njih su u Grahovu, Kočanima i Nikšićkom prekovodju (Nikšić); Laze i Ozrinići (Nikšić) porijeklom iz Čeva (Cetinje); Kotor i područni Muo i Dobrota iz Stare Crne Gore; peraška naselja su iz Hercegovine; Tivat; Mioče (Bijelo Polje); Vinicka (Pljevlja); Nikšićka Trepča
Kosovčić, potomci Novljana iz Banjana, odselili se u Drobnjake, Hlapac Drobnjak. Kasnije jedni u Pošćenje (Brskovo), Mojkovac i Pivu. Ima njihovih ogranaka u raznim krajevima; od njih su Batazija i Džukić, Strahinjić, Omakalović, Abazović, Grbović, razgranati na oko 55 prezimena - bratstava; vidi: Kosorić i drugi Novljani
Kosomor, u Kotoru
Kosorić, grana Novljana (8. v.), kasnije iz Rudina (Banjska visoravan) prešli na podnožje Ivice (Durmitor) kasnije Kosorići i njihov predak knez Simeun, ranije Poljane. Predak rodonačelnika Kosorića. Imalo ih i u Komarnici, Bukovice (Šavnik), Radićima (Goražde), Staroj Gori (Rogatica), Čitlucima (Glasinac) na Romaniji, ogranci (njihovi) su i Nedić, Stojanović (Lijević), Srdanović, odatle razgranati raseljavali i njihovi potomci, vidi: Kosovčić;
Kosorići, bratstvo u Drobnjacima
Kosta, Kotor; Rose (Herceg-Novi)
Kostić, Čevo (Cetinje) 1335. god., od njih u Djuraševićima (Grbalj) i Nikšićkoj Župi, a drugi u Dragovoljićima ogranak Šćepanovića, potomaka Nikšićana, doselili se (u 19. v.), pa su jedni njihovi sišli u Nikšić, a jedni pošli u SAD; Kotor 1335. god.; Bogišići (Grbalj); Krtole (Grbalj) ogranak Plamenaca (u 16. v.) iz Crmnice; Zaharijin Do, Škamurov brijeg, Karuči, Rvaši, Dušići i Dodoši (Rijeka Crnojevića) i kao: Lješković, doselili iz Zadolja (Piperi). Porijeklom su iz Klimenata (Albanija). Od njih su u: Krscu (Boka Kotorska), u Paštrovićima, Podgorici, Ulcinju (1905. god.) i Egiptu kao: Kaur; ogranak Živkovića u Bjelopavlićima, iselili u Murinu (Plav) i drugi Smilov Laz (Rogozna) u Raškoj; Bra; Pješivci (Nikšić) doselili se (u 19. v.) iz Pljevalja a ranije u Drobnjacima Lazarević = Kujundžić; Cetinje; Bijelo Polje; Smriječno (Piva); od Branilovića su u područnim: Sinjcu i Dučici; Drenac u Gajtanu (Srbija) došli su iz Morače (Kolašin); u Draču (Albanija) iz Crne Gore; i kao: Kosmaš
Kostići iz Pive (Žeično 1 kuća), starosjedioci; slava: sv. Tripun
Kostići iz Pive (Smriječno 4 kuće), ne zna se odakle su došli ; slava: sv. Ilija
Kostović, Zagora i Bigova (Grbalj) 9 - 14. v.; ogranak Perovića u Cucama (Cetinje); Dobrota (Kotor); Kotor, po nahočetu; u Lješnjane (Podgorica) doselili iz Kuča; iz Gusinja prešli su kod Andrijevice
Kostovići ili Perovići (Milići), bratstvo u Rešni
Kostomaj, Kotor
Kostoman, Kotor
Kostomar, Škadi (Dobrota), Kotor
Kostre, Kotor 12. v.
Kostrenica, Bijelo Polje, kasnije Aćimović = Jaćimović
Kostrović = Bošković = Krcalović, Dub u Bjelicama (Cetinje) ogranak Milića, kasnije Perović; Ubla (Kuči); vidi: Krcalović
Kosćelan, Paštrovići
Kot, Kotor
Kotapanius, vidi: Kotopanka
Kotarac, grana Nenada, vidi: Kotarčević
Kotarino, vidi: Kotopanka
Kotarica, Nikšić
Kotarci, rod u valjevskoj Podgorini
Kotarčević, i kao: Kotarac, kod Valjeva i Užičke Požege, potomci Tomića, doseljenih iz Drobnjaka. Od Kotaraca su i Kotarčević kod Užičke Požege i Valjeva
Kotković, u Banjanima (Nikšić), i kao: Banjanin i Petrović
Kosumović, i kao: Kasumović, u Kučima grana Drekalovića
Kotlaja, Nikšić; Boljanići, Kovač, Ljutići i Radjeviće (Pljevlja)
Kotlajić, iz Rovaca odseljeni u: Gusinje; Plav i Peć (Metohija) i druga mjesta
Kotlaš (Kotlašević), iz Popova (Trebinje) i kao: Rabren (Milisavljevi potomci) kasnije Miloradović, doselili se u Mojdež kod Risna
Kotlašević, vidi: Kotlaš, Herceg-Novi, po majci
Kotlenica, Mojdež (Risan) 1726. god.
Kotlešić, Jelenak, Krasovina, Kosić i Spuž (Bjelopavlići), ogranak su Brajovića. Od njih su u Svetozarevu i Konjarniku. Vidi: Košutović (Srbija)
Kotlica (Popović), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin
Kotlović, područje Bistrice i Voljevac (Bijelo Polje), iz Stranjana (Brodarevo)
Kotović, Donja Lastva (Tivat)
Kotopanka, u Kotoru i kao: Kotapanius
Kotoranin, Kotor 1328., 1335. i 1528. god. i Perastu 1440. god.; iseljeni Katarino iz Kotora u Dubrovnik
Kotorkinj, vidi: Kosić
Kotorčić, Kotor, po nahočetu
Kotorčević, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), ogranak Kusovaca, ranije Lazarević u Grblju, od njih su u Prizrenu
Kotra, Nikšić doselili se iz Skadra
Kotron, Kotor
Kotrugio, Kotor 1453. god.
Kotrugl, Kotor 1453. god.
Kotrul, Kotor 1453. god.
Kotrulo, Kotor 1453. god.
Kotruljić, Kotor 1330. god.
Koturić, Strp (Risan)
Koć (Koći), Orahovo i Koće; Kuči; Tuzi
Koć (Koćanić), Tuzi
Koća, Podgorica
Koća, porijeklom iz Kuča - preciznije selo Koći odakle su se preselili u Podgoricu, a kasnije otprilike 1880.god u Tuzima gdje i sada zive. Kasnije je prezime Koća promjenjenou u vrijeme komunizma u sadašnje Koćić. Samo je jedan od braće zadržao prezime Koća i takodje živi i radi u Australiji.

