Wp/cnr/Crnogorska prezimena na Č

Popis Crnogoskih prezimena na Č

• Čabalj, kod Mojkovca
• Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao: Čabarkapić
• Čabarkapić, vidi: Čabarkapa
• Čabelić, Podgorica
• Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić
• Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina
• Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-Novljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić
• Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja)
• Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca
• Čavilo, Morinj (Risan)
• Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice)
• Čavići porijeklom iz Pive
• Čavlija, Herceg-Novi
• Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara
• Čavori, bratstvo u Njegušima
• Čavori na Prčanju
• Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica)
• Čavrak, Nikšić
• Čavranović, Njeguši (Cetinje)
• Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja)
• Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje)
• Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima
• Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina
• Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)
• Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica)
• Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići)
• Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica)
• Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god.
• Čajović, u Podgori pljevaljskoj
• Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović
• Čakalović, vidi: Čakal
• Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina)
• Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi
• Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje
• Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića)
• Čakići u Podgorici
• Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja)
• Čaković, Cerovo (Bijelo Polje)
• Čalak, Budva
• Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara
• Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija)
• Čalac, Ćeklići (Cetinje)
• Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu
• Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor
• Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu
• Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje)
• Čalije, staro bratstvo u Bajicama
• Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni
• Čalić, Dragovoljići (Nikšić)
• Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju
• Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva)
• Čalovići, bratstvo u Podgori
• Čamado, Paštrovići
• Čamas, u Ulcinju 1416. god.
• Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi
• Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo
• Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima
• Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini
• Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje
• Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija)
• Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja)
• Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja)
• Čanac, Podgorica
• Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić
• Čanta, Velje Selo (Bar)
• Čandara ili Čondara, Nikšić
• Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica)
• Čanjak, Nikšić
• Čapić, Nikšić
• Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj)
• Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj)
• Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima
• Čapunja, Ulcinj
• Čapunić, Ulcinj
• Čapunović, Bar
• Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića
• Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok (Beograd) od njih je Vasa *Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; Herceg-Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad)
• Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu
• Čarbot, Budva
• Čardak, Boljanići (Pljevlja)
• Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje)
• Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara
• Čarlević, Budva, po majci
• Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju
• Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima
• Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj
• Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević
• Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići
• Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura
• Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević
• Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj
• Čauš, Herceg-Novi; Podgorica
• Čaušaj, Braša (Ulcinj)
• Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna (Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj)
• Čačak, u Podgorici
• Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat)
• Čvoro, u Podgorici
• Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju
• Čvrljak, Maoče (Pljevlja)
• Čebić, Topla, Herceg-Novi
• Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru
• Čević, Nikšić
• Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje)
• Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva
• Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića
• Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj
• Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina)
• Čedin, 1700. god. u Budvi
• Čejkovski, Herceg-Novi
• Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku
• Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje)
• Čejovići iz Kuča
• Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina
• Čekaj, vidi: Čekić
• Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak)
• Čekin, Kolomza (Ulcinj)
• Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje
• Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere.
• Čeklić, Igalo, Herceg-Novi
• Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi
• Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi: Hot i Lucđonović
• Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje)
• Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore
• Čela, Bar
• Čelanović, u Kotoru
• Čelanovići u Kavaču
• Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru
• Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju
• Čelebići, bratstvo u Štitarima
• Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god.
• Čelenović, Kotor
• Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god.
• Čelik, Boljanići (Pljevlja)
• Čelina, Meterizi (Podgorica)
• Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina)
• Čelingiri, Bar
• Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika
• Čelović, Kuči odselili se u Burčane
• Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić
• Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja)
• Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi
• Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske
• Čeobić, Crnogorsko Primorje
• Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare
• Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine
• Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja)
• Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore
• Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god.
• Čerečina, u Podgorici
• Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje)
• Čerkozović, Bar
• Černeli (Črnelović), u Kotoru
• Černeči, ranije Černešić, u Kotoru
• Černešić, vidi: Černeči
• Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić)
• Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore
• Čerović, vidi: Čero
• Čerohi, Herceg-Novi
• Čerta, Herceg-Novi
• Četković, Nikšić
• Četnik, Kotor
• Četović, Topla, Herceg-Novi
• Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi
• Čefut, i, u Podgorici
• Čeh, u Podgorici
• Čečević, Njeguši (Cetinje)
• Čečevići, staro bratstvo u Vrbi
• Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (Pančevo)
• Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere.
• Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje)
• Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz *Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića
• Češljari, bratstvo u Limljanima
• Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
