- Gabaner, Škaljari (Kotor)
- Gabelić, Banjani (Nikšić), starosjedioci, kasnije jedni i kao: Milović, vidi: Milović
- Gablež, Bar
- Gabović, Lješevići (Grbalj)
- Gabrić, Kotor
- Gabričević, Budva
- Gabro, Ulcinj u 13.v.; u Ulcinju i kao: Gabriče pređu u Dubrovnik, i kao: Gabrus
- Gavazović, Plav, vidi: Pejčinović
- Gavran, Nikšić
- Gavrilenkov, Kotor
- Gavrilo Mijanov, jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama
- Gavrilov, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom iz Crne Gore, vidi: Markov
- Gavrilović, Nikšić 1597. god.; Banjani (Nikšić), ranije: Petrović; Njeguši (Cetinje); Morača (u 16.v.) doselili su se od Nikšića; Pješivci i kao: Stica; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), 1812. god.; Podjavorje (Pljevlja); Bjelopavlići, grana Bubića; Bogojevo Selo i Morine (Trebinje). Doselili su se iz Krivošija (Risan), srodnici Vukajlovića i njihovih rođaka; Kotor; risansko područje; Sutorina i Njivice, Herceg-Novi. Posebni su u varoši Herceg-Novi; Donje Dragačevo (Srbija), porijeklom su sa Moračnika (Zeta); iz Ponara (Zeta) odselili se u Carigrad
- Gavrilovići, uže bratstvo Radulovića u Milojevićima
- Gavrilovići, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola
- Gavrić, Nikšić
- Gavrović, Herceg-Novi
- Gagić, Dapsići (Berane), ogranak Lutovaca iz Lutova (Kolašin). Od njih su: Gračanski u Srbiji; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive
- Gagović, ranije: Rudić = Ruđić, doseljenici iz Prizrena (Metohija) u Banjane (Nikšić), odakle brat Đuro ode u Metohiju (Gacko), Hercegovina, i prozove se: Zvizdić, jedan brat ostane u Banjanima kao: Petrović, a Gavrilo ode u Kruševo (Šćepan Polje) uz ušće Pive u Taru. Razgranati: Cicvarić, Nikolović - Prokuplje; Sokolović u Tursku, Gagović u Peći (patrijarh); kod Užica, na Glasinac i Majevicu (Bosna), kod Pljevalja; vidi: Vasović u Pivi
- Gagovići iz Pive (Bezuje 21 kuća), doseljeni od Prizrena matica Kruševo; slava: sv. Nikola
- Gagrica, Kotor i Perast, potiču iz Hercegovine
- Gađat, i, Bar
- Gađit, Berane 1895. god.
- Gažević, Gluhi Do (Crmnica) i kao: Mitrović
- Gaževići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima
- Gaz, Kotor
- Gazap, Kruščice i Skorča Gora, Vilusi (Nikšić)
- Gazari, Kotor
- Gazdinović, Kotor
- Gazdić, Osoje (Podblaće) i Boljanići (Pljevlja). Od njih u Šarancima (Žabljak), Bjeluša (Višegrad) i Ribaševina (Srbija); kao: Matijević, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Piva)
- Gazević, Bijelo Polje
- Gazetić, Kotor
- Gazivoda, Njeguši (Cetinje), jedni su iz područnog Zalaza, kao: Vujošević i Vujašević; Bobija, Dodoši i na Žabljak uz Skadarsko jezero 1870. god. Drušići, Rvaši i Žabljak (Riječko područje). Od njih su u Cetinju, Ulcinju, Vasojevićima, Veliki (Gornji Vasojevići) i Albaniji, pa ih ima u: Rječ (Ulcinj), a u Vranjanima (Rijeka Crnojevića), jesu iz Njeguša, ali ranije: Drugović i jedni kao: Krakača = Gazivoda; Podgorica; Kotor 1430. god.
- Gazivode, bratstvo u Ceklinu
- Gazit, Sveti Đorđe (Ulcinj)
- Gaz, u, Ulcinj 1871. god.
- Gaij, Kotor
- Gaja, u Kotoru
- Gajardi, Kotor 1494. god.
- Gajević, Mataruge i Kozice (Pljevlja). Doselili su se iz Vraneša (Bijelo Polje)
- Gajevići vode porijeklo iz Markovine (Cetinje) a odatle su se preselili prvo u Ozriniće (Nikšić) đe ih i danas dosta ima, a dio je otišao preko Durmitora prvo u Kozicu (Pljevlja). Jedni su tamo ostali a drugi se preselili u obližnji Grab (Bijelo Polje), a dio se iz Kozice doselio na Kosanicu (Pljevlja). Inače Gajevića ima još i na Romaniji (BiH) i u okolini Raške (Srbija), koji imaju isto porijeklo. A ima Gajevića koji im nijesu rod, ti *Gajevići su Srbi i zive u Šumadiji (Gornji Milanovac i okolina - Srbija).
- Gajin, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom su iz Crne Gore, jedni (ogranak) kao: Miškov, vidi: Ivin i Lazin
- Gajić, Bobotovo Groblje u Čarađu (Golija), ogranak Tepavčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića, Vasojevića. Iz Zabrđa (Berane), jedni odselili su se u Tubroviće (Azbukovica) u Srbiji
- Gajović, Krupice (starinci) i Kozice (Pljevlja). Od njih su kod Šavnika i u Ozrinićima (Nikšić); Obljaj (Borač), Gacko, ogranak Govedarica; Zabojnik i Gornje Mahale (Zekuta) u Kniću (Kragujevac). Porijeklom su od Kolašina, iz Potarja
- Gajovići, iz Markovine preselili u Cetinje, Niksic i u Podgoricu.
- Gajčaj, Skoraći (Tuzi) i kao: Gojčaj ili Gojič, porijeklom su iz Pipera. Bližnji su im: Dušaj = Dušević, Gozdjen, Junć = Junčević, Lajć = Lajčović i Đonović u području Tuzi
- Gaković, Podgorica, ogranak Benkaja iz Zatrijebača (Kuči)
- Gajola, Kotor
- Gal, Meljine, Herceg-Novi; Budva
- Galanja, Glabaš (Pljevlja). Doselili se iz Nikšića
- Galaso, Prčanj i Kotor
- Galata, Kotor i Herceg-Novi
- Galeb, o, Bar 1437. god.
- Galetić, Podgorica
- Gali, Nikšić; Kotor, porijeklom sa Krfa (Grčka)
- Galiotović, kod Risna
- Galina, Kotor 1368. god.
- Galinić, u Perastu (Kotor)
- Galivozić, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića
- Galić, Sretnja (Bjelopavlići)
- Galičević, Herceg-Novi
- Galičić, Spuž (Bjelopavlići), Podgorica i Žabljak na Skadarskom jezeru. Oni su iz Zete, srodnici: Miranovići, Mujadževići i Pašići; Cetinje; Nikšić
- Galkosić, vidi: Oblačić
- Galonja, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića
- Galjičić, Podgorica 1910. god.
- Gamba, u Ulcinju i Baru
- Gamaso, Kotor
- Gambaroza, Kotor 1475. god.
- Game, Kotor
- Gambelić, Gornji Banjani (Nikšić), vidi: Gabelić. Kasnije: Milović u Banjanima i Stepenu (Gacko)
- Gambor, Perast, srednji vijek, Lepetane (Boka Kotorska)
- Gambrkozac, Kotor
- Gamun, Bar
- Ganijagić, Nikšić
- Ganijić, u Rožaje doselili iz Kuča
- Ganić, iz Balabana (Zeta) preseljeni u Liješnje i Orahovo (Kuči), gdje su ogranak Đurđevića. Odatle jedni pređu kod Plava i Gusinja i od njih u Rožaje i Plav. Jedni se 1900. god. prozovu Vidić; Nedokusi (Bijelo Polje); Brskut (Bratonožići); u Podgorici 1590. god.
- Ganc, Budva
- Gančević, Njeguši u 15. v. i u Ugnjima i Očinićima (Cetinje) 1445. god.
- Ganjoli, Podgorica
- Gaočić, u Njegušima (Cetinje) 1397. god.
- Garakuća, Boka Kotorska
- Garašanin, Drače i Garaši (Lepenica), Srbija (u 17.v.), pa u Lipovac i Topolu (Aranđelovac). Porijeklom su iz Bjelopavlića
- Garbin, Gornja Lastva (Tivat); Zelenika, Herceg-Novi
- Garbović, Krnjice (Primorska krajina)
- Gargić, Kuti, Herceg-Novi
- Gargović, Podgorica 1905.god.
- Gardašanić, Herceg-Novi
- Gardašević, Čevo (Cetinje) i kao: Turčinović. Od njih u: Danilovgradu; kod Nikšića, u Pivi, Bihoru (Bijelo Polje) 1831. god., u Herceg-Novi došli iz Orline (Nikšić), iz susjednog Broćanca u Kruševac (Srbija)
- Gardaševići, bratstvo u Ublima
- Gardović, Meljak (Pljevlja) i područni Gradac i Orlje. Porijeklom su od Nikšića
- Garijević, Cetinje
- Garikuća, risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine
- Garzinčić, Herceg-Novi
- Garzičić, Savina, Herceg-Novi, od njih su u Santa Kruzu (Argentina)
- Garić, Brskut (Bratonožići), ogranak Kaluđerovića, ranije Vučinić, od njih su u: Baru, Andrijevici, Podgorici, Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje). Jedni su kasnije i kao: Vučanić; ogranak Vujovića u Konjusima (Andrijevica); Oputne Rudine (Nikšić)
- Garković, Berane, srodni Tokovićima
- Garović, Medun (Kuči), ogranak Rakovića = Beriša, zatim: Prović i onda Garović. Od njih su kod Novog Pazara: Janković, u Toplici (Trešnji), Srbija, kao: Jaković; Bašča (Rožaje), odatle odseljeni 1912. god. sa Biheva (-ševa) naselja Kumesa, kod Novog Pazara kao: Avramović, "Kulešanin", ranije: Raković = Perović; Crnogorsko primorje
- Garčević, Mašnica, Murina i druga naselja u Vasojevićima, ogranak područnih Dapčevića, grana Dabetića. Od njih su u: Vojnom Selu (Gusinje), Beranama, Okladama (Bijelo Polje), Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje), Nikšiću, Hercegovini
- Garuc, Donji Oblik, uz Bojanu, prešli iz Darze sa lijeve obale Bojane; Bar
- Garčičić, Herceg-Novi
- Gras, u Kotoru 1432. god.