Koćalo, Nikšić; Kosanice, Petrići kao: Petrić i Mataruge kao: Čolović, u Kričak kao: Koćela u Pljevljima i kao: Koćeća = Koćalović; Grab (Bijelo Polje), vidi: Kriči

Koćanin, vidi: Koć
Koćela, Kričak, Kosanice i Mataruge (Pljevlja), došli iz Brvenice (Pljevlja), porijeklom su iz Drobnjaka, vidi: Koćalo i Kričak
Koćić, iz Koća (Kuča) 1880. god. sišli u Podgoricu
Koćić, porijeklom iz Kuča - preciznije selo Koći odakle su se preselili u Podgoricu, a kasnije otprilike 1880.god u Tuzima gdje i sada zive. Ima ih raseljenih po Njemackoj, Americi i Australiji. Nase prezime je bilo Koća i promjenjeno je u vrijeme komunizma u sadasnje Koćić. Samo je jedan od braće zadrzao prezime Koća i takodje zivi i radi u Australiji. To je nase saznanje o nasem porijeklu. (Prilog: Koćić Miralem iz Tuzi, Podgorica)
Kof, Kotor
Kofon, Kotor
Kofrc, Strp (Risan) kao: Kof; Lepenac (Mojkovac); Boljanine i Zmijanac; Bijelo Polje
Kofrcka, Bjelojevići (Mojkovac)
Koh, Bar
Koharić, Ulcinj
Kocelj, Budva
Kocinc, Sinići kod Lipljana (Kosovo), doselili se (u 18. v.) iz Gusinja
Kocka, Kotor; Nikšić
Koča, ogranak Martinovića iz Martinovića (Trepče), Gusinje doselili se iz Klimenata (Albanija) pa se odselili u Novi Pazar
Kočalo, Podgorica
Kočan, Godijevo (Bijelo Polje); Podgorica
Kočanin, Lozna, Radmanci i Godeča u Bihoru (Bijelo Polje), doselili se iz Kočana (Nikšić); Berane
Kočanica, u Kotoru
Kočanović, Murino (Plav), iz grane Novakovića, Vasojevića
Kočanić, Ulcinj
Kočanja, Miruše, uz Trebišnjicu, prešli iz Bileće
Kočar, Br 1862. god.
Kočević, iz Kuča odseljeni u Skadar (Albanija)
Koček, u Skadru (Albanija) iz Crne Gore
Kočet, Nikšić
Kočetan, Kočetanović = Diklić = Pičet, Diklići i Kuti, Herceg - Novi 1392. god.
Kočetanović, vidi: Kočetan
Kočitanić, kod Risna doselili iz Hercegovine
Kočkal, Podgorica
Kočović, Pošćenski kraj u Drobnjacima iz grupe Omakalovića (plemena Novljana); Stožer (Mojkovac); Bijelo Polje; Žinča (Pljevlja), došli iz Pive; Lis (Donje Dragačevo), Srbija ogranak Nikolića iz Vasojevića; Nikšić; Donja Klezna (Ulcinj)
Kočonaković, Plav
Kodžula, Nikšićka Župa, najviše ih je odselilo u Srbiju
Kodžulović, ogranak Krstajića, iz Zagrada (Nikšićka Župa), preselili se u Brvenicu, Gotovušu i Kalušiće (Pljevlja); Dučice (Župa Nikšićka) kasnije Golubović
Košanin, iz Prekobrdja (Morača) odselili se u Srbiju
Košina, Herceg-Novi
Košiček, Kotor
Koštović, Pljevlja 1861. god.
Košćelan, Herceg-Novi
Košćtelović, ogranak Popovića iz Njeguša (Cetinje)
Košuta, Mala Dubrava, Buće i Buča (Rožaje) i kao: Šajkić (Šojić), srodnici u Besniku i Grahovu Jablanica (Rožaje), ogranak Murića došlih iz Rugove (Peć), srodni Nokića i Ćatovića u Novom Pazaru, porijeklom su Klimenti
Košutić, u Lazariće i Lazarevića (Gacko) i Mioljače (Avtovac), porijeklom iz Banjana (Nikšić)<
Košutović (Brajović), u Jelenak, Kosić, Krasovina i Novo Selo (Bjelopavlići), vidi: Kotlešić
Kravanja, Kotor
Kraina, Bar
Kraja, Debela Krajina
Krajaglić, u Vranju (Zeta)
Krajinić, Žabljak na Skadarskom jezeru
Krajinović, Podgorica
Krajinjanin, iz Ostrosa (Gornja Krajina) sišli u Zagonju i Darzu (Ulcinj)
"Krajištani" ili Tomovići (Kraljine), iseljeno bratstvo sa cuckih Kućišta
Krajčević, Njeguši (Cetinje) 15. v.
Krakača, Varnjina na Skadarskom jezeru, od njih u Velici (Plav), Albaniji i ogranak Gazivoda. Porijeklom od Drugovića
Krakače (Gazivode), bratstvo u Ceklinu
Krakov, Bukovica (Pljevlja)
Kral, Kotor (9 - 14. v.) Mezalin, Marin Grad u Lastvi Grbaljskoj, odatle u Lepetane, Kostanjicu i Jošanicu (Boka Kotorska). Jedni su u Lepetanima iz *Konavala; Donji Banjani (selo Petrovići), a u Pješivcima su potomci Lužana; preci Kraljevića u Ceklinu (Rijeka Crnojevića)
Kralj, u Pješivcima i Petrovićima (Nikšić); selo Gorovići (Grbalj)
Kraljačić, Trsa (Piva), ogranak Kraljaša (Vujadinovića), doseljenih iz Banjana, srodni Jokanovićima, od njih su u Bosni
Kraljačići iz Pive (Trsa 2 kuće), potiču od Jokanovića ; slava: sv. Djordjije
Kralje, Kralji (Andrijevica)
Kraljevi, bratstvo u Sotonićima
Kraljević, Kotor (1397. god.); Kuti, Herceg-Novi (1693. god.) i kao: Vuksan, došli su iz Lovrače, Klobuk (Hercegovina), pa ih ima u Podima, Mojdežu i Igalu, Herceg-Novi; ogranak Vukmirovića, grana Liješevića doseljenih iz Zadolja (Piperi), nastanjeni su u: Bobiji, Dodošima, Dušićima, Meterizima (Rijeka Crnojevića); Vranjini i Žabljaku na Skadarskom jezeru; Oputnoj Rudini (Nikšić), od kojih su kod Risna; Gornje Crkvice (Nikšić), ogranak Popovića iz Kuta (Čevo), Cetinje; u Podgorici 1912. g.
