Popis crnogorskih prezimena na L
edit- Labal (Bjelica), u Gornje Selo (Nevesinje) došli iz Crne Gore. Od njih u Gacku i selo Mepohija i suśedno Zvijerina
- Laban, u gornjim Vasojevićima grana Lopaćana iz Lijeve Rijeke. Iseljevali se u razne krajeve; Meteh (Gusinje)
- Labaš, Ulcinj
- Labović, grana Dabetića u Vasojevićima, od njih su u Kraljskim Barama i suśednoj Andrijevici, drugi u Oplencu (Aranđelovac, Srbija) kao: Lazarević (Lacković) i područni Ćirović. Iz Kraljskih Bara neki su prešli kod Prokuplja, Srbija; Vojno Selo (Plav); Cetinje; Niš
- Labovići, bratstvo u Vasojevićima, potiču iz sela Kralje, Andrijevica. Samo u Baru ih ima preko 15 porodica
- Labrov, Pješivci
- Labudović, Trubjela (Nikšić); Nikšić; Bršno u Župi Nikšićkoj, ogranak Vušanovića, doseljenika iz Vasojevića; u Šekularima (Vasojevići) potomci Vuka *Ljevaka; u Piperima (i kao: Todorović) ogranak Latkovića
- Labun (Labuni), Ulcinj
- Labović, Herceg Novi, po nahočetu; u Vasojevićima
- Lavit, Bar
- Lavović, Herceg Novi
- Lavrović, Zaljevo (Bar); Herceg Novi, po nahočetu
- Lavčić, Budva i područni Lapčići i kao: Radanić
- Lagator, Ugni (Cetinje), pa u Limljane (Crmnica) i jedni odatle u Ulcinj kasnije kao: Lagatorac, nastalo po naimenovanom čuvaru poštanskih relejnih postaja; kod Nikšića; Budva, po majci
- Lagatorac, vidi: Lagator
- Lagatori, bratstvo na Ugnima
- Lagatori, staro bratstvo u Limljanima
- Lago (Boljić), Pljevlja
- Lagotić, kod Plava i jedni pređu u Metohiju kod Peći
- Ladenić, Godijevo u Bihoru (Bijelo Polje); Zabrđe, Herceg-Novi
- Ladon (Ladoni), Šestani uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Italije
- Ladoni, vidi: Ladon
- Lađan, Mali Ostros (uz Skadarsko jezero), Krajina
- Lađić, Ponari (Zeta) i Stanisalići (Ćeklići), Cetinje, od njih su na Žabljaku (Skadarsko jezero)
- Lađići, bratstvo u Ponarima u Zeti
- Lažeta, Biograd (Hercegovina) kao: Zantarević iz Cetinja (Crna Gora)
- Lažetić, Nikšić, došli iz Hercegovine
- Lažete - Zlatarevići, bratstvo u Hercegovini
- Lazar, Pljevlja, 18. v.; Rječ (Ulcinj); Prčanj i Budva; Kovilj (Bačka) 1759. god., vidi: Lazarević u Prčanju
- Lazarev, Kovilj (Bačka) 1754 - 1761. god., pa jedni odu u Čurug (Bačka) i kao: Lazarević, te odatle do Dunava ima ih u više mjesta sa ova tri prezimena, sa naznakom da su „iz Crne Gore“. Ovo objašnjava kako je selidbeni odnos uticao na patronimijski sufiks
- Lazarević, Đuraševići (Grbalj) i kao: Ljubanović, a u područnom Bigoru i Grišpuli (Gripsuli) 9 - 14. v.; Glavatičiće (Kotor) i jedni pređu u Gavatičiće (Grbalj), treći u Grblju su potomci Lazara došljaka iz Hercegovine a od njegove braće: Miloša su Milošević u Koritima (Bileća), od Vuka Vukalović = Ilić u Krivošićama i Zupcima, a od Vučura Vučurović u Zupcima (Trebinje); Baošići (Kotor) oko 1692. godine, doselili se od Gacka (Hercegovina); Mokrine, Herceg-Novi došli su iz Necvijeća (Hercegovina); Dubočke u Banjanima su iz grupe područnih Novljana; u Drobnjacima i kao: Kujundžić, doseljenici iz Pješivaca u Drobnjake, a tamo iz Lješa (Albanija); od Lazarevića, Novljana su Ružić u Previšu a kod Užica (Srbija) i kao: Lučić; u Previšu (Žabljak); Oplenac (Aranđelovac) ogranak Lazarevića (Dabetića) iz Vasojevića; Vučevice i Vladimir (Mačva, Srbija), porijeklom od Nikšića; Donja Crnuća (Gruža Kragujevačka), porijeklom od Berana (Polimlje, Crna Gora); kod Nikšića grana Trebješana; Nikšić i okolina iz Hercegovine; jedni su iz grupe plemena Nikšić; Bijelo Polje (Polimlje), Lazović zatim Lazarević (Bjelopoljac) i kasnije Simeunović (Popović) i Aleksijević; kod Valjeva došli su iz Pive; Orahovica (Prčanj) i okolina Perasta, Ljuta, Vilinići i Ubalac (Boka Kotorska), jedni su iz Bjelopavlića; Kotor, po nahočetu; jedni u Orahovici (Kotor) iz Hercegovine kao i kod Herceg - Novog u 17. v.; Baošići, Herceg-Novi; Topla, Herceg-Novi; Prčanj (u 15. v.) iz Bosne kao: Lazar; Cetinje; Birač (Dubočke), Nikšić kao: Nenadović (od tri brata), Lazarević u Svileuvil (Koceljevo), Šumadija od Nenadovića iz Donjih Dubočaka (Banjani), Nikšić; i Birčanin u Mačvi (Srbija); Vasojevići jedna grana Dabetića kasnije Lasković; Rogame, Blizna na Stijeni i na Svibi (Piper) kasnije kao: Rajković, porijeklom iz Lutova rovačkog; Šobajići (Lazarevići) ranije kao: Dubravčić koji su prešli u Grbalj i od njih su u Začiru (Rijeka Crnojevića) kao: Drecun i Kusovac, a otišli odatle u Skadar (Albanija) kao: Kotorčević, njihovi prezimenjaci su u Dodošima, Mihaljevcima i Žabljaku, sve uz Skadarsko jezero; Martinići u Bjelopavlićima i Spužu jesu grana Praščevića, od ovih su kod Loznice i dolini Kolubare (Srbija); u Morači (Kolašin); Godieljima (Žabljak), doseljeni iz Spodijelja (Crmnica). Oni su ogranak Godijelja