- Gasparov, Pistula (Ulcinj)
- Gaspić, Herceg-Novi
- Gasprić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Skadra (Albanija)
- Gataldo, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku
- Gatalo, Nikšić; Cetinje; Podgorica
- Gatalović, Cetinje
- Gatin, a, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi
- Gatolis, Podgorica
- Gaud, i, Primorska krajina
- Gaus, Kotor
- Gać, o, Boljanići (Pljevlja)
- Gaćina, vidi: Gaćinović
- Gaćinović, u Meku Grudu (Bileća) i kao: Gaćina, došli od Herceg-Novog, kao: Batrićević, ranije Simirić iz Boke Kotorske
- Gafijević, Cetinje
- Gač, Glezna i Sveti Đorđe (Ulcinj)
- Gač, predak bratstva Gačovića u Veljem Zalazu
- Gačaj, Skorać (Tuzi)
- Gačanin, Uskoci (Žabljak), uskočili od Gacka
- Gačević, Jabuka, Ljutić, Mostište, Mataruge (Pljevlja), starosjedioci; Vlak (Mataruge), Pljevlja, pa jedni u područnu Jabuku, oni koji slave Lazarev dan, do 1920. god. i kao: Bijelić, a od tada i kao: Kartal (od gatal=kartalo) i kao: Kartal = Gačević; u Matarugama su od babe po imenu Gača; Šarac = *Gačević, sa nadimkom "Šaren"; Vijenac (Pljevlja); Zaton (Bijelo Polje); Trebaljevo (Kolašin), ogranak Boškovića; kod Gusinja i Plava doseljenici su iz Kuča; u Njegušima (Cetinje) 1432. god. i u Kotoru 1444. god.
- Gačimić, Podgorica 1907. god.
- Gačović, Njeguši (Cetinje) u 15. v., patronimik Gač (Gača), srodnici Hrsovićima. Kasnije i kao: Gačević = Dančulović, Kapetanović, Lukrecije, Padalica i Proroković
- Gačovići, grupa bratstava u Njegušima
- Gadžić, Nedajno (Piva); Berane
- Gadžo, Boljanići (Pljevlja)
- Gašaj, i, kao: Gašević Zatrijebač (Kuči)
- Gašan, Gusinje, oni su iz Gaša (Albanija)
- Gašaković, Pljevlja 1873. god.
- Gašević, Nikšić; Gornje Polimlje; Zatrijebač, pa kao: Gašaj; Polja (Mojkovac) i kod Pljevalja; Gajtan (južna Srbija), gdje su se doselili 1879. god. iz Morače (Kolašin)
- Gašić, ogranak Glavetovića u Kučima, od njih su u Glavičici (Peć); Godijelji (Žabljak) porijeklom iz Crkvičkih Polja (Piva), a tamo iz Rudina (Nikšić); Gašo, iselio se iz Crne Gore u okolinu Peći i prozvao kao: Gašić; iz Cetinja su se preselili u Peć (Metohija); Sipić (Lepenica) - Srbija 1865. god. doselili se iz Crne Gore; Kotor, po majci
- Gašići, iz Pive (D.Crkvice - Polje 4 kuće), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića; slava: sv. Djordjije
- Gašović, Polja (Mojkovac), starosjedioci; Dobrakovo (Bijelo Polje); Kolašinska Polja, od njih su (1879. god.) prešli neki u Međužvale (Drobnjak); Tušina (Žabljak); Nedajno (Polja) i Crkvine (Piva). Od njih su u Uskocima (Žabljak); Kuči u Zatrijebaču i kao: Gašić = Benjkanj; Dahna u Vraki (Skadar). Oko 1840. god. doselio se Toma iz Zete, srodnici Senića, čevskih. Ima ih i u Kučima, porijeklom iz Bjelopavlića; u Golubovcima (Zeta) ogranak Durkovića iz područnih Dajbaba
- Gašovići iz Pive (D.Crkvice - Polje 11 kuća), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića; slava: sv. Djordjije
- Gašpar, i, Budva 1482. god.; u Crnogorskom Primorju i kao: Gašpar = Nenadić
- Gašparin, Lastva (Tivat), doseljenici iz Crne Gore; ima ih u Pivi
- Gašparac, Podgorica
- Gver, u Herceg-Novi su se doselili iz Venecije (Italija)
- Gvera, hercegnovsko područje, starosjedioci
- Gverin, u Prčanj (Boka Kotorska), doselili se iz Italije
- Gver, ović, Tivat; Kotor i područni Muo
- Gvozdan, en, Tepca (Drobnjaci), pa odatle u Pivu; vidi: Gvozden
- Gvozden, Rabitlje i Miljević (Pljevlja); Zabrađe i Tepci (Piva), jedni dođu iz Tepaca (Drobnjak)
- Gvozdenac, Nikšić
- Gvozdeni iz Pive (Zagrađe - D.Crkvice 2 kuće) doseljeni iz Drobnjaka ; slava: sv. Nikola
- Gvozdenić, Grančarevo (Bijelo Polje)
- Gvozdenović, Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, starosjedioci. Od njih su u: Podgorici, drugi ogranak Samardžića iz Krivošija; u Rastavici (Nikšić) od 1875. god.; Donjoj Bijeloj (Šavnik), Cetinju, Gluhom Dolu (Crmnica) i kao: Stanišić; Buljarica (Paštrovići) kao: Đurović; od Rijeke Crnojevića u: Crmnici, Cetinju, Nikšiću, pa odatle u Vijenac (Pljevlja); Jankovići (Bijelo Polje) i područno Grnčarevo; Guberevac (Lepenica) u Srbiji, došli iz Bjelopavlića; Gvozdenović u Lješkopolju potomci su Milonića
- Gvozdenovići, grupa bratstava u Gluhom Dolu
- Gvozdenovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučem Dolu
- Gvozdić, Kotor
- Gvozdović, Herceg-Novi, po nahočetu
- Gevoh, i, Herceg-Novi
- Geg, Kuči
- Gega (Geg't), Podgorica, iz Kuča; Burza (Zatrijebač), Kuči, doselili iz Gornje Albanije; Štoj (Ulcinj); Kotor; Cetinje
- Gegaj, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Gegović
- Gegelj, Gegeljsko Brdo kod Zagrađa (Berane)
- Gegi, Burza u Zatrijebaču (Kuči), doselili se iz sjeverne Albanije
- Gegić, u Piperima
- Gegović, i kao: Gegaj, u Budzi, zatrijebačkoj i odselili se u Skoč; Podgorica, Tuzi i od njih kod Đakovice (Metohija); Podgorica
- Gezović, Nikšić i područni Orah, ogranak Matijaševića; u Berane su se doselili iz Bijelog Polja; Kričak (Pljevlja), ogranak Kaljića
- Geleo, Kotor
- Gelpi, Nikšić i okolina; Herceg-Novi
- Gelso, Kotor
- Geltof, Kotor
- Geljić, Pljevlja 1888. god.
- Gemaljević, Kolašin, a odande u Vaš. Ogranak Pajevića, grana Cerovića, iz Drobnjaka
- Gemo, Kotor
- Gemtner, Punta Oštra, Herceg-Novi
- Genzem, Kotor
- Generalović, Vranjina na Skadarskom jezeru, doseljenici iz Zete, starinom iz Pipera
- Gentilomo, Herceg-Novi
- Gentić, Salatuše i Gola Glava (Valjevo), porijeklom su iz Kuča
- Genc, Podgorica
- Georgijević, Kotor i kao: Mihailov
- Georgio, kasnije Žorži i Žurgović, iz Kotora u Dubrovnik i Zadar
- Gerisč, Kotor
- Gerić, Kotor
- Gerić, ima ih i u Beranama i u Herceg Novom, a inače su porijeklom sa Kosova (prilog Kristina Gerić tinkageric@gmail.com )
- Geričić, Nikšić; Podgorica
- Germek, Kotor
- Gersinić, Tivat
- Gersić, Budva
- Gerun, i kao: Milošević = Talež, u Trebinju - područnom Taležu, pa odatle jedni u Dubrovnik i Zadar, porijeklom su iz Kuča
- Gerčić, i kao: Gruić, Rastov Do (Kotor)
- Geso, Kotor
- Getić, grana Ljumovića, iz grupe Đurovića, doseljenika u Pipere iz Lutova (Bratonožići)
- Gec, Pljevlja 1883. god. i područne Bukovice
- Giandrić, Lepetane (Boka Kotorska)
- Gianensos, Andrijevica (Vasojevići); Šavnik (Drobnjak)
- Gias, Lepetane (Boka Kotorska)
- Giga, Kotor 1247. god.
- Gigović, Paštrovići 1705. god.; Laze (Budva), porijeklom iz Stare Crne Gore
- Gizda, Kotor
- Gienter, Kotor
- Gile, Kotor 1335. god.; u Poborima (Budva) 1333. god.