Kraljevići, bratstvo u Ceklinu
Kraljevići iz Grblja
Kraljčanin (Kraljačić), u Pivi grana Vukmirovića
Kramžek, Mojdež, Herceg-Novi, došli su iz Lovrače (Trebinje)
Kramer, Kotor i područna Dobrota
Kranulović, u Zeti
Kranja, Ulcinj
Kranjčević,u Podgorici iz Ceklina
Krapović (Kratonjić) ranije Mainić=Mažić, Mažići u Mainama (Budva), doseljenici iz Stare Srbije, od njih su u Paštrovićima; Budvi; Kovačima u Grblju
Kraponjić (Kratonić), u Podgoricu su došli sa Žabljaka (Skadarsko jezero)
Krasan, Tivat
Krasić (Krašić), Šišići (Grbalj) i Budva, vidi: Krašić
Krasna, Ulcinj
Krasni, Risan
Krasnić, Nikšić, a kod Plava i kao: Krastenić, doseljenici iz Krasnića (Djakovica)
Krasnić prezime je zastupljeno u Ulcinju i Beranama, isto je što i prezime Krasnići iz Vranovca i pripada plemenu Krasnići (albanski: Krasniqi). Naime, moj đed Duljo Krasnići se iz Vranovca (kod Peći, Kosovo) doselio u Ivangrad (Berane) i dokumentovan je kao Krasnić. Danas su mu potomci u Ulcinju i Beranama (u Beranama ima i drugih Krasnića sa kojima nijesmo u srodstvu). (autor priloga: Anhel Krasnić biology@greenmail.net )Krasović, Bjelopavlići u 15. v.
Krasoević, Mojdež, Herceg-Novi
Krasojević, Ljuljaci u Gruži Kragujevačkoj, porijeklom su iz Pive
Krastenić (Krasnić), kod Plava su se doselili iz Krasa (Djakovica)
Krastinić, u Akonju (Gusinje)
Krater, Kotor
Kratonjić, vidi: Krapović
Krać (Kraća), Ulcinj
Kraus, Dobrota (Kotor)
Kračković, Mojanovići (Bjeloši), Cetinje prešli u Bjelice, Mojanoviće i Berislavce (i kao: Kolović) i Gostilje (Zeta), od njih su drugi u Zeti, Šestanima i Vraki (Skadar)
Krašić, Krašići, Mrkovi i Luštica (Grbalj) 1614. god., jedni su prešli u Šišiće i Kotor
Krbašević, Pljevlja 1859. god.
Krvavac, Zanugline (Romanovo Ždrijelo), Mojkovac, ogranak Dedejića, doselili iz Drobnjaka, a porijeklom su sa Čeva (Cetinje); Maoče, Vrba, Mataruge, Trnovice i Zvjezd (Pljevlja); Strp (Risan); Herceg-Novi, tu se doseliše iz Gacka (Hercegovina); Podgorica
Krvavica, Kotor
Krgišić, Mojkovac
Krgović, grana Krivodoljana iz Kuča odselili u Kolašinska Polja i Polja (Mojkovac) oko 1774. god. gdje su jedni doselili oko 1888. god. iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Maoče (Pljevlja); Muslićima, Okladima, Pisanoj Jeli, Rasovi i Resniku (Bijelo Polje); vidi: Krgišić
Kregović, Muo (Kotor)
Kreže, Podgorica
Krezović, Grevo (Pljevlja); Nikšić
Kreista, Muo (Kotor)
Kreja, Židovići i Šumani (Pljevlja), vidi: Krejović
Krejović, Medjužvale (Žabljak) došli iz Krajinovine (Zatarje) sa posjeda Selmanovića, ranije prezime Raosavljević ogranak Dedejića, vidi: Dedejić
Kreka, Rječ (Ulcinj)
Kreković, Budva 1650. god., vidi: Gregović
Krekun, Krekuni (Limljani) pa prešli u Boljeviće i Djurjane, uz Skadarsko jezero i jedni u Krekunovu skalu (Paštrovići)
Krema, Gornji Stoliv (Tivat)
Kremanović, Muslići (Bijelo Polje)
Kremić, Donji Stoliv (Tivat); Rastiše, ogranak Jokića iz Kuča
Krepalić (Kjepalić), Donji Stoliv i Perast
Krepnić, Podgorica i Tuzi
Krepović, Tuzi, Žabljak uz Skadarsko jezero
Kresić, Mrkovi, Herceg-Novi
Kresojević, grana Ljubatovića naseljenih u Risnu, vidi: Šarenac
Kresojevići(Šarenci), bratstvo u Rudini
Krescimirović, Prevlaka (Boka Kotorska)
Krečković, Nikšić
Kržić, Bjelopavlići grana Grupkovića; Igalo, Herceg-Novi
Krežović, Ozrinić (Kčevo), Cetinje
Krislavić, u Onogoštu (Nikšić) 1335. god.
Krzman, Kotor
Krzmanić, Paštrovići, doselili se iz Like
Krzmanović, Paštrovići
Krznić, Gusinje
Krivaćević, ogranak Džakovića (Vlastelinovića), porijeklom iz Plane (Bileća), vidi: Šaranac
Krivić, Gusinje, porijeklom iz Kuča; Kotor
Krivoglav, iz grupe Krivokapića, naseljeni u Ljubovo i Mrnjiće (Trebinje)
Krivoglavi, bratstvo u Markovini
Krivodoljanin, Krivi Do i Kržanja (Kuči), od njih su u Mol (Brinju) kod Ulcinja; ogranak Avdića=Babića, Šarenaca
Krivokapić, Zaljut i druga mjesta u Cucama i Čevu (Cetinje), potomci Rasla Krivokape Bajkovića, doseljenika iz Čaradja (Gacko). Od njih su u: Bresticama, Trepčama, Lukovu, Klačini, Viru i Bubrešku (Nikšić); Cetinju; Grahovu; Mranjićima (Trebinje) kao: Krivoglav; Dabru i Zupcima (Hercegovina) i kao: Sredanović, a u Petrušićima (Bjelopavlići) i kao: Večković, od ovih su Ajdar = Cukić u Skadru (Albanija); Perastu i Orahovici (Boka Kotorska); Toplici (Srbija); Petrovom Selu (Negotin); Bugarskoj; Montani (SAD); Danilovgradu; Baru; Kotoru; Herceg-Novom, došli iz Trešnjeva (Cuce)
Krivokapići (Bajkovići), bratstvo u Cucama
Krivokuća, Dobrsko Selo (Cetinje), potomci Vukote Krivokuće, crkovnog kmeta iz polovine 15.vijeka iz Dobrskog sela. Pripadaju starosjediocima ovog prostora. Danas ih ima u velikom broju na planini Javor u Srbiji, Vojvodini i Beogradu. Jedan njihov ogranak se prozvao Stojići i danas se nalaze na planini Manjači kod Banja Luke.