- Lazarevići, rod u Drobnjacima
- Lazari, Prčanj; Bajčetina (Gruža Kragujevačka)
- Lazarić, Kumbor, Herceg-Novi
- Lazarović, Antibara (Bar)
- Lazarčić, Kuči
- Lazevčanin, Ulcinj (1887. god.) došli iz Kuča
- Lazin (Alilujev), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Grana Ivinih. Vidi: Markov
- Lazić, Lipovica (Aranđelovac), srodnici tamošnjih: Avramovića, Zečevića, Reovaca i Skerlića, doseljenika od Nikšića, porijeklom iz Pipera, kao isti u Ostružnji i Ratkovu; na rijeci Jadar (doselili se u drugoj polovini 17. v.); Rađevo Selo (Valjevo) iz Pipera, u vrijeme prvog srpskog ustanka; Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka
- Lazmić, kod Sjenice (Raška) ogranak Mijomanovića (Vasojevića)
- Lazović, Orah u Šekularima, potomci Vuka Ljevaka (pogledaj prilog), njihovi su kod Plava i u Novom Sadu; Laze = Lazine u Mainama (Budva) iz Stare Crne Gore; Brajići (Budva), potomci Stojana Hajduka; Akanj i Vojno Selo (Plav) i Gusinje, doseljenici iz Kuča, grana Drekalovića; Zeta, grana *Lambuljića; Barhamala i Seošnica (Rožaje), došli iz Berana; Bijelo Polje 17. vijek; Rast (Nevesinje), iz Krivošija (oko 1810. godine); Pećarska (Bjelice), Bijelo Polje doseljenici iz Bjelopavlića (Brda) i Gornji Bihor; ogranak Jaukovića (Drobnjaka) u Kutnja Njiva (Drobnjak), Gornje Polje (Nikšić); grana Mileševića (Drobnjaka) prešli u Ledenice i u Risnu; Grahovo (Nikšić), Nevesinje i Kosovo; Kotor; Cetinje, u Grahovo (Nikšić) tu su izašli iz Boke; Strp (Risan); Zagora (Grbalj), Baošići, Savina i Meljine, Herceg-Novi kao: Lazović = Bjelopoljac; Kruševice, Herceg-Novi; peraška naselja i jedni u Grblju su iz Stare Crne Gore; Velimlje (Nikšić); Podgorica i Bar; Obod (Mojkovac)
- Lazovići, porijeklom iz Vukovaca u Zeti, a ima ih i u Kučima i u Mainama
- Lazojević, Kotor
- Lazorija, Ulcinj
- Lazorčanin, kod Plava ogranak Perića iz Kuča
- Lazri, Pistula (Ulcinj); u Podgorici
- Lainović, Babino i Vincika (Vasojevići) i Podgorica porijeklom su iz Bratonožića; Pripeće (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Bjelopavlići 1614. godine
- Lainović, porijeklom sa Peleva Brijega. Lainovići koji žive u Vinickoj, Sjenici i Podgorici raselili su se radi bolesti „kuge“ koja je tada zavladala njihovim rodnim krajem, selom Ljainovići ili Orah, i od te opake bolesti se razbježali u gore navedene krajeve.
- Lajisavljević (Ivanović), Donji Kraj (Cetinje); vidi: Ivanović rod Ivaniševića
- Lajić, Nikšić
- Lajislavići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
- Lajislajići (Ivanovići), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
- Lajkić, Ulcinj
- Lajkov, Njeguši (Cetinje) 16. vijek, kasnije Lajković u Lajkovićima (Zeta) i kao: Grlja = Grljan; Bratonožići
- Lajković (Lajkov) Grla = Grljam, Talpeđe u Njegušića, a odseljeni u Lajkoviće (Zeta) su Lajković i u područnim Balabanima i Vranjini; Zeta iz Mrka (Piperi); Bratonožići. Vidi: Lajkov
- Lajović, Gornji Martinići, Gostilje i Mrđen (Bjelopavlići), oni su grana Bubića. Od njih su i u Samokovu (Rusija); Nikšić; Podgorica
- Lajnović, u Herceg Novi došli su iz Foče, takođe kod Risna
- Lajć, ogranak Hota i kao: Lojčović
- Lakaj, u Krani Donji Oblik i Zuos; Vignjevići (Rijeka Crnojevića)
- Lakalica (Lakamica), Bar
- Lakanić, Kruševice, Herceg Novi
- Lakaria, Budva
- Laketa, Vignjevići (Rijeka Crnojevića)
- Laketić, Gornja Morača, doselili iz Banjana (Nikšić), ogranak Banovića; Previš (Drobnjak) došli iz Zatarja; Podi i Kruševice, Herceg-Novi, ogranak Stratimirovića iz Jasena (Gacko); kod Risna su iz Stare Hercegovine; potomci Nikšića iz Kuta (Župa Nikšićka), prešli u Polja mojkovačka; Jugovo, Meljak, Slatina, Bobovo, Pliješevina i Kalušići (Pljevlja)
- Lakić, jedni su potomci Leke Batrićev (Grupkovići), a drugi Šalete Kekina u Bjelopavlićima, od njih su u: Budvi, Rijeci Mušovića (Kolašin), Karinu (Benkovac), đe je došao Nikola; Resnik (Bijelo Polje), Konjusi (Andrijevica) i kao Vojvodić, grana Dabetića; u Morači potomci Bogićevi; Šaranci u Drobnjacima, tu su došli iz Morače; iz Uskoka i Paranaca prešli su na desnu obalu Tare: Vaškovo, Žari i Prenćane; u Resnik (Bijelo Polje) došli su iz Bjelopavlića; u Piperima su ogranak Dragišića; Jezera (Žabljak) i kao: Moračanin vidi: Lakićević
