- Habarkale, Drobnjak
- Habinović, Male Dubrave (Rožaje)
- Habica, u Ulcinju 1866. god.
- Habović, Nikšić
- Habraham, vidi: Abram
- Havajš, Grahovo (Nikšić)
- Havanović, Kotor
- Haverić (Haferić) i kao: Averić, ogranak Kalezića u Bjelopavlićima, odselili: kod Bara, Ulcinja, u Podgoricu, Skadar i druga mjesta, patronoimik od Haver-Zora na Kurdistanskom, vidi: Kalezić
- Havnik, Kotor
- Hagendorfer, Kotor
- Hagić, kod Cetinja
- Hadrović, Podgorica; Bijelo Polje i područna Bistrica; Beograd
- Hazmadag (Haznadaj), Nikšić
- Haznadaj, vidi: Hazmadag
- Haimel, i, Bar
- Hajvazović, Pljevlja 1907. god.
- Hajdajagić, Nikšić
- Hajdarević, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja i područje Bistrice (Bijelo Polje)
- Hajdarović, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina; Bar; Kosići (Ulcinj); Sipanja (Bijelo Polje); Petnica (Berane)
- Hajdarodžić, i kao: Hajdarhodžić, iseljenik iz Herceg-Novog u Čepelnicu (Trebinje)
- Hajdarpašić, Bistrica, Dubova, Vrševo, Radulići, Prpeć i Zaton (Bijelo Polje), u Plavu 1875. god.
- Hajdiaga, Ulcinj 1878. i 1895. god. iz Hercegovine
- Hajdrović, ranije Pubeković, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina, porijeklom iz Puka (Miridita)
- Hajduković, Hajdukovići (Utrg), Crmnica, najbliži su Strahinjama i Jovetićima i kao: Hajduković - Ekančanin (Strahinjić); Hotovi potomci ispod Hota iz Hota, bliže Tuzima; Cetinje; Ulcinj 1887. god.; Zvjezd, Ljeljenica, Osoje, Junčević i Mostišt (Pljevlja); u Bjelopavlićima i kao: Zuzić, srodni sa Mihailovićima i Sekulićima i jedni su odselili u Obrež i Temce (Srbija); Cerovo (Bijelo Polje); Bobovište (uz Skadarsko jezero), Primorska krajina
- Hajdukovići, bratstvo u Podgoru
- Hajdučović, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina
- Hajek, Herceg-Novi, po nahočetu
- Hajzer, Cetinje
- Hajiahić (Ajdalić), Lozica (Bijelo Polje)
- Hajković (=Stano=), u Malom Boriču (Vraka), Skadar
- Hajmel, i, Ulcinj
- Hak, Kotor
- Hakaj, i kao: Šabiović, u Tuzima
- Hakl, Škaljari (Kotor)
- Hakanjin, u Plavu 1875. god.
- Haksalić (Aksalić), Plav, susjedni Skić i Brezojevica 1880. god.
- Hal, i, Ulcinj
- Halikavazović, Pljevlja 1871. god.
- Halilović, Pljevlja i područne Maoče iz Kuča od njih kod Novog Pazara; Vladimir (Ulcinj); kod Rožaja su iz Selca (Klimendi), Albanija; Kanje (Bijelo Polje)
- Halić, Prčanj (Boka Kotorska)
- Halović, Vladimir (Ulcinj)
- Haltić, Plav
- Hamzaghić, grana Mušovića u Nikšiću, doseljenici iz Kolašina, iseljenici u Tutin
- Hamzić, Medun i Seoštica (Kuči) iselili u Rožaje, Kolašin pa odatle u Loznu, Stubal i Boturić (Bijelo Polje), a jedni i kao: Nurković; Bistrica (Bijelo Polje); Boljanići i Bukovica (Pljevlja); Bar; Gostilje (Zeta) i kao: Amzić
- Hamer, Kotor
- Hamidović, Zaton (Bijelo Polje)
- Hamerla, Zelenika, Herceg-Novi
- Han, Zelenika, Herceg-Novi
- Hanza, Kotor
- Hanišić, Tuzi
- Hanković, 15. v. u Pješivcima
- Hanjadofer, Herceg-Novi
- Hanjačić, Bar
- Harapeš, Ulcinj
- Harasan, Ulcinj
- Harbić, Pljevlja
- Harvović, vidi: Hrvović
- Harvojević, Petrović
- Hardanić, Pljevlja 1865. god.