Krivošija, Bijelo Polje i područni Boljevac i Rasova
Krivošić, Grnčarevo (Bijelo Polje); u Gusinju
Krivčević, Berane, od njih su u Krajinovićima (Sjenica); Bijelom Polju i Kolašinu
Križanac, Kotor
Križek, Risan
Kriještorac, Bistrica i Vitina (Bijelo Polje), ranije Ćipranić
Krikavak, Risan
Krkavac, Mataruge i Zvijezd (Pljevlja)
Krilović (Kukolja), Perast i Herceg-Novi, porijeklom su iz Hercegovine
Kristivojević, kod Valjeva došli su iz Bjelopavlića
Krifek, Kotor
Krifokan, Kotor
Krič, iz plemena Kriča, na području Durmitora i Pljevalja, kao: Kričak; vidi: Kričković i Kriče
Kričak, kod Pljevalja, vidi: Krič
Kriče, evidentirani u Kotoru kao: Kričić = Kričko, iz plemena Krič, od kojih su u Šišojevićima (Rijeka Crnojevića)
Kričija, Gadji u Gradjanima (Rijeka Crnojevića) 13. v. doselili se iz Komana (Podgorica). Od njih su Radanovići u Vranjini na Skadarskom jezeru
Kričić, kod Cetinja i kao: Kričko, vidi: Kriče
Kričko, vidi: Kričić
Kričkov, Kričak (Pljevlja); Kričkov = Kričić
Kričković, Kričak (Pljevlja), od njih su u Tamnavi Šumadijskoj i Bosanskoj Krajini; Budva, vidi: Krič
Krišto, Kotor
Krkavac, Mataruge i Zvijezd (Pljevlja)
Krkalović, doselili se iz Rovaca u selo Lijeska (Šljemena) kod Tomaševa opština Bijelo Polje . Krsna slava im je Sveti Luka - Lučindan (prilog poslao: Nikola Krkalović nikolakrkalovic@gmail.com )
Krkanović, Podgora i Podgorica
Krkelić (Krkeljić), u Lutovo (Bratonožići) u Podgoricu prešli su iz Pipera; iz Bezjove (Kuči), Gusinju i Ulcinju, ogranak Milovića iz Bezjove (Kuči)
Krkeljić, vidi: Krkelić
Krkić, Papučke (Uroševac) i kao: Kuč, ogranak Bogićević
Krković, Telač (Gornja Morača); Bar; Balabani (Zeta), doselili se iz Vrake (Skadar), porijeklom su iz Berova (Lješkopolje); Gornja Zeta
Krkotić, Raičević i kao: Niković i Borović u Blabanima (Zeta), doselili se iz Vrake (Skadar), porijeklom su iz Krusa (Lješkopolje), a tamo iz Kroje (Albanija) srodnici tamošnjih Raičevića, po Raičku, starinom su iz Kroje (Albanija) i od njih su u Podgorici; Spužu; Ulcinju od 1900. god. kao: Gorović; u Beogradu gdje su na Čukarici kao: Krstić i Raičević, od ovih su u Zemunu; jedni su otišli u Dobri Do i Bratotinu (Metohija)
Krlagani, bratstvo u Draževini
Krlić (Krljić), Krlje (Rožaje), odatle su preselili u Krljić na Pešter i Novi Pazar
Krljić, vidi Krlić
Krlović, Orahovica (Potkrajci), Bijelo Polje
Krmić, Kolomza (Ulcinj)
Krneta, Nikšić
Krnić, Kuči; Tuzi i područnom Šipčaniku. Od njih su u Podgorici. Potiču od popa Krnja. Od njegovog sina Kora jesu Korović; Mataguži (Zeta), srodnici Baća i Purovića, od njih su u Podgorici naznačeni Pogorač i Nikšiću
Krnja, Fatnica (Hercegovina), ogranak Aleksića, porijeklom Ridjani
Krnjak (Krnjević), Nikšić, područno Kamensko i Ridjane, porijeklom su iz Hercegovine; u Krivošijama
Krnjević, vidi Krnjak
Krnjanović, ogranak Ražnjatovića u Bistrici i Prevlaci (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ponarima i Bistricima (Zeta)
Krnjić, Medun (Kuči) i Podgorica su iz Gruda (Tuzi)
Krnjičanin, Crmnnica, rod Radmanovića
Krnjčević, u Kotoru
Krovat, Rijeka Crnojevića, porijekom iz Hrvatske
Krović, Čanj (Rast), Hercegovina doseljenici iz Ljikova Duba (sa Zaslapa), Nikšić; ranije Mučibabić
Kroja, Rastiš (Ulcinj)
Krom, Ulcinj
Kromić, Kotor
Kronić, Maine (Budva)
Kronja, Kotor
Krosio, Brskovo kasnije Mojkovac
Krosna, Ulcinj
Kroć (Kroći), Ulcinj; Bar
Kroć (Kroč), Škaljari (Kotor)
Kroci, Kotor
Krpan, Berane, doselili iz Rušova (Karlovac)
Krpuljević, Podgorica 1900. god. iz Radeće
Krpuljevići, bratstvo iz Radeče
Krsmanović, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Radovića, od njih su kod Nikšića i Slatini u Drobnjacima; Plužine (Piva), dva bratstva, jedni se preselili u Zabrežje (Valjevska Tamnava), Kosanice i Čelebići (Pljevlja), i neki se odselili u Zminice (Žabljak), a iz Čelebića u Bobovo (Pljevlja); Pavino Polje, oni su iz Pive, a u Grnčarevu (Bijelo Polje) su posebni
Krsmić (Krčmić), Kuči u Podgorici
Krstajević, Brazilovica (Šumadijska Kolubara), porijeklom su iz Podgorice
Krstajić, Komarnica (Šavnik), oni su iz grupe Djurdjića; Komarnica, Grbavica (Šavnik) i Pašine Vode (Žabljak), ogranak su Popovića iz Petrovića (Banjani), Nikšić
Krstajići, porodica u Drobnjacima
Krstačić, Nikšić
Krstenić, Berane
Krstivojević (Ilijević), Zabrdica (Valjevo), u prvoj polovini 18. vijeka doselili se iz Bjelopavlića. Od njih ima u Šapcu (Mačva) i Crepaji (južni Banat)
Krstina, Sutomore (Bar) 1854.
Krstinić, Podi, Herceg-Novi, po nahočetu
Krstić, Šeta (Podgorica) i Cetinje, srodnici Gorovića; Herceg-Novi; Kotor; Berane 1898. god.; kod Zadra (Srednja Dalmacija), porijeklom su iz Briska (Bar)
Krstići, u Podgorici, Beogradu i Baru. Ranije se prezivali Lopačanin koji su iz sela Lopate - Lijeva Rijeka. (prilog: Nenad Krstić nesokrstic80@gmail.com )
Krstičević, Brajići (Budva); Šišići (Grbalj); Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković
Krstović, Župa Nikšićka, neki su odselili u Mačvu i Bukovicu; Šumadija (Srbija); Nikšić; Zasad, Pridvorica i Konjsko (Trebinje), potomci Krsta Ratkovića (Trećaka), doseljenika iz Ozrinića (Crna Gora); Cetinje; Golubovci, Rake, Stanislavci i Mijomanovići (Zeta) grana Vuksanlekića (Hota) iz Korita (Tuzi), od njih su u Crnogorskom Primorju i Vraki (Skadar); Donja Lastva (Tivat), porijeklom su iz Hercegovine; Limljani (Crmnica); Lješansko područje; Sotonići (Crmnica), od njih su u Vranjini (Skadarsko jezero); Bjelopavlići, ogranak Šaranovića iz grupe Petrušinovića; Grile Daradj Omara, Omara Puka, Skadar i Tiran
Krstovići, bilo ih je i na prostoru BiH u opštini Trnovo Turbe Kijevo i Umčani, u Kalinovniku i Trebinju. Većina njih je živjela do rata u BiH na području Sarajeva. Ne znam da li imaju veze sa Krstovićima u Crnoj Gori ili su autohtoni na području BiH. (prilog : Mišo Krstović miso.krstovic@gmail.com )
Krstović, porodica u Župi Gradačkoj
Krstovići, bratstvo u Limljanima
Krstoja, vidi: Zlatičanin
Krstonijević, Gvero, Glisnica i Čestin (Pljevlja)
Krstonošić, Bar
Krsula, u Donjoj Gorijevici na Rudniku iz Drobnjaka
Krtolica, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić, doselili se iz Korita (Bileća), porijeklom su iz Velestova (Cetinje); Duga kod Nikšića
Kruglić, Zaton (Bijelo Polje)
Krudica, vidi: Grba
Kružević, u Rastu (Zalužje), nevesinjska sela, porijeklom iz Kruža (Crna Gora)
Krulalgija, Pljevlja 1885. god.