- Lakićević, u Piperima ogranak Dragišića, drugi su ogranak Đurkovića; u Cucama ogranak Krivokapića i drugi ogranak Mijanovića, kasnije Lakićević u Krivošijama (Boka Kotorska), pa neki pređoše u Kotor i područnu „Lušticu“, te jedni odoše u Bubrežak i Riđane (Nikšić); Krivošije oko 1694. godine došli iz suśednog Grahova; kod Risna iz Stare Hercegovine; Nikšićko Prekovođe; Žari (Mojkovac), porijeklom iz Cuca; Bjelopavlići grana Petruševića; Cetinje; Gaošići (Grbalj), porijeklom od Vučitrina (Kosovo); Lekini potomci doseljeni od Leša (Albanija) žive u srednjem Grblju; Muo i Bogdašići (Kotor); Krtole (Grbalj); Jezera (Žabljak); Morača; u Morači (Kolašin) od Vučice iz grupe Gojka Mrnjačevića
- Lakićevići, bratstvo u Popovu Dolu u Boki
- Lakićevići - Krivokapići, bratstvo u Cucama
- Lako, predak bratstva Lakovića u Cucama
- Lakov, Vrba (Njeguši), Cetinje; Pješivci
- Lakovi, staro bratstvo u Vrbi
- Laković, Kosjeradići (Bjelopavlići), a u područnom Požaru su ogranak Milanovića iz Pješivaca od 1666. godine; pa jedni i kao: Radunović; Čevo (Ozrinići), Cetinje u 16. vijeku; Bastić kasnije Laković u Bastićima (Rijeka Crnojevića), oni su ogranak Popovića iz Rijeke piperske; Kotor i područni Muo; Krute (Ulcinj) sišli iz Šestana; Dobra Voda (Bar), porijeklom iz Kuča; iz Kuča neki su naseljenici Cuca (Cetinje), i od njih su u: Cetinju, Grahovu, Nikšiću i područnim Riđanima, kod Perasta (Kotor); Drobnjaci iseljenici oko 1600. godine u Bogojeviće, Orašje, Zupce i Bogajevo Selo (Trebinje) kasnije i Jelić od kojih kod Herceg Novog; Vasojevići ogranak Babovića - Novakovića; Boljanići (Pljevlja); Dupilo i Praćeni (Crmnica); Perast (Pul Lekovića) ogranak Ljesara iz Žanjeva Dola (Njeguši); Drlupa (Kragujevac) porijeklom od Kolašina; u Vrbi (Njeguši), Cetinje i kao: Lajković
- Lakovići, porodica u Braćenima u Podgoru
- Lakovići (Roganovići, Markovići, Bigovići, Stevovići i Ćosovići) i Tomanovići, bratstvo u Cucama
- Lakovići na Puču u Boki
- La'ović (Vlahović), bratstvo u Sotonićima
- Lakonić, Nikšić, došli iz Kuča; Ubli i Baošići, Herceg Novi, (oko 1687. god.) došli iz Bjelica (Cetinje); Kruševice, Herceg Novi; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore
- Lakonjić, Grahovo (Nikšić) izdigli iz Bosne
- Lakota, Vasojevići i kao: Lakušević i ogranak Novakovića; Gornji Bihor; Sigubin (Sjenica) i Novi Pazar došli iz Berana
- Lakordić, Laće (Bjelopavlići) 1754. godine
- Lakotić, Herceg-Novi
- Lakočević (Đurković), ogranak Jovanovića u Piperima, vidi: Minić iz Pipera
- Lakočevići, od Jovanovića - selo Đurkovići iz Pipera
- Laktoš (Minić), Banja i Vinicka (Pljevlja)
- Lakušević, vidi: Lakota
- Lakušić, Cetinje
- Lakušići iz Ljevaje i Suvodola, MZ Lijeva Rijeka, opština Podgorica
- Lakčević, Stubica (Pješivci), ogranak Nikčevića i u područnom Zagorku i kao: Šćepanović; Straševina (Nikšić) iz Pješivaca; Ulcinj, iz Pješivaca; u Miokusovićima ranije kao: Vitković, jedno vrijeme i: Petrović, od Petra Vitkova; iz Brajkovića (Bjelopavlići) došli Lakčevići potomci Lakca iz grupe Vitkovića a njihovi srodnici u Gornjim Pješivcima od brata Bogdanova
- Lakčevići, uže bratstvo Nikčevića u Stubici
- Lakčevići, uže bratstvo „Zagorčana“ (Šćepanovića) u Zagorku
- Lalatović, Turjača (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Cerovo (Pješivci) i kao: Cebalović, od njih su u Ulcinju (od 1901. god.), Straševini (Nikšić), Nikšićkom polju, Užicu (Srbija) i Metohija
- Lalatovići, bratstvo u Cerovu
- Lale, Herceg Novi
- Lalević, Slatina, Lalevići i Danilovgrad (Bjelopavlići), od njih su u Mioču (Bijelo Polje), Podgorici, Nikšiću i Kolašinu, kod Podgorice 1492. godine; Donja Kržanja (Kuči); Sutomore (Bar) 1893. godine; Vasojevići ogranak Raketića; Đurđevića Tara i Potpeće (Pljevlja); Pošćenje (Mojkovac), Kruška *Lalevića (Velestovo)
- Lalinović, Bjelopavlići 1614. godine
- Lalić, Bjelice (Cetinje), od njih su u: Nikšićkim Trepčama, Grahovu, Limljani (Crmnica) srodni Vujovića i Lekića u Ljubotinju; Drijenak i Krivošije 1687. godine; Ubli, Morinj i Kuti, Lepetane i Bijela (Boka Kotorska); Zeta, ogranak Maraša; Laće (Bjelopavlići); Meteh (Gusinje); Plav 1850. godine; u Drobnjake doseljeni iz Stoca (Hercegovina) raselili se u: Kutnje Njive (Nikšić) i područno Lukovo, u Bosnu, Grabovicu, Žabljak i Drobnjačko Dubrovsko i kao: Ćutović, oni imaju ogranak Đurđića; Bogaići (Plav) doseljenici od Skadra; Kotor i Donji Stoliv; Crnci (Piperi) kao i: Ankić, Popović, Gligorović i Ćetković, od njih pod Jastrepcem (Srbija)