- Gilić, Raždag (Novi Pazar). Doselili su se iz Vilca (Bratonožići); Kuči; Podgorica
- Gilusi, Kotor
- Giljaj, a, Lješovići (Grbalj) i Boka Kotorska. U 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Tuzi
- Giljan, Nikšić, vidi: Giljen
- Giljač, a, Lješevići (Tivat) i Boka Kotorska, u 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Podgorica
- Giljen, an, Markovina (Cetinje), od njih su u: području Nikšića; Grahova i u Strugu (Žabljak), Donjoj Bijeloj (Žavnik); porijeklo im je navodno iz *Luške Župe (Crmnica), koja se spominje 1318. god. Od njih: Orman u Ozrinićima (Nikšić)
- Gimano, Kotor u 15. v.
- Gimanović, Kotor 1185. god. i kasnije, od njih su: Đorđić u Dubrovniku
- Gimanoja, Kotor u 14. v.
- Gimov, u Kotoru 1351. god.
- Ginović, iz Podgorice prešli u Kotor 1441. god.
- Ginčević, u Podgorici 1430. god.
- Ginčić, u Podgorici 1444. god.
- Gionović, Prčanj (Boka Kotorska)
- Giričić, u Kotoru
- Gislemen, Kotor
- Giuranović, Baošići, Herceg-Novi
- Giurišić, Morinje (Risan)
- Giurović, Prčanj (Boka Kotorska)
- Gic, i, Ulcinj 1864. god.
- Glav, Budva 1650. god.
- Glavan (Glavoči 1575. god.) i kao: Zanetović, u Paštrovićima; u Mostar (Hercegovina) iz Riđana (Nikšić)
- Glavani, rod u Mostaru
- Glavanović, Sutomore 1850. god. i Šušanj (Bar)
- Glavac, vidi: Glavač
- Glavat, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska) iz Glavatulja (Golubovci), Zeta, isti i u Podgorici; Hoti (Tuzi); vidi: Glavatović
- Glavatičić, Bigovo (Tivat) 9-12 v., vidi: Ciknić
- Glavatović, Brijeg Ciknića, Rašovići i Fundina - Kuči, ogranak Sutovića, kasnije: Ciknić. Od njih su u: Tuzima, Podgorici od 10. v. kao: Glavat i *Glavatović, Zeti, kod Peći (Metohija), u Piperima i Podgorici, Glavatušu, Matagužima i Gostilju (Zeta), po majci, ranije Glavtulj, Banoštru (Srem) uz obalu Dunava i kao: Gašić
- Glavač, Paštrovići (1423. god.) od kojih su u Kotoru kao: Suđić. Drugi ogranak Junkovića i treći kao: Glavas, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
- Glavašević, kod Pljevalja
- Glavina, Budva (u 15. v.) Paštrovići 1591. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
- Glavat, u Kotoru iz Zete
- Glavinić, Gluhi Do (Crmnica) 1828. god.
- Glavić, Crmnica; Kotor 1400. god. Herceg-Novi
- Glavičan, Moračani, starosjedioci; Crmnica; Depsići (Berane). Ogranak Lutovaca iz Lipova (Kolašin)
- Glavičanin, u Morači (Kolašin)
- Glavičić, Glavičići (Morača) pa u Vasojeviće; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Jovanovića
- Glavičić, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
- Glavo, Bar
- Glavović, u Paštrovićima
- Glavoč, Paštrovići (1575. god.), ranije: Suđić; Bar
- Glavoči, vidi: Glavač
- Glamočak, Bar
- Glamočak u naselju Bjeliši Bar
- Glamuzina, Igalo, Herceg-Novi
- Glanos, Igalo, Herceg-Novi
- Glanuzic, Kotor
- Glanc, Kotor
- Glasaš, 1424. god. u Paštrovićima
- Gleda, Brskovo (Mojkovac), srednji vijek
- Gledović, Kosanice (Pljevlja); Podgorica
- Gleđ, a, Srbina, Herceg-Novi
- Gleđanin, Podgorica; na području Drobnjaka 1285. god.
- Gleđanin, Kotorski zapisi
- Glenca, e, Kotor
- Glendža, Očinići (Cetinje) i kao: Petrović, od njih su u Budvi i Ulcinju; područje Rijeke Crnojevića
- Glendže (Petrovići), bratstvo u Srednjem Selu
- Glibać, Kosjerić (Srbija), potiču iz okoline Pljevalja
- Gligić, Rovca, od bratstva Ivaniševića i Ljepava. Iseljeni u Hercegovinu (Trebinje) i Krajinu (Potkozarje) u 18. v.
- Gligo, Herceg-Novi; Sutomore (Bar)
- Gligović, Klenak u Donjim Banjanima (Nikšić). Ranije: Mulina, doseljenici od Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Donji Srem). Porijeklom sa Kosova. U grupi Klenčana najbliži su Banovićima
- Gligorijević, Sankovići, Mionica (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Kuča
- Gligorović, Crnci (Piperi), ogranak Lalića
- Gliser, Paštrovići
- Glišin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, srodnici Zakin - Flinter
- Glišić, Slatina (Žabljak), ranije Vuković. Jedni su se preselili u Bar; Gornje Košlje, pored Drine, ranije: Mladenović iz Pive. Kuči, od Dobrašinovića, kao: Miladinović, preseljeni u Mionicu (Srbija), i Zaostro (Pljevlja); polovinom 18. v. iz Morače su se preselili u Kolašin i odande: Županjevac u Levaču, u Lepenicu i kao: Popović i direktno iz Morače u Malu Drenovu, sve u Srbiju; Ropočevo (na Kosmaju), Šumadija, ranije: Stanković (Vulović) porijeklom iz Crne Gore
- Glišović, Lopužnja (Sandžak) i kao: Glišević, jesu iz Vasojevića; Nikšić
- Glišta, e, Herceg-Novi
- Globar, Dugi Do (Njeguši); Sinjac (Lješkopolje); njihovi srodnici u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i kao: Mikilj
- Globarević, Draževina (Podgorica); Sinjac i Vranjina uz Skadarsko jezero; Podgorica; Nikšić
- Globarevići, bratstvo u selu Begova Glavica - Lješanska Nahija
- Globari, izumrlo bratstvo u Dugom Dolu
- Globari, bratstvo u Draževini
- Glovač, kasnije: Suđa u Paštrovićima
- Glogar, Trebinje, pa jedni u Kotor; Bar
- Glogovac, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice. Preselili su u Brotoč (Nevesinje); Podrug, Mrežice, kod Bileće i na Panik (Trebinje), gdje su i kao: Kapičić; Herceg-Novi, a drugi su po majci; Velimlje (Banjani), doseljeni od Trebinja
Glođaja, ogranak Miloševića u Drobnjacima (Polje u Donjoj Bijeloj), potomaka Novljana, od njih u Hoči (Foči), polje Radovića (Morača), u Čajniču, 1812. god. prešli u Boan (Šavnik)
- Glomazić, iz grupe Ruđića, jedni prešli u Dubrovsko, Rudinice i Novakoviće (Drobnjak) i Rovca, drugi u Jadar (Srbija)
- Glomazići, D. Rudinice u Pivi, starosjedioci, 12 kuća; slava: sv. Nikola
- Gličner, Kotor
- Gluvakov, vidi: Mijin
- Gluvać, ogranak Dobrilovića u Grabovici i Jezerima (Žabljak)
- Gluvi Do, selo u Crmnici
- Glumać, Kotor
- Glumac, Herceg-Novi; Glumač (Užička Požega), porijeklom iz Drobnjaka
- Gluna, Kotor
- Glusević, i kao: Glušević, u Budvi
- Gluhan, Zelenika, Herceg-Novi
- Glučev, Meljine, Herceg-Novi
- Glušac (Glušica), Kosor (Kuči), staro bratstvo; Kotor; Nikšić; Ubli i Crkvice u Oputnoj Rudini, nikšićko područje, od njih Anđić u Fojnici (Hercegovina)
- Glušević, vidi: Glusević
- Gluščević, Nudo kod Grahova (Nikšić), porijeklom iz Čeva (Cetinje); Obarde, Kamena Gora i Prenćane (Pljevlja), doselili su se iz Šarenaca (durmitorsko područje); Pavino Polje (Bijelo Polje), iselili su se u Metohiju; Prijevor (Budva); Herceg-Novi
- Gmizović, kod Nevesinja (Hercegovina), ranije: Banović grana Klenčana u Banjanima (Nikšić)
- Gnezić, Đurići, Herceg-Novi
- Gnina, Kotor
- Gninio, Kotor
- Gnjato, kasnije: Gnjatović, Vraćenovići i Miruše (Nikšić), porijeklom iz Popova Polja (Hercegovina)
- Gnjatović, vidi: Gnjato
- Gobauer, Muo (Kotor)
- Gobelić, u Šušare (Novi Pazar) doselili su se iz Rovaca
- Gobec, Herceg-Novi
- Gobi, Paštrovići
- Gobović, Grahovo (Nikšić); Bešević (Grbalj) u 16. v. došli su iz Albanije; Herceg-Novi i područno Igalo; Zupci (Bar)
- Gobučević, Podgorica
- Govedarica, Gornje Čarađe (Golija), Nikšić, prešli su iz Jugovića i Mihaljače (Gacko); u Mihaljiče (Gacko), ranije: Bijelić iz Boke Kotorske. Od njih su u Zukvi i Smriječnu (Piva), Obljaju (Borič), Gacko kao: Gajović; Malinsko (Šavnik), ogranak Bijelića iz Trebinja; Nikšić; Podgorica
- Govedarice iz Pive (Smriječno 1 kuća; Jasen - zas.Stabna 1 kuća), doseljeni iz Gacka; slava: sv. Nikola
- Govorka (Vukli), Podgor (Kuči), došli su iz Vukli (sjeverna Albanija)
- Govorković, i kao: Gorvoković, kasnije Krcić, a odseljeni u Podgoricu kao: Lječević, izvorno u Koćama (Kuči)
- Goga, Pistule (Ulcinj), potiču iz Albanije; Ulcinj 1908. god.; Bar; Sutomore 1866. god.; Pljevlja 1844. god. i područna: Kotlina, Židovići i Kučin, potiču iz susjednog Jugova (Pod Gosteč); Plav; Cetinje
- Gogalić, Boljanići (Pljevlja)
- Gogić, Zenica, Kolovrat, Seljani i Čedinje (Pljevlja), porijeklom od Kolašina; Bistrica, Čokrlije, Pavino Polje, Tomaševo (u Vraneškoj kotlini), Bijelo Polje; ogranak Šćepanovića iz Rovaca, predigli u susjednu Lijevu Rijeku; Lepenac i ogranak Andreselića (Iličića) Novljana iz grupe Laketića (Mojkovac); Virak i Komarnica (Šavnik), ogranak Andreselića, grana Đurđića; Gornje Rudinice (Piva), doselili se iz Brodskog polja (Foča), a porijeklom su iz Drobnjaka i jedni odatle u Nikšić se nastanili
- Gogići iz Pive (G.Rudnice 7 kuća), doseljeni iz Drobnjaka Ibarskog Kolašina; slava: sv. Djordje
- Gogo, Kotor 1313. god.