- Harević, Laće (Bjelopavlići), vidi: Averić (Haverić) - Kalezić
- Harović, Nikšić
- Has, Luštica, Herceg-Novi
- Hasaj, Zuos uz Bojanu iz Šestana (Primorska krajina)
- Hasanagić, Ulcinj; Rožaje ranije kao: Zejnelagić iz područnog Selca; Područje Lozne (Bijelo Polje) i kao: Asanagić, srodni Šćekićima
- Hasanbegović, Bihor (Bijelo Polje)
- Hasanđekić, Gusinje
- Hasanđonović, Bobovište (Primorska krajina), vidi: Đonović
- Hasanović (Šćekić), Srđevac, Dobrokovo Konje (Bijelo Polje)
- Hasansmail, Ulcinj
- Hasančovanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko jezero
- Hasanjčobanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko jezero
- Hasilović, Bogaići (Plav) su iz Klimenata (Albanija)
- Hasi, vidi: Hasić
- Hasić, u Podgorici, Beranama, Bukovina (Bijelo Polje), rođaci Hadžibulića i Bilosalića u Suvodolu (Rožaje); Vlah (Gornji Bihor); Bijelo Polje su iz Trebaljeva (Kolašin); Ulcinj
- Hasković, Kuči iselili se u Jablanovo; Mojkovac; Šolja (Bijelo Polje)
- Hat, Ulcinj
- Hata, Đirokotrit i Skadru (Albanija) iz Crne Gore
- Hatković, područje Bistrice (Bijelo Polje)
- Hatović, Izbičnja (Pljevlja)
- Haul, Herceg-Novi
- Hafizagić, Pljevlja 1853. god.
- Hacer, Herceg-Novi
- Haciomerović, iz Nikšića iselili se u Vasojeviće
- Hadžajlić, područje Bistrice (Bijelo Polje)
- Hadžalić, Pljevlja 1853. god.; područje Bistrice (Bijelo Polje)
- Hadžefendić, Pljevlja 1864. god.
- Hadži, u Podgorici
- Hadžiljevići, ogranak Bekteševića u Višnjevu (Gusinje), potomci Hadži Isljama 'Hadžilja', poreklom od Memčevića (alb. Memçaj) iz Benjkanja (alb: Bekaj) u Zatrijepču. Doseljeni u Gusinju krajem 18. vijeka
- Hadžialović (Dizdarević), iz Hota (Tuzi) u Podgoricu i Skadar
- Hadžiasanović, Podgorica
- Hadžiablahović, Tuzi
- Hadžiatlagić, Pljevlja
- Hadžibegović, Kuči grana Konatara iselili u Buturić, Zaton i Bistricu (Bijelo Polje)
- Hadžibrahimić, Ulcinj
- Hadžibulić, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje) iz Pljevalja; Trebaljevo (Kolašin), matično, odselili u Novi Pazar
- Hadživuković, Nikšić i područno Grahovo
- Hadžidimuhović, Bijelo Polje
- Hadžiduraković, Pljevlja 1884. god.
- Hadžijalović, u Plavu ogranak Palivrtića
- Hadži Jahović, Bijelo Polje
- Hadžijić = Balitić, iz Kuča doselili u Rožaj
- Hadžimahović, kod Trebinja, ogranak Bulajića
- Hadžimola, vidi: Hol
- Hadžimujović, Pljevlja
- Hadžimuković, Tuzi; Podgorica
- Hadžimuratović, Hadžimuragović, u Pivi, a u Kosijerima (Cetinje) i Malom Ostrosu (Primorska krajina) i kao: Barjaktarović
- Hadžimusić, Nikšić
- Hadžimustafa, u Podgorici 1601. god.
- Hadžimušović, u Plavu srodnici Ferovića, Durovića, Jadedića i Šabovića
- Hadžiomerović, iz Nikšića odselili u Vasojeviće
- Hadžinović, područje Bistrice (Bijelo Polje)
- Hadžić, ogranak Adžića u Kosijerima (Cetinje), od njih su (1892. god.) u Ulcinju, pa u Grčku (odselio Filip), drugi otišli u Pivu i kao: Hadžić (jedni se vrate u Kosijere), pa Adžić; Bar; iz Kuča odselili se u Ditrove i Rožaj ogranak Fejzića; Šakopara i Brvenica (Pljevlja); Gubavač i šire u Bihor (Bijelo Polje), odselili u Struganik (Kolubara);Gusinje; Golubovci (Zeta); u Nikšiću Rnjez (Hadžić); u Plavu 1879. god.