- Lalići (Vujovići), bratstvo u Limljanima
- Lalićević, Počekovići (Nikšić) grana Maleševaca
- Laličić, Donja Sela i Prekornica u Ljubotinju jesu grana Sarapa; kod Gusinja i Plava i u područnim Lazama, Dolji, Dosuđu i Akanju, Crmnici došli su iz Koća (Kuči); u Podgorici
- Lalović, Bitine, Kruševo i Oćevina (Pljevlja) i Jezera (Žabljak), grana Miljanića iz Banjana (Nikšić), najbliži su Bajčetama i Tošićima; Jablan (Bratonožići), jedni kao: Vukmirović, odseljenih ima u Podgorici i kod Plava; Potarje (1647. godine) i Podbišće (Mojkovac); Krstac (Golija), Nikšić, srodnici Tepavčevića; Golija (Nikšić), od njih su kod Kalinovika; Kiselica pa Jablan (Bratonožići), ranije Ljaljović = Bukumir; Nikšić i područna Straševina, ogranak Ugrenovića 1578. godine; ogranak Radulovića u Rubeža, a jedni u Gornjem Polju (Nikšić); Dragovoljići (Župa Nikšićka) i u Crljenici (Pljevlja). Od njih su Pekić u Drobnjacima; Plužine (Piva), grana Branilovića, od njih su Delić; Rijeka Štrbačka (Višegrad), došli iz Morače (Kolašin); Prijevor (Tivat), došli iz sjeverne Crne Gore; kod Žabljaka 1859. god. doselili iz Oćevine (Pljevlja); Lalovića Brdo i Lalovića Polje (Žabljak); kod Žabljaka (Drobnjak) iz Oćevine (Pljevlja) srodnici Miljanića iz Banjana; Užice (Srbija) iz Tušine (Žabljak); Pošćenje (Žabljak)
- Lalošević - Velje selo, Gornji Orahovac ; opština Kotor (U datom prilogu može se provjeriti validnost porijekla prezimena Lalošević: [1] )
- Lambuljić, Vraka (Skadar), srodni Vukovićima iz Vukovaca, od njih su Đurović u Zeti. Porijeklom su sa Kosova
- Lampadović, Zeta
- Lampre = Lampro, Kotor u 14. vijeku
- Lampred = Lamridi, Kotor u 14. vijeku
- Lampridi vidi: Lampre
- Lampro vidi: Lampre
- Lamprov, 1398. godine u Kotoru
- Lamprok, 1398. gododine u Kotoru
- Lanar, Budva
- Lang, Kotor i Herceg Novi
- Langović (Stopić), Babino, Zaseok, Rogušje (Pljevlja)
- Langur, Karaševina, Ljeljanice i Rogušje (Pljevlja)
- Laniku, Rastiš (Ulcinj)
- Lanić, Herceg Novi i Ulcinj; ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu
- Lanceroti, Tivat, porijeklom su iz Italije
- Lanciger, Kotor
- Laović (Vlahović), Sotonići (Crmnica); Laovića brdo (Žabljak); Ivica (Pljevlja); živjeli u Tušinji odakle su se oko 1830. godine odselili u Užice (Srbija)
- Lapi (Ljapi) vidi: Ljapa, u Fundini (Kuči)
- Lapčević, Ljubotinj (Cetinje)
- Lapčići, Lapčići (Budva)
- Lardić, Kotor
- Larnera, Herceg Novi
- Lasić (Ćanica), Herceg Novi i Dobrota (Kotor)
- Lasica, ogranak Miličića u Drobnjacima; Petinja i Plješevina (Pljevlja), od kojih su kod Čajniča; Nikšić
- Lasković, ogranak Dabetića u Vasojevićima, vidi: Lazarev
- Lasloj (Lavc Loj), Meljine, Herceg Novi
- Laso, u Kotoru
- Lastvić, Kotor
- Lastovljanin, vidi: Medin
- Lastra, u Kotoru
- Lastre, Herceg Novi; Budva
- Latinović, Bjelopavlići, od kojih su u Nikšiću
- Latis, Kotor
- Latić, srodnici Veljića i Vujovića iseljenika iz Peleva Brijega (Podgorica) i nastanjeni u Repovićima (Trpezi), Lagatoru (Gornji Bihor), Bijelo Polje
- Latković, Mrke (Piperi) srodni Buljevićima i Krčkovićima, vidi: Lačković; Kosijeri (Cetinje), potomci Bratića dobjeglog iz Rogama (Piperi); ogranak Kaluđerovića (Pejović) u Kaluđerovićima porijeklom iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje); neki u Bosni iseljenici ranije Martinović u Bajicama (Cetinje); iz Pipera su u: Glini (Krajina), Cazinu (Bosna), Vođicama i Bosanskom Petrovcu i od ovih su u Sjedinjenim Američkim Državama, Lovča (na Baniji), Karlovac, kod Kupresa (Bosna) pa jedni otišli kod Vršca (Banat), Nec (Đakovica), Bijelu (Šavnik) i od njih su u Sevojnu, Užice i Nikšiću; Grbalj i Kotor; Cetinje; u Herceg-Novom; kod Bara
- Latkovići, bratstvo u Kosijerima
- Latkovići, ogranak bratstva Kaluđerovića u Ćeklićima
- Latkovići, manje bratstvo Tomaševića - Martinovića u Bajicama
- Laubans, Bar
- Lauza, Kotor
- Lauran, Kotor
- Laurić, Kotor; Budva i kao: Đurić
- Laušević, Murino (Plav) i kao: Lutovac; Nikšić; Nikšićke Rudine, Nikšićka Trepča, grana Raičevića i prešli u Drobnjake; Piva; Podgorica; kod Budve; Herceg-Novi
- Laušečer, Herceg-Novi
- Laforest, Kotor
- Lacević, Mašnica (Andrijevica)
- Lacman, u Dragašima (Pljevlja) i kao: Dragaš, Kraljeva gora, Vlaovići došli iz Boana (Žabljak), Crnobor i Potpeće (Pljevlja) ovi su iz Risna; Kotor