- Goda, Podgorica
- Godeč, i kao: Gudeč, Bajice (Cetinje); Barice i Mojdež, Herceg-Novi
- Godeči, staro bratstvo u Bajicama
- Godijelj, Godijelji (Drobnjak), oko 1690. god. doselili se iz Godijelja (Crmnica), kasnije su: Lazarević, Pejak, Pejanović, Mijović, Marković i Popović (i u Godijeljima) i Popovom Dolu i Gornjoj Bukovici (Šavnik), u Crmnici
- Godunović, Balabani (Zeta) iz Čeva (Cetinje)
- Gozdjen, Trabojin (Tuzi), srodnici: Gojčevića i Duševića, u Hotima porijeklom iz Pipera
- Goić, vidi: Gojić
- Goja, Bar u 13. v., vidi: Goje
- Gojak, Gojakovići (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
- Gojaković kao: Kojak = Gojčanin = Gojačanin, svi iz Gojakovića (Mojkovac), a potiču od Drekalovića iz Kuča; Nikšić (1439. god.); Grude (Tuzi); Gračanica i Gojakovići (Pljevlja)
- Gojanović, Nikšić (1439. god.). Kotor 1440. god.; u Solarima (Grbalj)
- Gojačanin, Dobrica (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
- Goje = Goja, Bar
- Gojer, Herceg-Novi
- Gojin, Morinje (Risan)
- Gojić, Gornja Lastva (Tivat) i kao: Goić; Budva; u Polijači (Loznica) iz Pive
- Gojič, kod Risna; vidi: Gojčević
- Gojko, predak bratstva Radojevića
- Gojkov Radoje, predak bratstva Radojevića
- Gojković, Velika, Gornja Ržanica, Gračanica, Gusinje, Kralje, Vojno Selo i Peovac, sve u Gornjem Polimlju. Jedni i kao: Šaljanin na području Andrijevice; Brčela (Crmnica), 1840. god. od njih su u Ulcinju; Babine, Zaostro, Gojakovići, Gračanica, Jabuka, Ljeljanica, Malošić, Strmac (Bijelo Polje); U Drobnjacima, grana Milutinovića, potomci Novljana; Ograndić iz Drobnjaka prešao predak pop Drakule kod Grahova (Nikšić). Nikšić i Nikšićko Prekovođe; ogranak Đukanovića iz grane Branilovića u Pivi, preselili se u Podgoricu iz Zatrijebača (Kuči); i u Beloševcu (Lepenica), Srbija; sa Kosova (15. v.) kao: Mrnjavčević, razgranati u Dobroti, Morinju, Mokrinama i Herceg-Novom sve u Boki Kotorskoj; Herceg-Novi i kao: Bajković; Kuželja, Kumbor i Mojdež, Herceg-Novi; Kotor; Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), a u Perastu su iz Stare Srbije; Glasinac (Romanija) iz grupe Maleševac, -a, sa Maline (Gacko)
- Gojkovići su porijeklom iz plemena Salje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu.
- Gojkovići iz Pive (Plužine 4 kuće), starosjedioci; slava: sv. Jovan
- Gojniković, u 9. v. i na obrađenom području ovoga Prezimenika
- Gojnić, Brčeli (Crmnica); Cetinje; Podgorica
- Gojnići, bratstvo u Brčelima
- Gojovići, u Pipere su se doselili iz Lutova (Bratonožići), grana Radetića (Petrovića). Ima ih iseljenih
- Gojovići, selo Petrovići - pleme Piperi Gojočanin, Gojakovići (Mojkovac), iselili se, vidi: Gojaković
- Gojslavo = Gajslavo, Ulcinj
- Gojun, Herceg-Novi
- Gojčaj, Tuzi, područno: Nobol, Helmica i Špilja, vidi: Gojčević
- Gojčanin, Dobrinje (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
- Gojčević, područje Tuzi; Vuksan Lekaj (ić), Trajboin, Močnom i Skareći (u Hotima), Gojkovi potomci i kao: Gojčaj = Gojič; vidi: Dušaj. Njihov predak dolaskom iz Pipera zasjeo je na Plas (dvor-palatu) zatim u Trajbojin (Traboin), Močaj; vidi: Godjen
- Gojčinović, Cuce (Cetinje) u 15. v.; Srodnici Kaluđerovića i Đuraševića u Zeti
- Gojšić, Kotor, ogranak Pavlovića iz Zete; u Perastu
- Goković, Zatrijebač (Kuči), ranije Benkaj, od njih su u Podgorici
- Gold, Herceg-Novi
- Golebo = Goljević, iz Boke Kotorske u Dubrovnik
- Golević, i kao: Goljević, Ubli (Kuči). Od njih su kod Gusinja
- Goleš, Mitrovići (Paštrovići) i kao: Lehanela; Herceg-Novi
- Gol, i, i kao: Goljević, Poblaće, Miloševići i Strmac (Pljevlja)
- Golija, Poblaće (Pljevlja), starosjedioci; Kotor 1399. god.; u Njegušima (Cetinje); Podgorica 1326. god.
- Golijanin, grana Banovića - Klenčana u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u: Nikšiću, Uskocima (Žabljak) i kod Nevesinja (Hercegovina)
- Golićević, ogranak Magovčevića (Bogdanovi potomci u Pješivcima), preselili se u Rusiju početkom 19. v.
- Goličević, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi (po majci Bojani) iz Cuca (Cetinje)
- Goliša, Paštrovići, ogranak Lehana (Lehaneka), iščezlih
- Golišanin, Predišani iz Ćeklića (Cetinje), ogranak Abramovića, koji su se odselili u Vraku (Skadar), srodnici Bjelica u Žabljaku na Skadarskom jezeru
- Goljevići iz Bijelog Polja, porijeklom od Kučkih, došli u Bijelo Polje najverovatnije polovinom 18 v, možda i poslije pohare Kuča 1774. godine, jer iz katastiha crkve sv. Nikole 1776 se prvi put pominjemo da živimo u kasabi Bijelo Polje". Ostala obilježija: Krsna slava sv Nikola (novokuci), akcenat, izgled (tamniji ten kao kod većine Kuča). Od Goljevića su skorije posle II svjetskog rata i Petrovići 1 kuća, Nikolići u naselju Nikoljcu 4 kuće (prilog: Danilo Petrović danilobp87@gmail.com )
- Golkosić, Paštrovići 1398. god.
- Golo, Podgorica
- Golob, Herceg-Novi; Budva
- Golobin, Donja Zeta (uz Skadarsko jezero) 1416. god.
- Golović, Srpska (Zeta); Nikšić; U Pošćenju (Žabljak) pripadaju Kosovčanima (Omakalovićima) iz grupe Novljana iz Pogana (Banjani) potomci Obrena Abazovića Dragićevića, od njih su u Lazama (Nikšić) i kao: Golović = Janjušević; Podblaća (Pljevlja). Od ovih iz Laza jedni su u Nikšiću upisani 1890. god.; u Pošćenju, grana Omakalovića (jesu potomci Obrena Lazareva), polovinom 18. v.