- Hadžihamzić, Pljevlja 1864. god.
- Hadžićuković, u Grahovo (Nikšić) iz Hercegovine
- Hadžiumović (Oraovac), srodnici Pajovića, pa u Tuzima i Sarajevu
- Hadžicanović, Draginja (Ulcinj)
- Hadžišaćirović, Pljevlja 1879. god.
- Hadžović, iz Nikšića odselili se u Vranešku dolinu (Bijelo Polje); Pljevlja (1859. god.) i područne Boljaniće; kod Plava jedni i kao: Mujović
- Hadžopulos, Rijeka Crnojevića doseljenici iz Grčke
- Heb, Fraskanjela (Ulcinj)
- Hebić, iz Boke Kotorske prešli u Cernicu (Hercegovina). Porijeklom iz Turske
- Hebović, Balabani (Donja Zeta); Vladimir (Ulcinj)
- Hein, Kotor
- Hejmeli, Igalo, Herceg-Novi; Ulcinj
- Hejsek, Igalo, Herceg-Novi
- Hekalo, Bukovice (Pljevlja)
- Hekalović, Pljevlja
- Held, Donja Lastva (Tivat)
- Heldić, Bijelo Polje
- Helić, Pljevlja
- Helukako, 1076. i 1089. godine u Ulcigumin (Ulcinj)
- Hentsčel, Prčanj (Boka Kotorska)
- Henjić, područje Bistrice (Bijelo Polje)
- Herak, vidi: Heraković, i Eraković (doseljeni na Njeguše iz Hera); Dodoši (Rijeka Crnojevića)
- Herak, predak bratstva Herakovića u Njegušima
- Herak, porodica u selu Dodošima
- Heraković, naselje Herakovići (Erakovići) u Njeguškom Polju ("Varoš Njeguška"), Cetinje, krajem 15. v. Od njih su i kao: Heraković - Petrović, Petrović - Heraković, Heraković - Popović, Popović - Heraković. U 14. v. doselili u Dugi Do, na kraj Njeguškog Polja, sa Banjske visoravni (od Velimlja i iz Muževica), Nikšić, a tamo od Gacka (Hercegovina). Od njih su u: Kotoru (1441. god.), kao: Petrović, u Rusiji kao: Petrov (Heraković), Škaljarima (Boka Kotorska), Dodošima (Rijeka Crnojevića), kao: Herak, u Danilovgradu kao: Vujović (ranije Petrović), Lješevići (Grbalj) kao: Popović (Kašćelan), Petrovom Selu (istočna Srbija) i u Bugarskoj kao: Popović (Heraković), Oglađenovcu (Podgorina), Valjevo kao: Heraković; u Drobnjaku (1441. god.) i kao: Đurđević = Bogutović, prije toga (1.3.1399. god.) u Drobnjacima (Rudinska visoravan=Banjani), spominje se njihov predak Đorđe Bogutović; iz Drađevine (Podgorica) preselili se u Uskoke (Žabljak)
- Herakovići, bratstvo u Njegušima
- Herakovići, prezime
- Herakovići - Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
- Herakovici - Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
- Herget, Igalo, Herceg-Novi
- Herezig, Škaljari (Kotor)
- Herizović, Nikšić
- Herman i kao: Hamaliota, 14-15. v. u Ulcinju
- Hermenko, vidi: Armenko
- Herović, vidi: Erović
- Hersić, Herceg-Novi
- Hercegović, Grahovo (Nikšić)
- Hercezik, Škaljari (Kotor)
- Hefarne, Budva
- Higa, Donji Stoliv (Kotor)
- Hidra, Ulcinj
- Hidr (Hidri), Ulcinj
- Hidrović, Štedra (Ulcinj)
- Hil (Hile), Bar
- Hila, Kotor
- Hiliš (Ćiliš = Kiliš), u Zeti
- Hiljin, Kolomza (Ulcinj)
- Hinković, Velimlje (Nikšić); Podgorica
- Hinterleitner, Herceg-Novi
- Hirhait, Meljine, Herceg-Novi
- Hirči, Donja Lastva (Tivat)
- Hirš, Donja Lastva (Tivat)
- Hitunović, Cuce (Cetinje)
- Hitunj, u Kotor došli iz Dubrovnika
- Hlapac, Banjani (Nikšić) 1390. god.