- Lacmanović (Miailović), iz Boana (Žabljak) prešli u Vlaoviće (Pljevlja)
- Lacković, na Oplencu (Aranđelovac) jesu grana Dabetića (Vasojevići)
- Lača = Leća = Lečia = Leča, u Kotoru
- Lačević, Bjelopavlići 1759. godine; Nikšić; Zeta ogranak Vulevića, a u Podgoricu došli iz Dinoša (Gruda), Tuzi
- Lačić, staro bratstvo u Dugom Dolu (Ćeklići), Cetinje i Njegušima
- Lačković, Koće (Kuči) srodnici Laličića kod Gusinja; Nikšić; Piperi ogranak Petrovića (Miličkovića) iz Lutova (Bratonožići); Podgorica
- Lašević, Murino (Plav)
- Lašić, kod Cetinja; ogranak Rajevića (Dabetića), Vasojevići, od njih su u Lukovu (Nikšić) i kod Mojkovca; Lovricani (Boka Kotorska)
- Laškić, Kosijeri (Cetinje)
- Lašković, Burani i Vrijesko (Paštrovići)
- Leva, Savč (Ulcinj) oko 1400. god. doselili iz Dračevice (Šestani) u Krajini
- Levari, Budva po majci rođenoj na Viru u Brčelima Crmničkim
- Leventić, Kotor 1595. godine
- Lever, Bar
- Leverd, Brčeli (Crmnica); Bar i Ulcinj
- Levkov, Herceg-Novi
- Levr, Bar; Herceg-Novi
- Legat, Kotor
- Legetić, Mrkovi (Tivat)
- Ledinić, Podgorica sišli iz Ledina (Gornjih Gruda), Tuzi
- Ledinjanin, Ledine (Kuči) grana Nenada, od njih su u Tuzima, Podgorici i Radetini (Rožaje)
- Leivoj, Gornja Lastva (Tivat)
- Lein, HercegNovi
- Leka, kasnije kao: Krstić, u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Bar; Rječ (Ulcinj) ogranak Lopičića
- Lekaj, Štuf, Ckja (Ckla), Ulcinj
- Lekačević, u Podgorici
- Lekaši, Cukovići pri Veljem Ostrosu (Gornja Krajina)
- Lekin, Bar; Bratica i Kruče (Ulcinj)
- Lekion, Bar
- Lekić, Šekulari, potomci Komnen barjaktara; u Vasojevićima: 1) ogranak Dabetića; 2) ogranak Dragovića; 3) ogranak Mašića od kojih su u Čivt Hanovima i Novom Pazaru; 4) Kraljske Bare; Podgorica kao: Niković iz Gornjih Gruda grana Akšabanovića; Tuzi; u Zeti: srodnici Vujovića iz Ljubotinja naselili se u Vranj, Golubovce i Berislavce, i njihovi su srodnici u Trnovu, Seocu, Komaranu i Gluhom Dolu (Crmnica), svi su porijeklom sa Kosova; Lješnjani (Podgorica); u Podgorici iz Albanije; Nikšić; Rađevci (Pljevlja); Cetinje; Seoca (Šestani), Krajina, potomci Zefa iz Škrelja (Albanija)
- Lekići iz Donjih Seoca, a ima ih nešto malo na Komarno i Bukovik (Gornja Crmnica). To je što se tiče Crmnice, a Lekića ima i u Vasojevićima (Bare Kraljske) i to dosta poznato bratstvo.
- Lekići, bratstvo u Gluhom Dolu
- Lekići iz Milješa (prilog poslao: Faris Lekić farislekic@gmail.com)
- Leko, Prošćenje (Mojkovac)
- Leković, ogranak Jerinića (Ugrenovića) u Nikšiću, područne Kočane i Župa, od njih su u Bijeloj (Šavnik), Uskocima (Žabljak), Šarancima uz rijeku Taru, Đurđevića Tari, Rasovi i Kričku (Pljevlja); Tršnica (Vraneši) i Pavino Polje (Bijelo Polje) potomci su Lekovića (ranije Ivanovići) iz Ozrinića (Kčevo), Cetinje od njih: kod Nevesinja (Hercegovina) i Užica u Rasovoj i Trešnjici; Gornja Ržanica i Vojno Selo (Plav), kod Gusinja, doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); u Šekularima potomci Komnen barjaktara; Cetinje; Grdovići (Bar); i u Ulcinju iz Boljevića (Crmnica), gdje su matično; Kotor; Sutorina i Igalo, Herceg-Novi
- Lekovići, bratstvo u Boljevićima
- Lekovići, svi koji žive na području Crne Gore, pa i šire su porijeklom iz sela Godinje u Crmnici (prilog Predrag Leković)
- Lekoji, kod Ulcinja iz Albanije
- Lekočaj, vidi: Lekočević
- Lekočević (Lekočaj), u Zatrijebaču (Kuči); Skok (Žabljak)
- Lekper, Arbaneš (Gornja Krajina)
- Lelas, Herceg-Novi
- Lelević, Nikšić
- Leler, kod Pljevalja
- Lelković, Godinje (Crmnica)
- Lelović, područje Bistrice (Bijelo Polje)
- Lelčaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom iz Klimenti (Albanija)
- Lelčanin, potomci vojvode Ljevača iz Šekulara (Gornji Vasojevići) preselili u Klimente
- Lemajić, Nikšić
- Lenac, Kotor; Budva
- Lenica, Ulcinj
- Lenković, kod Žabljaka (Drobnjak) 1551. god.; Uskoci (Žabljak) iz Draževine (Podgorica), odakle jedni odu u Ulcinj, a treći u srednju Dalmaciju
- Lenjica, Bar
- Leovac (Mijatović), ogranak Jaukovića, iz grupe Mandića (Mileševića) naseljenih u Leovo Brdo pod planinom Ljubišnjom, Krće i Čelebići (Pljevlja) i dalje u Zatarju kao: Stevanović; Užice i Beograd iz Brvenice (Pljevlja)
- Leone, vidi: Leoni
- Leonis, vidi: Leone
- Leoni, u Kotoru (12—14. vijek) i kao: Leonis i Serg i Leone; Kotor o područni Muo; Budva
- Leontijević, Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković
- Leopold, Dobrota (Kotor)
- Lepava, Cetinje