- Goločevac, Zenice i Jugovo (Pljevlja); Nikšić
- Golub, Tivat, iz Hercegovine; Budva; Ravan (Bar)
- Golub, Dobrota (Kotor)
- Golubi, bratstvo u Tivtu u Boki
- Golubin, i kao: Golub, Podi i Savina, Herceg-Novi (oko 1694. god.) doselili se iz Korjenića (Trebinje); Risan; vidi: Golubović
- Golubinov, Spič (Sutomore), Bar
- Golubović, Gojkovići (Mojkovac); ogranak Rakočevića Moračana, od njih su u Gojakovićima (Mojkovac); Bjelopavlići 1565. god. i Zagarač (Danilovgrad), grana Malonšića; Cetinje; Buljarica u 16. i 17. v.; Paštrovići; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Tivat; Grbalj, starinci; Risan; Rovca, starinci; Grančarevo (Bijelo Polje); Nikšićko Prekovođe i Miločane (Nikšić), ogranak Bulajića odselili se u Srbiju; Grana Branilovića iz Oraha i Prisojno (Piva); 1854. god. otišli u Bravsko (Šavnik); 1805. god. neki pređu kod Nevesinja (Hercegovina); Bršno (Nikšić); Dubrovsko (Žabljak); Lozice (Bijelo Polje); Kladovo i Petrovo Selo (Srbija) iz Crne Gore; u Šumanovcu i Tepcima (Žabljak) jedni su od Trepača (Nikšić), potomci Goluba Marića; Lijeva Rijeka i Trepča (Vasojevići); Grana Laketića (Lopoćana) u Beranama i Polimlju (Vasojevići); Velika (Plav), i kao: Šaljanin. Od njih su u Kolašinu; Krivi Do (Kuči); Paštrovići; u Gajtan (južna Srbija) došli iz Župe Nikšićke; u Vasojevićima grana Lopoćana. Drence na Gajtanu (južna Srbija), doselili se iz Rovaca (Podgorica); Golubović, Vrbovo, Kaluđerovići, Krupice, Prenćani i Toci (Pljevlja); Vrbica (Pljevlja) ogranak Pupovića iz područnog Bobova; Malinsko (Šavnik) došli iz Gornjeg Polja (Nikšić); Orah (Piva) i od njih su u Čarađu (Golija), Nikšić; Podromaniji; jedni iz Pive su od Branilovića, najbliži Bilandžićima; Drobnjačka jezera, ranije: Marić, iz grupe Rajičevića (Novljana) iz Nikšićkih Trepača; Nikšić; Nudo (Nikšić)
- Golubovići, iseljeno bratstvo iz sela Mirca
- Golubovići iz Pive (Prisojni Orah 22 kuće, Lisina 1 kuća), starosjedioci ; slava: sv. Nikola
- Golubovići su porijeklom iz plemena Šalje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu.
- Golš, vidi: Goliša, Golebić i Golebo
- Golja, vidi: Goljo
- Goljević, Vrulja (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bijelo Polje
- Goljo, Dobrodolje na Bihorskoj planini (Bijelo POlje); Podgorica
- Gombač, Herceg-Novi
- Gomilan, Mrzovići, Rabitlja, Kričak i Vrbovo (Pljevlja)
- Gomilanović, Prenčane i Maoče (Pljevlja). Od njih su u Nikšiću
- Gomilić, i kao: Tomila, ogranak Juraševića, ranije: Đurašević u Paštrovićima 1763. god.
- Gomilović, Njeguši (Cetinje)
- Gomilovići, dio bratstva Popovića
- Gon, i, u Kotoru 14. v.
- Gonašević, Paštrovići, porijeklom iz Albanije
- Gondola, u Kotoru 1370. god.
- Goni = Guna, Kotor
- Gonović, i kao: Đonović, Kotor
- Gonopek, Cetinje u 14. v.
- Gopčev, vidi: Gopčević
- Gopčević, i kao: Gopčev, Podi, Herceg-Novi u 14. v.; Rošca (Tivat) i krtolska naselja u 12. v. Od njih su u Gornjoj (Boka Kotorska), Trstu i Rusiji; Ljuta u Orahovici (Kotor), doseljenici iz Kuča; Dobrota (Kotor)
- Gorakuća, Herceg-Novi u 17. v. prešli iz Hercegovine
- Gorana, Ulcinj 1887. god.
- Goranić, vidi: Goranović
- Goranović, Bjelice (Cetinje) od Andrića = Kankaraša iz s. Prediša, iselili se u Zaljutnicu (Goliju), Nikšić, od njih u južnoj Srbiji, i Vrbicu (Trnovice). od njih su u Čarađu i Miločanima (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Goranić; Krivošije; Aljaska (Sjedinjene Američke Države) iz Golije (Nikšić)
- Goranovići, starinom od Bjelica iz Katunske nahije
- Gorašević, Kuti (Župa Nikšićka)
- Gorvok, a, i, Koće, Podgrad i Orahovo (Kuči), porijeklom su iz Vukli (Klimenti - Kljemendi), sjeverna Albanija
- Gordeša, Kruse (Lješansko područje) 1511. god. Podgorica
- Gordijanić, ogranak Vulovića u Malinskom i Gornjoj Bijeloj, u Drobnjacima
- Gordić, Nikšić i područno Lukovo; Cetinje
- Gordinić, Polja (Mojkovac)
- Gorevuk, kasnije: Gornjevuk, u Klobuku (Trebinje), vlastelinska porodica, pa se jedni preselili u Njeguše i Dobrsko Selo i Njeguše (Cetinje), i kasnije kao: Moštrokol u Kotoru i kao: Moštroki pa Čalepi, Jablan, Sjekloći pa Crvenko, a jedni u Kašćele (Rijeka Crnojevića), od kojih su: Gazivoda
- Gorevuk, pravo prezime bratstva Gornjevuka
- Gorevuk, ac, Mali Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1489. god.
- Gorevuci (Gornjevuci), bratstvo u Dobrskom Selu
- Gorevućanin, potomci doseljenika iz Klobuka u Dobrsko Selo, vidi: Gorevuk
- Gorecki, Dobrota (Kotor)
- Gorjelica, Kotor
- Gornadurovići, rod u Odesi (Rusija), u Dalmaciji i u Bosni
- Gornja Kuća, grana bratstva Sjekloća
- Gornjak, Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije više bratstava, koja su potomci Leke, što se doselio iz Pipera, srodnici Klimentima (sjeverna Albanija)
- Gornjaci, bratstvo u Ceklinu
- Gornjevuk Valac, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu
- Gornjevuk Jovo Savov, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
- Gornjevuk Ratko, najstariji predak Gornjevuka u Dobrskom Selu
- Gornjevuk Savo, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu
- Gornjevuci (Gorevuci), bratstvo u Dobrskom Selu
- Gornjevuci, starinci Malog Zalaza (sada u Dobrskom Selu)
- Gornjevućanin, Ceklin (Rijeka Crnojevića), potomci Valca koji se doselio od Mostara, porijeklom iz Kroje (Albanija); kasnije bratstva: Sjekloća = Crvenkov, Jablan, Raslapčević, Monoštrokol
- Gornjevućani (Gornjevuci, Gorevuci) u Dobrskom Selu
- Gorović, doseljenici u Vraku (Skadar), potomci Raičevića iz Zete, porijeklom iz Bajica (od Raiča Martinovića i kao: Vjeta); vidi: Gorevuk; Beri (Lješansko područje), Podgorica i kao: Krkotić, porijeklom iz Kroje (Albanija). Od njih su u: Čukarici (Bjelopavlići) i Komanima (Podgorica); Ulcinj 1911. god.; Gorovići (Grbalj); Savina, Herceg-Novi
- Gorojević, Stoliv (Tivat) 1439. god.
- Gorovok, Koće (Kuči) i Podgorica, jesu iz Vukli (sjeverna Albanija). Vidi: Gorvok
- Goruždić, ogranak Murića u Rožajima, porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija) i od njih su u Jablanici (Novi Pazar)
- Goruević, Nikšić
- Gorčilović, Ulcinj 1887. god.
- Gorčinović, Štitarice (Kolašin), porijeklom iz Cuca (Cetinje), preselili su se u Gornji Sutivan (Bijelo Polje)
- Gorčić, u Tarašu (Zrenjanin) iz Crne Gore, sa Čarnojevićima
- Goršić, Zaton (Bijelo Polje), potomci od strica braće Đorđija Petrovića kasnije: Karađorđević u Topoli (Šumadija)
- Gosaljić, Vražegrmci i Slap (Bjelopavlići), potomci Lužana
- Goskić, Aljić, Plav, doseljeni iz Hota (Tuzi)
- Goslavić, iz Vrma (Bjelopavlići), preselili se u Dubrovnik
- Gosman, Dobrota (Kotor)
- Gosonik, i, Kotor
- Gospavić, iz Azanje (Berane) preselili se u Jasenice (Srbija)
- Gospić, Jugovo, pa Bučje, Crljenica, Butić i Ovćevine (Pljevlja); Meljine, Herceg-Novi
- Gost, Brskovo (Mojkovac)
- Gostić, Jugovo, vidi: Gospić; Nikšić
- Gostović, iz Azanje (Bijelo Polje) preselili se u Brezovac (Srbiju)
- Gostra, Kotor
- Gotovuša, Pljevlja 1865. god.
- Gocić, Bar
- Gočaj, vidi: Gočević
- Gočević = Gočaj, područje Tuzi
- Gošević, vidi: Gošović
- Gošić, Kotor, po nahočetu; u Donjoj Zeti
- Gošović, Zeta, potomci Vuksalekića, doseljenika iz Hota (Tuzi); Donja Kržanja (Kuči) grana Mrnjavčevića i kao: Gošević
- Grabljani (Jovanovići, Perišići, Vuletići), bratstvo u Cucama
- Grabovac, Rošić (Tivat), starosjedioci; Herceg-Novi; Optočić i Podgor (Crmnica)
- Grabovica, Gotočka Površ iz Grabovije (Drobnjak)
- Grabovica, bratstvo u Otočiću
- Grabović, Grabovica (Pljevlja)
- Graval, Njeguši (Cetinje)
- Gravale, iseljeno bratstvo iz Rajičevića
- Gradača, e, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Bosne
- Gradašević, Herceg-Novi
- Grad, i, Kotor
- Gradac, "pleme" u Lješanskoj Nahiji
- Gradijanin, Podi, Herceg-Novi
- Gradinić, Kotor, po nahočetu
- Gradinjani, zagranak bratstva u Cucama
- Gradinjani, bratstvo u Cucama
- Gradinjanin, i kao: Gvozdenović, ogranak Jovovića u Gluhom Dolu (Crmnica)
- Gradisavljević, matični Gaj (Žabljak)
- Gradisalić, Drobnjaci u 15. v.; U Crmnici
- Gradislavić, Crmnica
- Gradić, Kotor, doselili su se iz Dubrovnika
- Gradičević, Herceg-Novi, po nahočetu
- Gradiška, Perast (Boka Kotorska) i kao: Gradiska. Porijeklom iz Srbije
- Gradenik, Kotor 1645. god.