- Hlapčić, u Drobnjacima 1423. god.
- Hlas, Brajići (Budva)
- Hlindović, Pljevlja
- Hlušička, u Kotoru
- Hnemer, Herceg-Novi
- Hovorka, Kotor
- Hogović, vidi: Ceković
- Hodović, Pljevlja 1864. god.
- Hoketić, Podgorica, prešli iz Zete
- Hokušić, Ledenice (Njeguši), Cetinje 1435. god.
- Hol, Hartikol (Ulcinj) i kao: Hol; Prčanj (Kotor); Herceg-Novi
- Holenderski (Holendehki), Herceg-Novi
- Homen, Kotor i susjedna Dobrota
- Hopti, vidi: Hot = Hoti
- Horvatin, Miljevci (Sutomore), Bar, došli od sjeverne strane iznad Trsta, srodnici njihovi su u Vipavi i Ajdovščini (Slovenija), vidi: Hrvat
- Horvačević, Paštrovići 1589. god.
- Horovka, Kotor
- Hostojica, u Kotoru
- Hot, Štoj (Ulcinj), porijeklom (potomci Lazara iz plemena Pipera) iz Gruda (Tuzi), i poneđe kao: Hopti, Hot i Hoto; Berane; kod Plava, Gusinja, Bijelog Polja, Boljanine (Bijelo Polje), Kolašin, Polja (Mojkovac), Male Dubrave (Rožaje) i kao: Hota iz Hota (Tuzi), koji su iz užeg fisa (bratstva) iz plemena Hota u Hotima (kod varoši Tuzi); kod Rožaja; i Hoti, Lazima i Grnčaru (Plav) i Gusinje; Prvobitno Ot = Hot, došao predak Lazar Keća iz Pipera, i njegov predak je bio iz Kčeva (Ozrinići = Čevo), Cetinje
- Hota, vidi: Hot
- Hotaš Vukov Ostoić, savremenik vladike Vasilija
- Hoti, pleme u Albaniji
- Hotzl, Kotor
- Hoto, u Grudama (Tuzi), vidi: Hot
- Hotović, Gornji Bihor (Bijelo Polje), srodnici su u Borič Mali (Vraka), Skadar, ranije Hot; vidi: Hot; u Vladnji (Orahovo), Zeta i kao: Otović i Kovačević; Izbičnje (Pljevlja)
- Hotuči ili Hotučevići, staro bratstvo na Gradini
- Hoćević, Ćeklići (Cetinje)
- Hoćevići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima
- Hoforka, Kotor
- Hohl, Kotor
- Hockmanu, Kotor
- Hodža, Pičurice (Ulcinj)
- Hodžaić, Ulcinj
- Hodžaj, Pičurice (Ulcinj)
- Hodžić, Brčve (Bijelo Polje), njihov je ogranak Ferzić u Rožajama; grana Kokotovića (Kokota) iz Donjih Banjana (Nikšić) prešli u Vraćenoviće, uz Trebišnjicu, pa u Fatnicu (Bileća), Bileću i Stolac (Hercegovina); Ulcinj; Livari (Primorska krajina) i Rastić (Ulcinj); Pljevlja 1896. god. god.; Nikšić, Milovac i Bistrica (Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje), otišli u Sarajevo; Crnča (Bijelo Polje); Godijevo (Bijelo Polje), Godočelja i Trpeze (Berane), Ibarac (Rožaje)
- Hošo, Bukovice (Pljevlja)
- Hrani, Kotor 1327. god.
- Hranilović, Zeta 15. v.; Kotor 1400. god.
- Hranimir, u Kotoru i Ulcinju
- Hranić (Kosača), u 14. i 15. v. vladarska porodica u Bosni i dijelu Crne Gore. Jedno vrijeme bila je njihova prijestonica u Pivi (Crna Gora); Herceg-Novi 1382. god. na Mekoj Grudi (Bileća) i okolina, 1281. god. bili su Vojvode u Vojvodstvu Svetog Save, pa potomci u (kasnije razvoju) Hercegovini, vlastela i kao: Vuković
- Hranković, u Nikšiću, Pješivcima i Grahovu (Nikšić) 1441. god.