- Lepetić, Mokrine, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Lepetana (Mostar); Dodoši (Rijeka Crnojevića)
- Lepović, Mokrine, Podi i Igalo, Herceg-Novi
- Leposavić, Pelinovo (Grbalj) 1614. god.; Konjusi (Andrijevica), ogranak Mijomanovića, Vasojevići
- Ler, Drenovi Do (Zupci), Trebinje ogranak Andrijaševića iz Grahova (Nikšić)
- Lerner, Kotor
- Lero, i kao: Ler, u Boki Kotorskoj
- Lesanj, Kotor u 16. vijeku
- Lesković, Herceg Novi, po nahočetu
- Letis, Kotor; Rose, Herceg Novi; Budva
- Letić, Pljevlja 1895. godine
- Letica, Kotor
- Letiš, Meljine, Herceg Novi
- Leć, u Kotoru 1495. godine
- Leća, vidi: Lača
- Lehan (Lehaneha) Lehaneka = Lehan, Mitrovići (Paštrovići), vidi: Golš = Goleš
- Lecalkić, u Martinovićima (Trepča), Gusinje
- Lec, i, (Leković), Pavino Polje (Bijelo Polje); u Šumadiji ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica)
- Leciliato, Kumbor, Herceg Novi
- Leča, vidi: Lača
- Leči, Lastva Tivatska 9-14. v.; Štoj (Ulcinj)
- Lečia, vidi: Lača
- Lečić, Lečić Greda (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića; Lečića Dolovi (Smriječno) i Borkovići (Piva), došli su 1882. godine iz Foče (istočna Bosna); Vrba, Bobovi, Završje (Potarje); ogranak Ratković iz Banjana donjih prešli u Trebinje (Hercegovina) kao: Milojević
- Lečići, Borkovići 1 kuća, Piva; ustaš od Mostara; slava: sv. Arhandjeo
- Leši, Braiša i Kravari (Ulcinj)
- Lešić, vidi: Petrović (Karađorđević)
- Lešević, kod Vladimira (Ulcinj); Šišovići (Cetinje) 1494. godine; Stanisalići (Podgorica); u Piperima potomci vojvode Liješa; vidi: Lješević
- Lešković, Brgule, Herceg Novi
- Lešnjanin, Plav
- Lešnjak, Veliđa (Berane)
- Lešonjanin, vidi: Lunj
- Lešterović, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića
- Liaria, Rijeka Crnojevića, doseljenici od Skadra (Albanija)
- Libanić (Ljubić), Herceg Novi
- Librić, Kotor
- Livar, Dobra Voda (Bar)
- Liverica, Kotor
- Ligonja, Dobrodole (Bihorska planina), Bijelo Polje
- Lizdek, Podgorica
- Liepopipio, u Kotoru
- Lojanić, Kruševice, Herceg Novi
- Lijari, Šestani i Široke (Primorska Krajina)
- Liješević, Lastva (Petrovac na Moru) polovinom 15. vijeka kao Lješević od kojih su u Podmainama, Podostrogu i Budvanskom Polju (Budva); Gorica (Brdo stijenjsko), Piperi, po čemu i Goričanin. Od njih su u Uskocima - Žabljak i kao: Kaljević; iz Pipera, potomci Krstića iz Zadolja (Rijeka Piperska) odselili se u Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Donjak, pa su nastala od njih i druga prezimena; vidi: Lješević
- Liješevići, bratstvo u Piperima
- Liješnjanin, Meteh i Cecuni (Plav), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); Nikšić
- Lijović, grana Kosorića (Novljana) u Drobnjacima
- Lika, Braiša (Ulcinj)
- Likaj, Ulcinj
- Likić, Likića Do (Piva), ogranak Živkovića (Cerovića) Drobnjaka, od njih su u Gajtanu (južna Srbija) od 1879. god. a drugi su u Pljevljima od 1890. god.
- Likići, Crkvice - Likića Do 3 kuće; Piva; iz Drobnjaka od Cerovića; slava: Sv. Đorđije
- Likičević, Raošići (Tivat), jedni grana Loka a drugi Dubreta, porijeklom od Vučitrna (Kosovo)
- Lika (Liko), Braiša (Ulcinj); Topla, Herceg Novi
- Liko, vidi: Lika
- Likovac, Zavraci (Grana Morača), Kolašin, doseljenici iz Njeguša (Cetinje)
- Liković, Bobovište, Vučibabići u Šestanima, od njih su u Besu (Ulcinj)
- Likorović, Primorska krajina
- Lilivojević, Torin Do (Dučići) uz Klenovac (Srbija) u 17. v. doselili iz Pješivaca
- Lilić, Bijelo Polje
- Limljani, pleme u Crmnici
- Linardović, Muo, Kotor
- Lipljani (Popovići), bratstvo u Cucama
- Lipljanin, Nikšić
- Lipovac, Građani i Dujevo (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena, razgranati; Grahovo (Nikšić), Orahovica (Kotor) i Risan, porijeklom iz Hercegovine; Kotor i područna Ljuta; Nikšić; Ulcinj 1892. god.; Lozna (Bijelo Polje)
- Lipovina, grana Grljevića, Donji Dodoši (Cetinje)
- Lipovine (Grljevići), bratstvo u Bjelošima
- Lipovica, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena
- Lipovci, bratstvo u Građanima
- Lipovci (Ivanovići, Ilići), bratstvo u Zaljuti
- Lirčić, Kotor, po nahočetu
- Lisa, Topla, Herceg Novi
- Lisac, Podgorica
- Lisić, Kotor
- Lisica, 1442. godine kao: Vojinović Podgorica 1838. godine; U Podgorici 1442. godine; Dobra Voda (Bar); Adrovići, Gotovuša, Bučje, Glog, Židovići, Zaostro, Poblaće i Meljak (Pljevlja); kod Rijeke Crnojevića, razgranati; u Kotoru
- Lisicki, Strp (Risan)
- Lisičić (Pelčić), Podgorica, porijeklom od Skopja