- Gradojević, Katanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Crne Gore
- Gradoniko, Risan
- Gradun, Bečići (Budva)
- Građani, pleme u Riječkoj Nahiji
- Građanin, vidi: Redžepagić, Milanović i Mihaljević u Građanima (Rijeka Crnojevića)
- Građanović, Herceg-Novi
- Građević, i kao: Martilić, Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), od njih su u: Zeti, Skadru i Sarajevu; Podgorici ranije Oručević i Nikšiću iz Hota (Tuzi)
- Grajić, i kao: Marković, iz Bezuja (Prekotarje) uselili su se u Meljak (Pljevlja), porijeklom iz Hota (Tuzi)
- Grakalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Istre
- Grandis, Prčanj (Boka Kotorska)
- Grandić, Lipovo (Kolašin)
- Grando, Prčanj (Boka Kotorska); U Budvi 1448. god.
- Grandov, Kruševo, Ravče i Ravna Rijeka, Bijelo Polje
- Grandović, u Orahovice (Risan)
- Granijić, Podgor (Kuči), ogranak Milića, od njih su u: Plavu (Kolašinu) i Rožaju. Vidi: Granić
- Grančić, Herceg-Novi
- Grančor, u Grblju 1398. god.
- Graovac, Cetinje; Bratač, Gornje Selo, Berbekovina i Davidoviće (Nevesinje), iz Grahova (Nikšić); Piragić (Tabija), Nevesinje, ogranak Andrijaševića iz Grahova (Balosave) - Nikšić i kao: Marković - Graovac u Najdanićima (Gacko), iz Grahova (Nikšić), starinom iz Kuča
- Graović, Oputne Rudine (Nikšić)
- Graovčić, Vir i Perast (Nikšić)
- Grasel, Risan (Boka Kotorska)
- Grasi, Grahovo (Nikšić), iz doba Rimljana
- Graso, u Kotoru (1472. god.) jesu iz Dubrovnika
- Grahovac, Grahovo (Rožaje), ogranak Murića - Klimenćana
- Grahović, na Prikioli (Kotor)
- Gracun, Rustovo, Bečići i Čelobrdo (Paštrovići), doselili su se iz Stare Srbije
- Grač, Herceg-Novi
- Gračanski, vidi: Grba
- Grašić, u Kotoru 1493. god.
- Grba, Gorica, Maoče i Krčak, Lećenac i Markovac (Pljevlja) i kao: Gračanski; Podgorica
- Grbavčević (Grbačević), i Golubović, kao: Jovović, Mataguži (Zeta), 1455. god., ogranak Radinovića, iz Bjelica (Cetinje); U Podgorici su ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje)
- Grbaljčić, Kotor, po nahočetu
- Grbanović, u Banjanima (Nikšić) od Grba Banjanina - Petrovića
- Grbac, Herceg-Novi
- Grbin, Sutomore (Bar) 1889. god.
- Grbić, Sutorina, Herceg-Novi, od njih su u Đuraševićima i drugim naseljima Grblja; Žakovo (Kumbor), Sušćepan, Herceg-Novi i risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Cecuni (Andrijevica); Babino, Rutoše i Toci (Pljevlja); Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora)
- Grbići, rod u valjevskoj Podgorini
- Grbići, rod u selu Popučkama u Kolubari
- Grbičić, Paštrovići 1399. god.
- Grbišić, Paštrovići, identično: Grbičić
- Grbljani, stanovnici predjela Grblja
- Grbljanović, područje Nikšića (Onogošt) i Župa Nikšićka, u 14. v. doselili su se iz Grblja, kasnije kao: Nikšić, pa kao pleme i onda veliki broj bratstava u raznim krajevima
- Grbović, grana Kosovčića, potomaka Novljana u Drobnjacima. Od njih su se 1882. god. naselili u Gajtan (južna Srbija); Mijailovica, Miljevići i Maoče (Pljevlja), vidi: Perišić; Ogranak Radulovića (iz Pješivaca) u Dragovoljićima (Nikšić); ogranak Radulovića iz Nikšića (Grbo) prešao pod planinu Maljen (Srbija), od koga su ti Grbovići. Od Grbovića Novljana jesu u: Drenak (Kolašin), Glediću, Zakuta i Gruži Kragujevačkoj i kod Valjeva (Srbija); Plav i Gusinje, doseljenici iz Kuča; Andrijevica; Bistrica i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić, od njih su u: Podgorici, Bijedićima i Pobretićima (Bijelo Polje), pa jedni u Tuzinju (Sjenica)
- Grboš, Bor na Bihorskoj planini (Bijelo Polje), od njih su kod Peći
- Grgić, Podgorica
- Grgović, Plav i Ulcinj, porijeklom iz Kuča
- Grgur, Rovine (Piva), doselili se iz Barušnice (Gacko)
- Grgurević, Glavica (Bjelopavlići), iz Kuča; Nikšić i Herceg-Novi, potomci Zlatnopojasovića iz grupe Novljana; Vidi: Verda; Danilovgrad; Morinje, Herceg-Novi; Kotor i područna Dobrota i Škaljari; Vidi: Grgurević; Nikšić, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) Grgurevići iz Pive (Ravno 4 kuće), doseljeni iz Gacka; slava: Šćepan dan
- Grgurevići, bratstvo koje živi u Veljoj Gorani u Mrkojevićima kod Bara. Bratstvo ima sedam porodica i svi su islamske vjeroispovjesti. Nema pouzdanih podataka odakle potiču, ali je pretpostavka da su preci doselili iz Boke poslije pada Herceg Novog 1687 godine. Na ovaj zaključak navodi istorijski podatak u kome se tvrdi da se tada brodom u Bar doselilo oko 2000 porodica, te činjenica da u Mrkojevićima danas žive i Seferovići, Kordići, Abazovići, Muratovići. Druga pretpostavka je da su preci doselili zbog krvne osvete. U nekim dokumentima preci se potpisuju kao Grgurovići, a ne Grgurevići. (prilog Osman Grgurević )
- Grgurin, Kotor
- Grgurović, najstarije pominjanje prezimena Grgurović je u Kotorskim knjigama od 1188. godine. Poslje pada Skadra 1478. godine jedan dio Grgurovića se iselio u Zadar i to oni koji su zadnji ostali da brane grad, ostatak je izbjego u Kotor ili u današnje Kuče, a dio koji nije pobjego je prihvatio islam. Dio bratstva kojem je glavar bio Ivaniš Grgurović nazvan Verona se naselio na Prčanj i od Ivaniša su Verona sa Prčanja. Inače i dio bratsva koji je u okolini Herceg Novog i Dubrovnika je od istog bratstva, jer su kao profesionalna vojska učestvovali u oružanim sukobima u tom vremenu. (prilog: Goran Grgurević )
- Grgurovići, bratstvo u Škaljarima u Boki
- Grgurović, Slatina i Glavica Danilovgradska (Bjelopavlići). Od njih su kod Gacka (Hercegovina). Ogranak Mališića je u Škaljarima, Kotor i kao: *Grgurević od Grguda Dančulovića, potomci Novljana. Vidi: Kosovčić od Grgurovića jesu i Vilotijević i Pavićević na Dužima uz Komarnicu
- Grdanović, kod Cetinja, potomci Vukmirovića, doseljenika sa Kosova. Od njih su odseljeni u Bosnu; Kaluderac (Buljarica), Paštrovići, odatle u Vraku (Skadar); Lješevići (Grbalj) iz područne Župe Grbaljske; ogranak Đurovića u Piperima, kasnije: Jovanović. Porijeklom su iz Lutova (Bratonožići)
- Grdinić, Žari, Lepenac, Polja, Stevanovac i Štitarice (Mojkovac), potomci Trebješana iz područja Nikšića
- Grdinići, potomci vojvode Grdana. Žive u okolini Mojkovca, a ima ih i sirom Crne Gore, Vojvodine, Bosne i Hrvatske.
- Grdović, Pečurice (Ulcinj)
- Grdoman, Ugnji (Cetinje), starosjedioci; Šestani (Primorska krajina), jedni su se preselili u Zadar
- Grdomani, staro bratstvo na Ugnima
- Grdoč, Ostros (Primorska krajina)
- Grebeljanović, Šobajići (Bjelopavlići)
- Grebner, Oštro, Herceg-Novi
- Grebonjić, Bistrica i njena okolina (Bijelo Polje)
- Grebuljić, Šobajići (Bjelopavlići), srodnici Lazarevića
- Grebučanin, Grahovo (Nikšić)
- Grević, Cetinje
- Grega, Podgorica
- Gregović = Grigović, Paštrovići i ranije Mirković. Od njih su u SAD, porijeklom iz Grčke; Bar; Kotor; Budva u 15. v. i kao: Kreković
- Gregovići, selo Novoselje, bratstvo Paštrović
- Gregorina, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka; Kotor u 15. v. i 1881. god.; kod Herceg-Novog u 15. v.
- Grec, u Ulcinju 1534. god.
- Greda u selu Orahovu
- Greda iz Pive (Kulići 1 kuća), ustaš iz Mostara (i875); slava: sv. Arhandjeo
- Grede u Vojkovićima
- Gredeljanović, Duži (Piva)
- Gredeljević, Duži (Piva) uz Komarnicu. Od njih su u Lađevcu (Bielća), kasnije kao: Samardžić, ima ih u Dabru i Nevesinju (Hercegovina)
- Gredić, Bistrica (Duži) i Rasova (Bijelo Polje), vidi: Redžepagić, u Beranama; Kulići (Piva), porijeklom su iz Mostara; Nikšić
- Grempšić, u Kotoru 1436. god.