• Čivtin, Pljevlja
• Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće
• Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići)
• Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima
• Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore
• Čigurašev, vidi: Čiguraš
• Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz Moravske (Čehoslovačka)
• Čižović, Nikšić
• Čizmo, Boljanići (Pljevlja)
• Čizmović, Ozrinići (Nikšić)
• Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru
• Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane *(Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije)
• Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja)
• Čikonja, u Kotoru 1498. god.
• Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.
• Čilesa, vidi: Čičela
• Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika
• Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
• Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo
• Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus
• Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije
• Čingrović, Pljevlja 1894. god.
• Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje)
• Čines, u Bar
• Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine
• Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna)
• Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu
• Čira, Mojdež, Herceg-Novi
• Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima
• Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke
• Čitaković, vidi: Mušić
• Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška)
• Čitun, u Antibaru (Bar)
• Čihorić, vidi: Drugović
• Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima
• Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima
• Čičarević, u Cetinju
• Čičero, u Kotoru
• Čičin, Kotor
• Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko)
• Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa
• Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića
• Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje
• Čmanjak, Nikšić
• Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar)
• Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj)
• Čobanđer, Ulcinj
• Čobanov, Bar
• Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor
• Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)
• Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac)
• Čobitović, Baošići (Boka Kotorska)
• Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja)
• Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar)
• Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar
• Čobrenović, Bar, starosjedioci
• Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac)
• Čogelja, u Podgorici
• Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje)
• Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov
• Čokić, podaci iz Wikipedije https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Čokići (prilog poslao Mileta Urošević miletaurosevic@yahoo.com )
• Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje)
• Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica
• Čokorile, rod u Hercegovini
• Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta
• Čolak, Kotor
• Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča
• Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat)
• Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica
• Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god
• Čoldara, vidi: Čandara
• Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin)
• Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić)
• Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat)
• Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića
• Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
• Čolpa, Pljevlja
• Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora)
• Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje)
• Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika
• Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog
• Čopa, Nikšić
• Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
• Čopica (Čopić) vidi: Čopić
• Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v.
• Čorba, u Podgorici
• Čorbožović, Bar
• Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja
• Čorko, Perast iz Stare Crne Gore
• Čosović, Boljanići (Pljevlja)
• Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj
• Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj)
• Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja)
• Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja)
• Čočo, vidi: Šljuko
• Čraguj, u Kotoru
• Čramol, li, u Kotoru 1330. god.
• Črasta, u Kotoru 1330. god.
• Črnelović, vidi: Černeli
• Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima
• Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače
• Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca
• Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja)
• Čuda, Budva
• Čudina, Kotor i dotična Dobrota
• Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda
• Čuić, Nikšić
• Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića
• Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero
• Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića
• Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god.
• Čukat, Brda Paštrovska 1611. god.
• Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka
• Čuk (Čuku), Ulcinj
• Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane)
• Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti
• Čukljen, Grevo (Pljevlja)
• Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća)
• Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića)
• Čukurović, u Grblju
• Čulik, Meljine, Herceg-Novi
• Čulijević, Topla, Herceg-Novi
• Čulić, u Kotoru
• Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića
• Čuljić, Tuzi
• Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje)
• Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči)
• Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta)
• Čunmuljaj, Tuzi
• Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči
• Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik)
• Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića
• Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska)
• Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora)
• Čurkonja, Ulcinj
• Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar
• Čurović, u selu Tušina u durmitorskom području, potomci su Novljana koji su u dugom periodu do kraja 17. v. naseljavali prostor plemena Drobnjak. Spadaju među starije novljanske rodove. Raseljavanje iz Tušine: Momčilovo kod Žitorađe (1889), Bar (1900), Sjenica (oko 1900), Kanje kod Bijelog Polja (oko 1900), Amerika (od 1904-1909), Premćani u Zatarju (1919) i Kičava kod Bijelog Polja (1924), Srbica i Peć (oko 1920), Zastup kod Brodareva (1925), Potpeće kod Pljevalja (1937). Osim u svojoj postojbini - Tušini, danas žive i u Šavniku, Žabljaku, Pljevljima, Nikšiću, Podgorici, Šapcu, Beogradu, Zemunu, Novom Sadu, Vrbasu, Kuli, Bačkom Dobrom Polju, Zrenjaninu ... zatim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Nemačkoj, Americi, Kanadi ... Od njih: Mumin u pivskoj Crnoj Gori, Curović u Bjelosavljevićima na Romaniji, Ćurović u naselju Čurovići kod Ilovače, kao i Curovic odnosno Churovich u Americi. (prilog poslao Jelisav Curovic jelisav.curovic@gmail.com )
• Čurčija, Bar
• Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi: Čupić
• Čutura, Pljevlja i područni Boljanići
• Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine
• Čuturica, Nikšić
• Čustović, Boljanići (Pljevlja)
• Čućić, u Nikšiću
• Čučak, Risan i Kotor
• Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska)
• Čučić, Kotor
• Čučkov, vidi: Čučković
• Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići)
• Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god.
• Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor)
• Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju
• Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama

Izvor

[1]

Izvor

www.montenegro.org.au/Č.html