Krulanović (Krunanović), Kuti (Župa Nikšićka), od njih su iz Dušice na Glasincu (Romanija) Jovanović; u Kapavicama uz Oblo brdo (Hercegovina) potiču od Ridjana od Nikšića
Krulj, Kapavica (Ljubinje), Hercegovina, vidi: Kapor
Kruljević, Podgorica
Krumić, Ulcinj
Krunić, ogranak Ugrenovića pod Trebjesom u Ridjanima (Nikšić), pa jedni se odselili u Vrbnu (Bileća), pa neki se vrate u Nikšić i područno Kamensko, a od njih ima odseljenih u Berislavce i Bistricu (Zeta); Kameno, Herceg-Novi, došli su od Bileća; Podgorica; Rovca; Vrh (Bistrica), područje Bijelog Polja, ogranak Petrovića, Maoče (Pljevlja); Unač (Piva) tamo iz Banjana (Nikšić), su ogranak Gagovića od njih su iseljeni u Štrbačku Rijeku (Višegrad); Glasinac na Romaniji; vidi: Krunić u Srijemu; Ponari i Bistrica (Zeta)
Krunići iz Pive (D.Unač 23 kuće i G. Unač 3 kuće, Lisina 1 kuća), starosjedioci - rod sa Pejovićima ; slava: sv. Nikola
Krunović, Ulcinj
Krupa, Sutomore (Bar) 1912. god.; Pljevlja 1905. god.
Krusa, Lješansko Područje
Krusal, Perast i Herceg-Novi
Kruse", bratstvo u selu Krusama
Kruta (Kruti), Čelobrdo (Paštrovići) 14. v., i kao: Blizikuća; Kotor 1398. god.; Glavati i Bigovo (Grbalj); u Pljevlja su doselili iz Skadra; Ulcinj
Krut, i, vidi: Kruta
Kruho, Bukovica (Pljevlja)
Krucić, Ulcinj
Krušala, Herceg-Novi; Crnogorsko primorje
Krušanac, Rijeka Crnojevića; Zabrdje i Lisičine (Pljevlja)
Krušanović, Rijeka Crnojevića
Kruševac, Uskoci (Žabljak)
Krušević, u Kosijerevo (Banjani 1755. g.), Nikšić
Kruševica, Kotor
Kruševičković, Savina, Herceg-Novi
Krušić, Prigredina i Počivalo (Gornji Banjani); Nikšić; Morača
Kruška (Kruščić), Dobrsko Selo (Cetinje), došli iz Ćeklića (Cetinje); Nikšić
Kruškonja, Lisičine i Zabrdje (Pljevlja)
Kruščić, vidi: Kruška, Dobrsko Selo; grana Rajevića (Vasojevići); grana Mijomanovića iz Lijeve Rijeke (Vasojevići) odselili se u Bjelojeviće *(Mojkovac); Borilovina (Mojkovac), ogranak Dedejića iz Drobnjaka, starinom sa Čeva (Cetinje); Počivala (Banjani), Nikšić, ogranak Matovića
Krcalović (Kostrović) i kao: Bošković, Orahovo i Ubla (Kuči), u Rovcima i kod Gusinja su Kostić (Bar)
Krcanović (Lalević), Mijokusović (Bjelopavlići)
Krcetin, Nikšić
Krcić, u Plav i okolinu doselili se iz Kuča (oko 1860. g.); Koći (Kuči), ogranak Govorkovića; Podgorica
Krcunović, u Bjelopavlićima ogranak Lalevića; Danilovgrad; Nikšić; Podgorica 1912. god.
Krčelen, selo Komorjane (Plav) 1485. g.
Krčija, Rijeka Crnojevića
Krčmić, vidi: Krsmić
Krčunov, od Rankov = Savin, u Srpskoj Crnji (Sjeverni Banat). Vidi: Markov
Krdža (Tomović), iz Golije (Nikšić) odselili u Bosnu
Krdžić, Murino kod Plava i okolina, srodnici Zogovića, kasnije jedni kao: Simović, pošli u okolinu Sjenice, i neki u Drarušnicu u Gružu Kragujevačku
Krdžići, bratstvo u selu Masnici
Kršanac, kod Perasta (Boka Kotorska) i u Klincima (Grbalj)
Kršanović, Klinci i Porto Rose, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine
Kršanc (Kršinčević), Klinci (Grbalj) u 16. v., porijeklom su iz Albanije; Podgorica
Kršačević (Kršanac), Klinci (Grbalj)
Kršević, u Ćeklićima (navodno ogranak Ostojića) Cetinje
Krševići, staro muslimansko bratstvo u Krajnjem Dolu
Kršijić, Lagatore, Petnjica i Radman na Bihoru, ogranak Rastodera
Kršić, u Podgorici 1912. god.
Kršikapa, ogranak Spajića (u Kutima) iz plemena Nikšići, Zatarje sa ograncima: Pavlović, Minić i Vidaković, od njih su u Strugu (Žabljak); vidi: Soković; Župi Nikšićkoj; Nikšiću; Štitaricama (Mojkovac); Prošćenju (Kolašin); ogranak Boškovića iz Polja (Kolašin), neki se odselili kod Vlasenice (Bosna)
Kubar, vidi: Kubura
Kubasičić, Zeta i Podgorica, ogranak Alunovića (Ajdarkučevića), sišli iz Kuča
Kubatlija, Čitluk (Visoko), Bosna, ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić)
Kubedžajević, Ulcinj
Kubiček, Tivat i područna Lastva, porijeklom iz Stare Crne Gore; Kotor; Budva
Kubišek, Kotor
Kubulić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Kubur, vidi: Kubura (Prilog Elma Husić elmahusic@hotmail.com : Kubur i Kubura nijesu dva ista prezimena. Kuburi su živjeli u dva sela Strahov Do i Petine i islamske su vjeroispovijesti. Prezime Kubur ima i u okolini Prijepolja, ali oni su pravoslavne vjere. Da li ove dvije porodice Kubura vode isto porijeklo ja neznam. Neki od Kubura koji su došli u Sarajevo su promijenili prezime u Kuburović)

Kubura (Kubur), Strahov Do (i kao: Kubar 1879. god.) Dušmanić, Mijailovica, Zvijezd, Babine, Barice, Goleša, Ljeljanica, Orovac, Straševac i Mažić (Pljevlja)

Kuburić, Berane 1900. god.