- Lisna, Katrkol (Ulcinj)
- Lisc, Mrčeva (Pljevlja)
- Litović, Ulcinj
- Liha, Ulcinj
- Liharović (Lukđonović), Bobovište (Primorska krajina), došli iz Kuča
- Ličina, Korita i Radmaci u Gornjem Bihoru i u Dobrodolu i Kruščici u Bihorskoj planini (Bijelo Polje); Petnjica (Bijelo Polje); Nikšić
- Liška, Šćepoševići, Herceg Novi; Podgorica
- Lović, u Stijeni Piperskoj
- Lovko, Kotor
- Lovović, Budva
- Lovran, Kotor
- Lovrić, Zelenika, Herceg Novi
- Lovrović, Kotor
- Logius, vidi: Longus
- Logo, Boljanići (Pljevlja)
- Lodolić, Kotor, po nahočetu
- Loić, Bar
- Loja, Plužine (Piva), od njih su u Foči (Bosna); Bar
- Lojanica, Nikšić; Đurašići, Sveta Gora i Toci (Pljevlja)
- Lojaničić, Banjani (Nikšić)
- Lojanović, Radovanići (Tivat)
- Lojančić, u Kotoru
- Lojeja, Bar
- Lojović, Goransko (Piva), prešli iz Gacka (Hercegovina)
- Lojčović, vidi: Lojć
- Loka, vidi: Likičević
- Lokar, Herceg-Novi
- Lokač (Pajović), Njeguši (Cetinje)
- Lokas, Strp (Risan) i Kotor iz Šibenika (Dalmacija)
- Lokević, u Trpezima (Bijelo Polje)
- Loketa, Bar
- Lola (Lolai), Stubica (Pješivci), Stubica (Piva); Rastiš (Ulcinj)
- Lolai, vidi: Lola
- Lolević, Bjelopavlići ogranak Pavićevića (Pavkovića); Budva
- Lolin, Banjani 17. vijek
- Lolić, u Paštroviće došli iz Pipera
- Lolović, Draginja i Rastiš (Ulcinj)
- Loma, Sutomore (Bar) 1911. godine; Dragolje (Rudnik), Šumadija iz Crne Gore
- Lombardić (Vitomirović), u peraška naselja doselili iz Bosne; Igalo, Herceg-Novi tu su došli iz Mostara; Rastiš (Ulcinj)
- Lompar, Bokovo (Ceklin), Rijeka Crnojevića, došli su iz Bukovika (Crmnica), istorodni su sa Radivojevićima i Borozanima
- Lompari (Borozani), bratstvo u Ceklinu
- Lompinović, u Kotor došli iz Dubrovnika
- Lompirović, u Zetu došli iz Dobrskog sela (Cetinje)
- Lonara, Sutomore (Bar) 1887. godine
- Lonbranti, u Dulcinio (Ulcinj) 1365. godine; u Kotoru ogranak Drago
- Longa, Budva 1482. godine
- Longus, Kotor 1335. godine i kao: Loigus
- Londrovići, Borkovići 5 kuća, Pivač starosjedioci od Radovića matica Kruševo; slava: Sv. Jovan
- Lonka, Kotor i Muo
- Loncović, Bučje i Crljenica (Pljevlja) gdje su došli iz Drobnjaka
- Lončar, Boljanići, Žin, Krće, Đakovići iz Dabovine i Crljenice (slave Jovanj dan) i Ovrhovine (Pljevlja), ogranak Bajčetića; Krća i Đakovići ranije kao: Vojinović, Žin i Crljenica (Pljevlja); Građani (Rijeka Crnojevića); Klikovići i Čičevo (Trebinje), došli iz Borča (Gacko), porijeklom od Terzića iz Banjana (Nikšić); Kuti (Nikšićka Župa); Beran Selo (Berane) u 18. vijeku došli iz Bjelopavlića; Žabljak na Durmitoru, došli iz Morače, onđe iz Vasojevića; Berane; Šljivansku uz rijeku Taru; Velika (Plav)
- Lončarević, od Milića u Bjelicama (Cetinje) odakle tri brata pređu u Zatrijebač (Kuči) đe su razgranati u blizini: Plava, Gusinja i Andrijevice; Berane, porijeklom su od Prizrena (Metohija); Donje Dragačevo (Srbija), došli od Rožaja (Crna Gora); Podgorica; Bar
- Lončarevići,(Milići) su doseljeni iz Zatrijepča, a dalja im je starina iz Bjelica,iz Katunske Nahije, od čuvenog bratstva Milića.
- Lončari, selo Beranselo, Berane (doselili iz Bjelopavlića u 17. vijeku)
- Lončarić, Škaljari i Herceg Novi
- Lončević, Bar
- Lopar, Fundina (Kuči)
- Loparac, Koći (Kuči)
- Lopatina, Lopatin rupa na jezerima (Ćeklići), Cetinje, od njih su: Drinjak u Hercegovini, od kojih su Dutina, ogranak Drinjac, a u Mirušama uz Trebišnjicu
- Lopatine, staro bratstvo u Jezeru
- Lopaćan, Lopate (Lijeva Rijeka)
- Lopižar, Paštrovići
- Lopica (Lopičić), 1743. godine kod Rijeke Crnojevića
- Lopičić (Lopica, 1743. godine) i kao: Liješević, kod Rijeke Crnojevića, Orujišti i Dodoši i kao: Stevanović = Stefanović, doseljenici iz Pipera, vidi: *Liješević; Cetinje; kao: Lopičić u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
- Lopičići, staro bratstvo u Ceklinu, Riječka nahija
- Lopoćanin, Lopate (Lijeva Rijeka) potomci Raja Vasova-Vasojevića, rodonačelnici više vasojevićkih bratstava
- Lopušina (Janković), ranije Jokanović, grana Gavrilovića (Trebješana ispod Trebjese) - Nikšićana, nastanjeni u Strugu i Sirovcu (Drobnjaci) i drugim mjestima
- Loreniević, Škaljari (Kotor)
- Lorenc, Herceg Novi
- Lorenceović, u Špiaru (Zetor) iznad Kotora
- Loreo (Lorea), Kotor
- Lorko, Peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore
- Loro, Bar
- Lorović, bratstvo u Limljanima
- Loronc, u Kotoru
- Lorsa, Kotor
- Loti, Kotor i Budva
- Loć, Kotor
- Louć, Kotor