- Hranojević, Banjani (Nikšić) u 15. v.; Kotor
- Hranulović, u Dračevini (Podgorica)
- Hranušić, Grahovo (Nikšić)
- Hrapović (Rapović), Maoče (Pljevlja), kod Bijelog Polja, kod Novog Pazara i Sarajeva; Pljevlja i područnih Lijeskovljana i kao: Krapović
- Hrvat (Hrvatin = Hrvatina), Miljevci (Spič), Bar (1882. god.) i Šušanj (Sušanj), Bar, ovi su doseljenici sa područja Trsta, vidi: Horvatin
- Hrvatin, u Miljevcima, po njihovom: stariji živalj, a drugi došli iz Dalmacije
- Hrvatić (Hrvetić), Stoliv (Kotor)
- Hrvović, Paštrovići 1734. god. i kao: Harvović
- Hrvojević, Buljarica (Paštrovići) 1792. god.
- Hrdelička (Hrdelška), Kotor
- Hreljina, Kotor
- Hreljić, Kotor
- Hresović, preci Vukčevića i Bratićevića na Njegušima (Cetinje)
- Hrižik, Herceg-Novi 1554. god.
- Hristov, na Cetinju
- Hrlilović, Maoče (Pljevlja)
- Hrmenke, i kao Rmenko, vidi: Armenko
- Hrnjez, Herceg-Novi, po nahočetu; u Podgorici
- Hrobar (Hrobaš), Kotor
- Hromadka, Kotor
- Hromanka, Kotor
- Hrmeka (=Krmok=), u Kotoru
- Hromić, Zelenika, Herceg-Novi
- Hrs (Rs), predak bratstva Vučkovića i Bratićevića u Veljem Zalazu
- Hrsović, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i kao: Zalažanin potomci Rs (dakle Hrs), naznačeni 1437. god. kao: Hrsović i Hrsojević. Kasnije Vukčević i Bratićević. Od njih, kao: Vukčević ima u: Dobroti (Kotor), Budvi, Prčanju, Batrićevića u: Prčanju (Kotor), Konavlima, Srbiji. Od Hrsovića su Milojević, Dupončević i Drugović kasnije: Nikolić odseljeni u Nikšić, Dobroti (Kotor), Vlaškoj (Rumunija); Đurović na Prčanju i Dobroti (Kotor) i Odesi uz Crno more; Gačović, kasnije: Dančul (Dančulović), Lukrecija, Kapetanović, Proroković i Padalica (jedni prešli u Njegušku varoš) i kao: Hrsović-Vukčević u Herakovićima Cetinje; Od Drugovića su i Vujošević kasnije Gazivoda i Krkača u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Dančulovići u Prčanju (Kotor) i Dančulovinama (Krtole), Grbalj; Lukrecije u Pješivačkom Dolu i kao: Kapetanović i Miletić i u Kavaču (Kotor); Proroković (Milošević) u Dobroti, Kotoru (Milošević), Šišiću kao: Milošević; Lukrecije u Bijeloj i Perastu označavaju i kao: Šerović
- Hrsovići, staro prezime bratstva Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu
- Hruš, Kotor
- Hrušić, Herceg-Novi, po nahočetu
- Hubanić, Bijelo Polje
- Hudeček, Prčanj (Kotor)
- Huler, Kotor
- Humac, Milošević, vidi: Humec
- Humec (Mumac), u Cetinju i kao: Humac - Milošević; Orahovo i Podgora
- Humaec, bratstvo u Podgori
- Humci (Umci ili Miloševići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu
- Hupka, Herceg-Novi; Bar
- Hurka, Herceg-Novi
- Hurešović, Berane
- Husanić, Bijelo Polje
- Husenbegović, Ulcinj
- Husenaga, Ulcinj
- Huseinović (Husejnović), Plav; Žabljak na Skadarskom jezeru
- Husejinović, u Plavu 1884. god.
- Husenefendija, Ulcinj
- Husenović (Huseinović), Žabljak na Skadarskom jezeru i kao: Husejnović u Plavu; vidi: Huseinović
- Husići pretiču od Huso Kajabegović iz Risna, preselili se u Rožaje 1850. god
- Husković, Pljevlja 1870. god.
- Husov, Rasova (Bijelo Polje)
- Husović, Meteh (Plav), Lučica i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Kuča; Sipanja (Bihor), Bijelo Polje; Paučine (Rožaje), oni su iz Gaša (Đakovica)
- Huter, Cetinje
- Huća (Davidović), u Paštrovićima 1678. god.
- Hudžodžović, Jablanica (Bijelo Polje), porijeklom iz Klimendi (Klimenata), sjeverna Albanija, vidi: Klimen
Izvor
editwww.montenegro.org.au/H.html