Kuburović, Morača (Kolašin) i Prisoje (Andrijevica), ogranak moračkih Lazarevića; ogranak Labovića, grana Dabetića; Vasojevići; Vijenac i Kasido (Pljevlja), jesu iz Nove Varoši (Srbija), od njih su u Omorinama (Višegrad); Ponari (Zeta)
Kuburovići iz Jabuke kraj Pljevalja
Kuvezić, Pavino Polje (Bijelo Polje)
Kuvelić, Herceg-Novi 1624. god.
Kuvelica, Kotor 1482. god.
Kuveljija, u području Herceg-Novog
Kuveljić, Pavino Polje (Bijelo Polje); Nikšić
Kuveljići, selo Pavino Polje Bijelo Polje porijeklom Kuči
Kudak, Berane
Kudin, Sutomore (Bar) 1864. god.
Kudina, Sotonići (Crmnica) i kao: Radović
Kudini(Radovići), bratstvo u Sotonićima
Kudaček, Dobrota (Kotor)
Kudrović, Njeguši (Cetinje)
Kuduk, Berane
Kuželj, Branovići (Grbalj)
Kužić, ogranak Djurovića iz Branog dola (Nikšić), odselili se u Uskoplje (Hercegovina), srodnici područnim Polićima i Soknićima; ogranak Pejovića (Branilovića) na Vrljevu (Piva), neki se odseliše (1888. god.) u Ulcinj

Kužići iz Pive (Brljevo 3 kuće), starinom od Banjana ; slava: sv. Jovan Kuzman, Lješev Stup (Bjelice), Cetinje, srodnici Popivoda. Od njih jesu u Tisi i Dugi (Nikšić); Dobrota (Kotor); Budva; Ulcinj (1891. god.) doselili se iz Mirča (Njeguši); Donje Hrasno (Hercegovina), a u Turkovićima (Popovo), Hercegovina, od njih su Žikić. Porijeklom su iz Ridjana (Nikšić) Kuzmani, bratstvo u Lješevu Stupu Kuzmanić, Herceg-Novi, po nahočetu Kuzmanović, Bjelice (Cetinje), iselili se u Ćurioc (Bjelopavlići). Od njih su u Bukoviku, Barajevu, Parcanima i Arandjelovcu (Šumadija); Bokor i Cerovo (Valjevska Kolubara), porijeklom su iz Pive; Srpska Crnja (Banat), porijeklom su iz Crne Gore; ogranak Todorovih, grana Tominih Spajićevih. Vidi: Markov; Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore; Budva; u Podgorici 1913. god.

Kuzmić, Jesenički Mramorac (Srbija), porijeklom su iz Gornjih Vasojevića
Kuivić, Kotor, po nahočetu
Kuić, Cetinje
Kujanović, Nikšić
Kujačić, Nudo, Grahovo (Nikšić), Broćanac grahovski (Skorča gora) i Vilusi (Nikšić), doselili iz Korjenića (Trebinje); Herceg-Novi (17. v.) i područno Kamenovo, 1892. god.; u Korjenićima su se ranije prezivali Ateljević, od njih su u Baru
Kujević, Kolašin, porijeklom su iz Hota, pa se jedni odselili u Sandžak; Mokri Lug (Bijelo Polje)
Kujović, Bistrica, Dubrava, Potkrajci i Vraneška dolina, Livadice (Čeoče) i Metanac (Bijelo Polje; Pljevlja), 1852. god.; Bjelopavlići; Velje Duboko (Rovca) došli iz Donje Morače, ovi su ogranak Šukovića iz Njeguša (Cetinje)
Kujundžić, Bukovice i Žabljak u Drobnjacima, ranije Lazarević, a u područnom Previšu su doseljenici od Podgorice, vidi: Lazarević, od kojih u Ružići i Previšu i od njih su iseljeni u Bosnu, a u Užicu (Srbija) Lučić, oni odseljeni u Srbicu (Kosovo) kao: Kujundžić - Ružić i u Pljevljima kao: Kostić, od kojih su u Nikšiću i Beogradu. Jedna grana Cerovića iz Drobnjaka odselila se u Bobovište (Trebinje) kao: Kujundžić, Perović i Ćeranić, od njih su u Dalmaciji, Beogradu; Bijela (Višegrad), doseljenici iz Grahova (Nikšić); vidi: Tasić i Djurović Pljevlja (1800. god.) doselio se Vulina

Kuk (Kuka), Lesendro i Vranjina na Skadarskom jezeru (17. v.); ogranak Popovića u Bistrici, Gornjim Kokotima, Lekićima i Lješkopolju, srodnici *Mićunovića iz Velestova (Cetinje); Kuti (Ulcinj); vidi: Kukavčević

Kukavica = Kukavčić, iz Kukavice (Hercegovina) doselio se u Mokrine (Risan), ima ih i u Kumboru i Savini, Herceg-Novi; Pljevlja i područna Bistrica; Površ (Nikšić), posvojče Putica; iz Površi (Trebinje) prešao je u Orah (Trebinje)
Kukavičić (Kukavčić), vidi: Kukavica
Kukavčević (Kuka), ogranak Popovića u Gornjim Kokotima, Bistrici i Lekićima (Zeta) i područje Podgorice, porijeklom su iz Velestova (Čevo), srodnici Mićunovića, bliži su im Novakovići, Pejovići, Stojanovići i Lazovići iz navedenih mjesta i u Podgorici. Ima ih u Podgorici i Baru; vidi: Kuk
Kukavčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Kukal, Kuta (Ulcinj)
Kukalj, Medjureč, Mrkojevići i Bar (Crnogorsko Primorje); Drenovštica kao:"Lužani" - Pješivci; u Šekularima i kao: Kukolj - Maslar, potomci Radmuža (Komnena); Podgorica
Kukan, vidi: Vučetić kod Pljevalja
Kukić, Vusanje, Kruševo (Gusinje) i Brezojevice (Plav); Bratojevići (Mojkovac); Baci (Bileća), srodnici Komlenića iz Miruša (Nikšić); Borci (Boračko jezero), Hercegovina, došli iz Oputne Rudine (Nikšić)
Kukovec, Podgorica
Kuković, Bjelopavlići
Kukovčević, Bistrica i Lekići (Donja Zeta)
Kukolj, Dubrovsko (Šavnik)
Kukolja (Krilović), Perast (Boka Kotorska)
Kukorače (Kokore), iseljeno bratstvo sa Kućišta
Kukoć, Budva
Kukuliza, vidi: Kuliza
Kukulc, Kričak (Pljevlja)
Kukuljević, Nikšić
Kukuličić, Ceklin (Rijeka Crnojevića); Golubovci i Vranje (Zeta) a u Podgorici iz Kuča a tamo iz Šalje, ogranak Husića
Kukuljac, Dobrinje (Bijelo Polje)
Kukura, Buljarica (Paštrovići)
Kukuraga, Rovca (Kolašin)
Kukurić, Igalo, Herceg-Novi
Kukuš, Cetinje
Kukušić, Djalci (Rijeka Crnojevića)
Kukšić, Luštica (1436. god.)