- Grepčani, grupa bratstava u Cucama
- Grec, Dobrota (Kotor)
- Gržac, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi
- Gržetić, Kotor i područni Škaljari
- Grzac, Herceg-Novi
- Grivedin, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka
- Grivina, Donja Zeta uz Skadarsko jezero
- Grivić, Šišići, Herceg-Novi; Kotor; Budva
- Grijehov, Smokvice (Rijeka Crnojevića), ogranak Srzentića iz Paštrovića
- Gril, u Kotoru
- Grima, Paštrovići
- Grimović, Grude (Tuzi), potomci Đon Sume
- Grinvald, Herceg-Novi
- Griner, Kotor
- Grinić, Kotor
- Gripić, Kotor
- Grisan, Kotor
- Grisigano, Budva
- Grisko, Kotor
- Grit, u Kotoru 1487. god.
- Gritz, s, c, u Kotor se doselili iz Dubrovnika
- Grišpula, Dobrota (Kotor)
- Grk, u Kotoru
- Grkavac, u Hercegnovsko i Risansko područje doselili se iz Hercegovine
- Grkić, Grana Zlatnopojasevića iz grupe Novljana. Od njih su u Glasincu na Romaniji
- Grklanović, Kaluđerac u Buljarici (Paštrovići) 1824. god.
- Grkovac, Strp (Risan) 1692. god. doselili su se od Trebinja, pa jedni u Risan
- Grković, Nikšić
- Grkojević, Previš (Žabljak), ogranak Lazarevića, iz grupe Novljana, raselili se
- Grk, u, Kotor 1327. god.; Zeta
- Grle, Sasović 1693. god. došli iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi i susjedna Zelenika
- Grlić, Paučine (Rožaje), doselili se iz Vukli (grupa Gaše), kasnije i kod Đakovice
- Grloman, ranije: Eutorović, u Paštrovićima srodnici Mitrovića, doselili se (8. v.) iz okoline Kosovske Mitrovice
- Grljan, i kao: Lajković, Lajkovići (Zeta). Iz Mrka (Pipera) prešli u Srpštansku Goru, pa u Zetu
- Grljević, Bjelišni (Cetinje); Bistrica (Bijelo Polje)
- Grljevići, grupa bratstava u Bjelošima
- Grman, u Kotoru
- Grobić, Dobrota (Kotor)
- Grozdanić, Podvraće, matično i Danilovgrad (Bjelopavlići); Donje Čarađe u Goliji (Nikšić), potomci Drekalovića (Kuči). Od njih su u Gacku (Hercegovina) i Lici (Hrvatska)
- Grozdanović, u Kučima i kao: Rušević = Banjkan u Zatrijebaču
- Gromanić, njić, Sutomore 1853. god.
- Gromanja, Sutomore (Bar) 1854. god.
- Gron, Zelenika, Herceg-Novi
- Grondan, i, Kotor
- Gropčić, Griharovo (Plav) 1485. god.
- Grohaber, Paštrovići u 17. v.
- Gros, Kotor i susjedna Dobrota
- Grosman, Dobrota (Kotor)
- Groc, Herceg-Novi
- Groci, Kotor
- Gruadreli, Kotor
- Gruba = Grubavčević, Perast (Boka Kotorska) i kao: Grubagevčević
- Grubavčević, Polja Kolašinska i Grubačević u 17. v., vidi: Gruba; Kotor, porijeklom iz Paštrovića
- Gruban, Vilusi (Nikšić)
- Grubač, u Donjim Brajićima (Budva) 1523. god.
- Grubača = Grubač = Gurbača, u Njegušima (Cetinje) i kao: Grubašević; Budimlja (Berane) 1485. god.; u Brskutu (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Vrtac;; Viluse; Nikšić; Golija (Nikšić); Grahovo i Viluse, nikšićko područje; Brskovo, kasnije Mojkovac; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Uskoka (Drobnjaci); u Pivu, Glasinac (Romanija) i Peć (Metohija) iz okoline Nevesinja (Hercegovina); u Viluse (Nikšić), vidi: Babić, u Rbatovom Dolu
- Grubačević, u Ćeklićima (Cetinje), Paštrovići, 1434. god., vidi: Grubavčević, u Njegušima i kao: Grubašević
- Grubači iz Pive (D.Crkvice 7 kuća, Lijećevina 4 kuće), porijeklom iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjije
- Grubačić, Nikšić; Banjani i Oputna Rudina (nikšićko područje)
- Grubaš, Perast (Boka Kotorska), doseljenici iz Hercegovine
- Grubašev, u Njegušima
- Grubašević, Bečići (Budva) 1440. god.; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine; Polja (Mojkovac); vidi: Grubača
- Grubašić, Perast (Boka Kotorska)
- Grubeljić, Crnci (Piperi)
- Gruberinić, vidi: Guberinić
- Grubeša, vidi: Grupša
- Grubin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), starinom su iz Crne Gore. Vidi: Markov i Arsen
- Grubinić, u Bjelopavlićima
- Grubičevići, bratstvo koje se pominje u novelji Đurđa Crnojevića
- Grubić, Kotor
- Grubišić, Budva; Sutomore (Bar) 1912. god.; Kotor
- Grubović, Rastoke (Bijelo Polje)
- Gruboica, u Kotoru, grana Pima
- Grubojević, Police (Kotor); Risan; Grbalj 1439. god.
- Grubona, vidi: Grubonja
- Grubonja, Kotor 1396. god. i kao: Grubona
- Grubor, Kotor
- Grubsić, Kotor u 14. v.
- Gruda, u Grudima (Tuzi) potiču od potomaka Đon Sume, od njih su kod Gusinja, kod Plava, Golubovcima (Zeta); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom su iz Bratonožića, od njih nastanjeni u Livarima (Primorska krajina) i kao: Pavlović i Pacić, pa u Baru i kao: Vamović, a u Donjim Murićima (Primorska krajina) i kao: Palević
- Gružda, Kolomza (Ulcinj), porijeklom su iz Albanije
- Gruzina, Grade (Žabljak)
- Gruzinov, Podgorica
- Gruić, Cetinje
- Gruičić, Begaljac (Beograd), oko 1878. god. doselili se iz Bjelopavlića
- Grujić, Podbišće (Mojkovac), došli iz Klopota (Bratonožići) sa nadimkom Palibrk; Žari i Polje (Mojkovac) i Lipovo (Kolašin), porijeklom su iz Kuča; Lukovo (Nikšić); Drobnjaci, potomci Novljana; Maoče i Prenčane (Pljevlja), pa jedni u Pljevlja; Prpčići i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Požar (Bjelopavlići) i kao: Protić; Krupice (Srbija), doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Golubovci (Zeta), doselili se oko 1870. god. iz Bratonožića (Nikšić);Cetinje; Ilandža (Donji Banat) i kao: Grujić = Dragujin, porijeklom su iz Crne Gore; u Podgorici iz Bratonožića; Golubovci (Zeta). Od njih su jedni u Lebanima i Leskovcu (Srbija)
- Grujičić, Vijenac (Zvijezd), Maoče i Otilovići (Pljevlja), ogranak Purića, porijeklom od Kolašina. Od istih ima u Oljevljima; Nikšić; Cerovo u Rađevini (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora); Loznica (Mačva) prvom polovinom 19. v. doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Musterovići (Zagarač), Danilovgrad, ogranak Stojanovića = Lulaša; Danilovgrad; Vitasojevići (Pješivci), porijeklom sa Čeva (Cetinje); vidi: Aničić u Vijenci i Oćevini (Pljevlja)
- Grujičići (Stojanovići - Lulaši), bratstvo u selu Musterovićima
- Grujičići, koristim priliku da vam se obratim u vezi svog porekla. Naime, ja zaista nemam koga da pitam. Otac mi je umro kad sam imala 9 god. (1986 god.) a deda pre toga. Zivim u Srbiji u Loznici. Majka mi je ispricala da joj je moj otac pricao da poreklo vodimo iz okoline Danilovgrada. Slavimo začeće Sv. Jovana Krstitelja, 6.oktobar. Pre par godina sam pronašla na sajtu montenegrina ali mi nije jasno: da su Grujičići iz plemena Pješivci, a opet negde piše selo Musterovići planina Zagarač. Da li je to isto pleme? Toliko me sve to interesuje da sam pre dve godine naterala muža da odemo i nadjemo gde je to selo Musterovići...Tada smo inače ćerku krstili na Ostrogu pa je bilo zgodno otići i u Musteroviće. Elem, nista nisam uspela da saznam dalje o mojim Grujičićima. Grujičići su inače ovde u Loznici od prve polovine 19.veka...tako kažu...Čak i deo grada tj. Mesna zajednica se po nama tj.doseljenicima iz CG zove: Crnogora. Porodica je ovde imala ogroman posed u centru grada koji nam je komunistička vlast 60-tih godina nacionalizovala. Ali to je neka druga priča...Volela bih i da saznam koje su to i parcele bile u vlasništvu mojih predaka u Musterovićima ako su odatle, možda u budućnosti i da nešto kupim, to mi je želja velika...Išla sam i na sajt katastra CG ali ne vredi kad ne znam brojeve tih parcela pa ne mogu da vidim ni ko su sadašnji vlasnici...Inače, ja braće nemam, samo sestru a opet moj otac isto nije imao braće, tako i da nam se i loza gasi...Da ne dužim više, izvinite na opširnosti, ako ikako možete da mi pomognete da saznam nešto više, vecno bih vam bila zahvalna. Srdačan pozdrav, prilog: Gordana Grujičić Zarin gordanagrujicic@hotmail.com.
- Grujović, Piperi, starosjedioci
- Grujovići, dio bratstva Popovića
- Grukal, e, Prekornica (Rijeka Crnojevića), starosjedioci. Od njih su u Vraki (Skadar)
- Gručašević, Perast
- Grum, Herceg-Novi
- Grune, Herceg-Novi
- Grunio, Kotor
- Grimslo, vidi: Stevanov
- Grunc, u Kotoru 1124. i 1330. god.
- Grupac, u Kotoru 1434. god.
- Grupić, Herceg-Novi, po nahočetu
- Grupković, Pješivci u 16. v. i Ozrinići (Čevo), Cetinje pa u Kotoru; u Bjelopavlićima i Danilovgradu
- Grupsić, Kotor 14. v.
- Grupčić, Bjelice (Cetinje) u 14. v.; Bjelopavlići, od njih su u Begaljici (Beograd); u Ćeklićima (Cetinje); vidi: Grupšić
- Grupš (Grubeša), Bar
- Grupšić, 1430. god. i kao: Grupčić
- Gruhović, Bar; vidi: Grhović
- Grušić, Kaluderac u Buljarici (Paštrovići) 1761. god.
- Grčanski, vidi: Stevanov
- Grčić, vidi: Redžepagić, u Medanićima (Gacko) i Rastu (Nevesinje), porijeklom su iz Crne Gore, ogranak Zelenovića, koji su ogranak Cerovića
- Gršanić, Donja Lastva (Tivat)
- Gualo, Perast (Boka Kotorska)
- Guberina, vidi: Guberinić
- Guberinić, Vasojevići; Seoca (na Balju) ranije: Guberina; Berane 1865. god. grana Lopoćana; Sutivan (Bijelo Polje)
- Guvelja, Zaton i Bistrica (Bijelo Polje)
- Guveljić, Bistrica (Bijelo Polje)
- Guvera, Nikšić
- Guvernadurović, Njeguši (Cetinje) ogranak Stanišića, grana Radonjića
- Guvernadurovići, ogranak bratstva Stanišića što ga je vladika Rade prognao iz Njeguša
- Guvo, Crkvice i Strp (Risan)
- Gugać, Zaton (Bijelo Polje)
- Gugliemet, Dobrota (Kotor)
- Gugolanić, 1431. god. u Cucama (Cetinje) i Riđanima (Nikšić)
- Gugolj, Žvine i Sutorina, Herceg-Novi
- Gugoljanović, Njeguši u 15. v.
- Gugulović, i kao: Gugulsbrnić, Kotor oko 1440. god.
- Gudaljević, Herceg-Novi
- Gudanović, Balabani (Donja Zeta) jesu iz Gluhog Dola (Crmnica) i kao: Đuković, kasnije Đurović
- Gudević, Nikšić
- Gudelj, Grahovo i Vraćenovići (Nikšić), od njih su u Dubrovniku; Perast, Ratiševine (Kotor) i Mojdež (Boka Kotorska); Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom su iz Popova (Hercegovina), a u susjednim Sasovićima i kao: Gudeljević
- Gudeljević, Nikšić, doseljenici iz Popova (Hercegovina)
- Gudeč, Bratonožići, potomci Bukumira; Brskut (Kuči) potomci Rajkovića, grana Mrnjavčića; Donja Ržanica (Berane) i kao: Jelić; Bistrica (Bijelo Polje); Risan, porijeklom su iz Popova (Hercegovina)
- Gudović, Donja Ržanica, doseljenici iz Bratonožića; Brskut (Bratonožići), grana Mrnjavčića
- Gužda, e, Obod, uz Bojanu, prešli su iz Albanije
- Guzda, Kolomza (Ulcinj) i kao: Gužda
- Guzina, Kotor; Bar 1441. god.; Mokro (Šavnik), odatle su se jedni preselili u Perast (Boka Kotorska); Nikšić, doseljenici iz Fojnice (Bosna); Gradac (Šavnik), porijeklom su iz Nikšićkih Trešača; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), od njih u Trstu (Italija) su iz Gradaca (Drobnjak); Đenovići, Herceg-Novi
- Guzine, bratstvo u Fojnici u Hercegovini
- Guzinović, Uskoci (Žabljak)
- Guzović, Vraka i Skadar (Albanija), potomci Martinovića iz Bajica (Cetinje). U Skadru su i kao: Martinović = Petrović, ranije: Froka (Vraka), Skadar
- Guzonja, Železnik (Beograd), porijeklom su iz Rovaca (Crna Gora)
- Guičić, Budva, po nahočetu
- Gujić, Bijela (Drobnjaci), došli su iz Zatarja oko 1732. god. Potomci su Novljana, iz Banjana (Nikšić); Matički Gaj (Drobnjaci), došli iz Prenćana (Pljevlja)
- Gulevič, ić, Grkavac, Herceg-Novi
- Guli, Fundina (Kuči)
- Gulić, Ranilug (Kosovska Kamenica). 10 kuća slave sv.Arhanđeo starinom iz Crne Gore, od krvne osvete izbegnu 1680 u Miridite, tu prividno prime katoličanstvo a posle 100 godina se zbog krvi isele u Grajovce (između Podgrađa i Bilinca). U Ranilug su doseljeni pre 120 godina.Ovo je uvek bio popovski rod kao do sada.
- Gulipeste, nadimak bratstva Pejovića u Rzanom Dolu
- Gulković, u Kotoru
- Gulja, i, Fundina (Rosti) i Rašovići (Kuči), starosjedioci
- Guljap, i kao: Milutinović, u Zalazu (Kotor)
- Guljermović, u Grbaljskom polju
- Gumberti, Kotor, porijeklom su iz Italije
- Guna, vidi: Goni
- Gunda, Maoče (Pljevlja)
- Gundulić, Kotor 1335. god. porijeklom su iz Drobnjaka
- Gunjajević, Orahovica (Risan), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobrota, Mali Zalazi i Ljuta (Kotor)
- Gunjašić, risansko područje; Mokrine, Herceg-Novi
- Gupšić, u Žanjev Dolu (Njeguši), Cetinje 1326. god., a u Kčevu (Čevu), Cetinje 1335. god.
- Guraz, Šestani (Primorska krajina), ogranak su Lukića
- Gurbača, vidi: Grubača
- Gurza, Šestani (Primorska krajina). Porijeklom su iz Škrelja (Albanija). Dijele se na Peciće i Daboviće
- Gurzak, Bar
- Gurzanović, ranije Kovač, u Ulcinju 1885. god.; Bar
- Gurašin, Bar
- Gurdić, Kotor
- Gureza, i kao: Gurza
- Gurešić, Zaton i Crnča (Bijelo Polje), srodnici Karađorđevića sa Oplenca (Šumadija); Od njih su u Dragosnici (Podibar), vidi: Karađorđević
- Gurić, i kao: Dukujević, Požari (Bjelopavlići)
- Gurović, Herceg-Novi
- Gurtiluamo, Meljine, Herceg-Novi
- Gurska, Nikšić
- Girćević, u Hotima (Tuzi)
- Guskić, Budva; Golubovci (Zeta). Od njih su u Tuzima i Skadru, vidi: Gusić i Gutić
- Gusinjac, Gusinje, ogranak Alijagića, od njih su u Ibarcu (Rožaje); Šalja (Bijelo Polje), porijeklom iz Hota (njihova grana) i okoline Plava; *Bistrica (Bijelo Polje)
- Gusić, Sinjac i Lukinje Kruške (Piva), srodnici Jakšića. Od njih su u Klisu (Split)
- Guska, u Drobnjacima potomci Kriča
- Guslić, Bušnja (Pljevlja); Kotor, po nahočetu
- Gusnić, Kotor i Risan
- Gutalja, iz Pive na Glasincu (Romanija) kao: Jovović
- Gutić, Komorač i Prnjavor (Plav); Smriječno (Piva), srodnici Plakalovića; Bjelice (u Bistrici Pećarskoj), Bijelo Polje i područne Bubonje, matično. Od njih su u Guči Dragačevskoj, Sjenici i Stupu (Šumadija); Bežđeđe i Džinova mahala (Nevesinje), ogranak Gvozdenovića iz Ćeklića (Vučji Do), Cetinje; Banatu i kao: Gutić (Gusić), srodnici Plakalovića iz Smriječna (Piva)
- Gutići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića ali izvan Ćeklića
- Gutović, Gornje Rudinice (Piva), grana Ruđića, srodnici: Đikanovića, Nikolića i Đačića; Plav, prvi su se oko 1750. god. doselili iz Pipera kao: Nović. Drugi su iz Nožica (Bratonožići); U Bodežištu (Gacko), ogranak Božovića ispod Trebjese (Nikšić)
- Gutovići iz sela G.Rudnice u Pivi, starosjedioci; slava: sv. Nikola
- Gutolj, goz, Herceg-Novi
- Guhdia, Podgorica
- Gucal, Ulcinj, kasnije Očinić
- Gucale, stari nadimak bratstva Batrićevića
- Gučetić, Kotor (12. v.) doseljenici iz Dubrovnika; Paštrovići
- Guči, Ulcinj 1873. god.
- Gučić, Ulcinj 1864. god.
- Gučner, Kotor
- Gučević, u Sandžaku su iz Crne Gore
- Guša, Kotor i poluostrvo Luštica (Grbalj) 1350 - 1335. god.
- Gušić, Gornja Bijela (Šavnik). Ogranak Simovića iz Teoč Polja (Gornja Morača). Porijeklom su iz Rovaca; Bratoč (Nevesinje) iz Crne Gore
- Gušmir, Bijediće (Bijelo Polje)
- Gušmirović, Bijelo Polje
- Gušojević, Ribarići (Kotor)
- Ghega, Kotor
Izvor
editwww.montenegro.org.au/G.html