Kulaglija, Pljevlja 1847. god.
Kulali, Kuta (Ulcinj)
Kulalić, Vladimir (Ulcinj)
Kulač, Kuljače (Paštrovići)
Kulaš, Nikšić
Kuldiz, Štoj (Ulcinj)
Kulenović, Grahovo (Nikšić), potomci Kulin Bana
Kuletić, Cetinje
Kuliza (Kukuliza), Donje Biševo (Rožaje), ogranak Milićevića, porijeklom su iz Kuča; Donja Sabatna (Lepenac), porijeklom su iz Kolašina
Kulizić, Bjeloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Kolašina
Kulinović, Goleša (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavlići) od Miloševića iz Njeguša (Cetinje)
Kulunović, Petrovići (Banjani), od njih su kod Risna; Kotor i područni Mojdež; Igalo, Herceg-Novi; Budva; Njeguši (Cetinje) i kao: Milošević; Goleša (Pljevlja)
Kulić, grana Pelinovića (Peralovića) Kosor (Kuči), od njih su jedni u Pivi, od kojih su neki prešli Srem, srodnici Bilandžića; u Bogetićima (Pješivci); Gotovuša (Pljevlja); Cetinje; Kosići (Ulcinj); u Čačak (Srbija) iz Kuta (Župa Nikšićka); u Zeti ogranak Živkovića iz Gruda
Kulići iz Pive (Kulići 9 kuća, D.Crkv. 5 kuća,Prisojni Orah 4 kuće), starosjedioci - matica Prisojni Orah; slava: sv. Jovan
Kulišić, Kotor, područni Prčanj, Dobrota i Mojdež; kod Risna su iz Hercegovine
Kuluglija, Pljevlja
Kuluglica, Poblaće (Pljevlja)
Kuluz, Grahovo (Nikšić), porijeklom su iz Turske
Kulumdžija, Podgorica
Kulundžija, Podgorica
Kuljalić, kod Vladimira (Ulcinj)
Kuljača, Kuljače (Paštrovići), doseljenici ispod Stijene Piperske, neki su od njih u Kotoru kao: Balić. Iseljenih ima u Metohiji; Bačkoj; Sjedinjenim Američkim Državama; Podgorici
Kuljeka, Podgorica
Kumares, Gluhi Do (Crmnica)
Kumpresi, bratstvo u Gluhom Dolu
Kumborović, Herceg-Novi, po majci
Kumburović, Lajkovići, Ponari i Bijelo Polje (Zeta), porijeklom su iz Mrka (Piperi), a u područnim Golubovcima ogranak su Vujovića iz Mikulića (Ćeklići), Cetinje
Kumbures, Nikšić
Kumburić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kuminović, Herceg-Novi
Kumpresi, Gluhi Do (Crmnica)
Kun (Kune), Miljanići (Nikšić)
Kundačina, Fatnica (Hercegovina), ogranak su Miloradovića iz Ridjana (Nikšić)
Kundini, zapadni dio Paštrovića u 16. v.
Kuner, Donja Lastva (Tivat)
Kunić, Bigovo (Gripsula), pa prešli su u područno Glavatičevo i Klopac (Grbalj); u Kotoru, kod Risna i u Kutima su iz Kotra (Trebinje) oko 1692. god.; kod Plava su iz Klimenata (Albanija), a u Podgorici iz Šalje (Albanija)
Kunica, Buronje (Podgorica)
Kunice, bratstvo u Buronjima
Kunc, Kotor
Kunca (Bogovčić), Paštrovići 1399. god.
Kunjerica, Orahovice (Kotor) u 17. v., prešli su u Goroviće (Grbalj)
Kunjerica, bratstvo u Grblju i Dobroti, opština Kotor
Kunjić, Krimovica (Grbalj) i Budva
Kuotan, Škaljari (Kotor)
Kupunović, ogranak Murića, od Rožaja jedni presele se kod Gusinja, pa neki predju u Nikšić
Kupusar, ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu
Kupusac, Kotor
Kupusača, vidi: Kupusina
Kupusin, Kotor 1433. god.
Kupusina, Kupusine (Rovine), Cuce 15. v.; Kupusci (Podgorica) 1327. god.; Kotor (1327. god.) doselili se iz Kuča i kao: Kupusača
Kupusić, Jezera (Žabljak) i Potpeć (Pljevlja), porijeklom su iz Srema
Kuraica (Todorić), ogranak Vukovića iz Ridjana (Nikšić) prešli u Tolu (Trebinje); vidi: Kisan - Radović
Kurajica, i kao Ridjušić, u Hodbini (Duvanjsko Polje), Hercegovina, porijeklom iz Ridjana (Nikšić)
Kurbardović, Crnča (Bihor), Bijelo Polje, a u Baćama (Rožaje) ogranak su Murića
Kurbašić, Rečine (Kolašin)
Kurbetović, Pljevlja
Kurbin, -i, Bar
Kurgaš, Sipanja (Gornji Bihor), Kukulja i Dubrave (Bijelo Polje)
Kurdinović, Belaševac i Boljkovac (Lepenica), Srbija, porijeklom su iz Rovina (Cuce), Cetinje
Kurdija, Pljevlja
Kurdovi, staro bratstvo u Vrbi
Kurdulija (Ilić), Slivničko Polje (Korita Gatačka), porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u: Goliji, Šipačnu i gradu Nikšiću
Kurdjić, Pirolići, nevesinjska sela, vidi: Kovač = Ridjanović
Kureja, Dobrota (Kotor)
Kurent, Perast (Boka Kotorska)
Kurep (Kurepov), u Drobnjacima su razgranati i kao: Kurepović
Kurepov (Kurep = Kuraika), kod Žabljaka u Drobnjacima; Bar 13.v.; Dobrota (Kotor)
Kurepović, vidi: Kurep
Kuriač, vidi: Kuriakus
Kuriakus, u Baru
Kurijal, Kotor i područni Škaljari
Kurir, Kotor
Kurić, Kokorovići i Rajićevići (Pljevlja)
Kurjal, Dobrota (Kotor)
Kurjački, ogranak Djukića - Vasojevića, razgranati u Bačkoj i Banatu
Kurpejović (Pejović), kod Rožaja doselio se Pejo iz Morače (Kolašin), pa se prozvali Pejović i kasnije Kurt, pa Kurpejović. Jedno vrijeme i kao: Magdelenić. Živjeli su i u Bogaju i Tmušićima (Berane). Od njih su u Streocima (Peć), a u Novom Pazaru kao: Sonanović, neki su u Srdjevcu i Dobrom Dubu (Novi Pazar); Podgorici
Kursula, Žin (Pljevlja); Godijevci (pod Rudnikom - Šumadija) porijeklom iz Drobnjaka
Kurt, vidi: Kurpejović
Kurtagić, ogranak Pasuljevića iz Koća (Kuči) preselili se kod Gusinja i jedni kao: Seferagić; područje Bistrice (Bijelo Polje); kod Rožaja su iz *Klimenata (Albanija)
Kurtaj, Sukobin (Gornja Krajina) i Sukobin uz Bojanu
Kurtbegović, Rudinice (Piva)
Kurtenjak, Podgorica
Kurtešević, Berane; Kurtešagić Plav
Kurti, Stoliv (Kotor); Budva
Kurtić, Koće (Kuči) i kod Gusinja i Plava; Sutomore (Bar) 1852. god.
Kurtović, ugao Bijele rijeke i Bukovice (Šavnik); Gusinje; Limljani (Crmnica) 16. v., od njih su u Zagraću (Sutomore); Dragovići, Velje Selo, Pistule, Kolomza (Ulcinj) porijeklom iz područnih Mrkojevića; Rožaje; Bistrica i okolina (Bijelo Polje); Balabani (Zeta); Djerekare (Novi Pazar)
Kurtović, bratstvo u Limljanima
Kurtoj, Sukobin uz rijeku Bojanu
Kurtpetović, Podgorica
Kuruglija, Gornji Bihor (Bijelo Polje), doseljenici iz Nikšića
Kurudinović, Beloševac i Baljkovac (Lepenica), Srbija doselili se iz Rovina (Cuce), Cetinje
Kurćehajić, Bijelo Polje
Kurfinić, Gusinje
Kurcula (Dragojlović), Pljevaljsko polje i susjedni Mijani i Kosorići
Kurčević, u Bijelo Polju
Kuršel, Tivat
Kus (Bonkće), Bonkeći, Zatrijebač (Kuči), neki se iselili u okolinu Plava
Kusanović, Slatina (Bjelopavlići)
Kusarović (Kusarević = Simonović), Bjelopavlići
Kuseljević, Bare Šumanovića, grana Lužana u Bjelopavlićima
Kusidić, Gabela (Hercegovina) i Risan, porijeklom su iz Kusida (Nikšić)
Kusić, kod Gusinja su došli iz Bonkeća, Zatrijebač (Kuči)
Kuslef, Podgorica
Kuslov, Podgorica, porijeklom iz Makedonije
Kusovac, Začir (Ljubotinj), Cetinje, ogranak Lazarevića iz Grblja, a porijeklom su iz Šobajića (Bjelopavlići), od njih su u Prizrenu kao: Kotorčević; Cetinje; Bar
Kusovci, bratstvo u Ljubotinju
Kusović, Kolašin
Kustija, Nikšić; vidi: Kustudija
Kustić, Kotor; Budva 1650. god.
Kustudija (Kustudić = Kustija), ogranak Božovića iz Herakovića (Herakovići), Njeguši, porijeklom od Mostara (Hercegovina). Živjeli u Pješivcima, naseljeni u Majstorima (Cetinje), Glibavcu (Nikšić), Nikšiću, Kotoru, Vranovićima (Grbalj), Podgorici, ogranak Britvića u Bjelopavlićima, ranije u Pješivcima
Kustudije, bratstvo u Majstorima
Kustudije - Božovići, bratstvo u Herakovićima
Kustudije u Nikšiću, u varoši Vranju i u Lješeviću u Boki
Kustudić, vidi: Kustudija
Kusturić, Bijela (Šavnik) do 1815. god., izdigli na Sirovačke Bare (Žabljak) i jedni prešli u Užice (Srbija)
Kusturica, Nikšić, sa Plane (Bileća), porijeklom su iz Ćustendila
Kusurović, Klanica (Valjevo), porijekom su iz Kuča
Kutaj, Gorica i Sukobin (Ulcinj)
Kutač, vidi: Kut
Kutević (Sinanović), Kuti i Orahovo (Kuči); Podgorica
Kut (Kutača = Zrndović), ogranak Sokolovića (Pljevlja)
Kut (Kuti), Kuči, grana Nenada
Kutika, Lepetane (Tivat)
Kutić, Podgorica
Kutnić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kućak, vidi: Kuć
Kućac, Kuti (Orahovo), Kuči
Kućačić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kućević, Zagonja (Ulcinj)
Kuć (Kući = Kućak), Kosor (Kuči), potomci Mrnjavčevića
Kućinić, Crmnica (1434. god.) doselili se iz Ćeklića (Cetinje)
Kućira, Bar
Kućić, Paštrovići 1685. god.; Ulcinj
Kućućan, Kućani, Herceg-Novi, grana Mrnjavčevića iz Kuča
Kuhević, Meljine, Herceg-Novi
Kuhtalarović, Ulcinj, porijeklom su iz Grčke
Kucerović, Risan
Kucumecelj, Kosijeri (Cetinje)
Kuč, ogranak Biševaca u Biševu (Rožaje); ogranak Perića iz Kuča (sa Lazarice) prešli u Babino (Berane); ogranak Ivanovića iz Kuča odseljeni u Mojkovac i okolinu; Zaostro (Berane), Rožaje i Tutin, došljaci iz Kuča i u Kosovici (Rožaje), Dečanima (Metohija); Biševo (Rožaje); Lučica (Rožaje) srodnici Ganićima i Fetahovićima; Gusinje i Boturići (Bijelo Polje) i Prnjavor (Plav), iz Kuča, Ivanje i Crhalj na Bihoru (Bijelo Polje) i područje Bistrice (Bijelo Polje); Buljarica (Paštrovići); Bar; Nikšić; kod Gusinja i kao: Tomović

Kučavić, Skadar (Albanija) došli su iz Kuča; Radovići (Tivat), potomci Dapca (Dapka), doseljenika (u 16. v.) od Skadarskog jezera Kučević, Crni Vrh (Berane), Lozica (Bijelo Polje), Mojkovac, Bijelo Polje, Pljevlja, Prnjavor (Plav), porijeklom su iz Kuča Kučina, Burmaza, Herceg-Novi, porijeklom iz Kuča; Lusice (Dovoli); Pljevlja (1733. god.) došli od manastira Dobrilovina (Mojkovac) Kučkić (Sarić), Zukva (Drobnjak), ogranak Kalabića banjskih Novljana

Kučović, Krtole (Grbalj)
Kušar, Kotor
Kuševica, u Kotoru 1598. god.
Kuševije iz sela Mirca u Boki Kotorskoj
Kušeljević, kod Pljevalja
Kušić, Piva; kod Plava i Gusinja
Kušljević, Bobovo (Pljevlja), porijeklom iz Pješivaca
Kuštić, Kotor 1437. god.
Kuštrić, Bošnjani (Varvarin), kod Sićevca (Srbija) i kao: Jovanović vidi: Milanković i Milanović

Izvor

www.montenegro.org.au/K.html