- Lohaja, Bar
- Lohja, Štoj (Ulcinj)
- Loši, Rečj i Salč (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija)
- Lošin, Paštrovići (u 17. vijeku), neki su prešli u Krtolska naselja (Grbalj) kao: Ban
- Lubarda (Lumbardić), Donja sela, Vignjevići u Ljubotinju doselili iz Herceg-Novog, jedni pređoše u Ulcinj 1890. godine; Šušanj (Bar); Cetinje; Podgorica; Berislavci (Zeta); Jasenovo Polje i Šipačno (Nikšić); Grahovo (Nikšić) ogranak Vujačića, starinom iz Kuča, od njih su u Pivi, Goliji i suśednim Banjanima
- Lubarde, bratstvo u Ljubotinju
- Lubardić, grana Lubarda; Herceg Novi
- Luberalica, Herceg Novi
- Lubinić, Dubrovsko (Šavnik), jedni su preselili u Bosnu
- Lubić (Libanić), Herceg Novi
- Lubiša, 1689. godine u Paštrovićima, vidi: Ljubiša
- Lubišić, Cuce (Cetinje) 16. vijek
- Luboder, Bandžovo Brdo (Rožaje), oni su iz Dapsića (Berane); Berane, porijeklom iz Drobnjaka
- Luburić (Lubira = Lubina), ogranak Vujačića; Nikšić i područni Banjani (Velimlje) doseljenici iz Hercegovine; Nikšićko Prekovođe, ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić); Zlostup (Golija), Nikšić, prešli u Goransko i Plužine (Piva)
- Luburići, Piva: Plužine 2 kuće, Goransko 1 kuća; iz Rudina u Goliji, starinom od Vujačića sa Grahova; slava: sv. Nikola
- Luvrenčević, naseljeni kod Perasta, došli iz Hercegovine
- Lugonja, Žabice (Stolac), Hercegovina, došli iz područne Ivice, ogranak Milosavića od Herceg Novog
- Lugunov, Podgorica
- Ludok, Nikšić
- Lužina, Kasindoli (Pljevlja)
- Lužnica, Velimlje (Nikšić) u 14. vijeku, prešli u Miloševiće i Pivu, pa jedni i kao: Kordić, Koljenšić i Kužić
- Lui, Prčanj, Škaljari (Kotor)
- Lujanović, Cetinje 1837. godine
- Lujnić, Zabrđe, Herceg Novi
- Luka, Ulcinj
- Luka (Luha), Kotor
- Lukajić, Repoza u Primorskoj krajini
- Lukarakis, Ulcinj (1912. godine) došli iz Drača (Albanija)
- Lukarević, Kotor došli (oko 1350. godine) iz Dubrovnika
- Lukari, Ulcinj 1436. godine
- Lukarić, u Ulcinju i Dubrovniku 1312. godine
- Lukač, Riđani (1435. godine), Nikšić; Zovine u Cucama (Cetinje) i kao: Batrićević; Luke (Kolašin); Nedokusi (Šljepošnica), Čeoče i Bnaje, vidi: Bukvić; Bistrica, Boljanine, centar Bihora (Bijelo Polje); Bijelo Polje; kod Rožaja
Lukačević, Podgorica, došli iz Ubalaca (Kuči), drugi iz Cuca (Cetinje); Srpska Bjelastovica, Berislavci, Vranj, Golubovci (Zeta) i u Podgorici jesu ogranak Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom su iz Kosova. Od njih su u tim mjestima Dervanović i Seknić; Nikšić; vidi: Lukić; Gouša u Bihoru (Bijelo Polje); Kamenica (Skadar) iz Crne Gore
- Lukatel, vidi: Luketeli
- Lukačić, Bar
- Luketeli (Lukatel), doselili se (u 17. vijeku) kod Herceg Novog iz Mletaka
- Lukencija, Njeguši (Cetinje)
- Luketić, Vrba, Sveti Stefan (Paštrovići); Budva 1876. godine; Podgorica; Nikšić
- Lukin, Kotor; Budva; Srpska Crnja (sjeverni Banat), ogranak Davidovih, porijeklom iz Crne Gore
- Lukić, Bijelo Polje i okolini (Polimlje), jesu od Berana; Vranj i Berislavci (Zeta) ogranak Mojanovića, vidi: Lukačević; Podgorica; Miljevac (Sutomore), Bar, pa se odselili u Sjedinjene Američke Države; Paštrovići; Kunjice i Buronje (Podgorica) pa jedni odseliše u Krnjice (Primorska Krajina); i Bijelo Polje (Zeta) istorodni su; Budva, porijeklom su iz Obrovca (Trebinje); Krute i Salč (Ulcinj), a u područnoj Kolomzi i Bratici, porijeklom iz Trimova Dola (Pelev Brijeg), Bratonožići, od njih su u Repezi (Ulcinj) Đurperovići, a od ovih Đonovići u Baru, pa Kodić i Vučetić (Podmožura), Bar; Kotor; kod Gusinja i Plava su ogranak Radonjčića - Vujoševića iz Kuča; Dobrota (Kotor); Lepetane (Tivat); Cetinje; Kozice (Mojkovac); Prnjavor u Lepenici (Srbija) porijeklom iz Crne Gore; u Piperima
Lukovac, Lukovo (Nikšić) ogranak Prorokovića iz Lukova (Rovca), porijeklom iz Njeguša (Cetinje), od istih u Starču (Morača), Mletičku i Sirovcu (Drobnjak) i rnovice (Gacko), Hercegovina; kod Bijelog Polja i Berana; Prčanj (Boka Kotorska) Luković, Zagrađe i Miljevci (Sutomore), sišli iz Tomića (Crmnica) i kao: Rahinić = Rakinić; Krtole (Tivat) 15. vijek, jedni su od njih u Prčnju, Bogdašićima i Muo (Kotor) i Gornjoj Lastvi (Tivat); Slijepac (Mostar) ranije Marković iz Morače; Škaljari (Kotor); Mul (Tivat) porijeklom iz Hercegovine; Kotor; Šušanj (Bar); iz Obrovca (Trebinje); Budva; Kruče i Kruta (Ulcinj); Orahovo (Kuči) ogranak Radonjčića-Vujoševića, od njih su kod Gusinja i Rudom Polju i Metehu (Plav); Vranj (Zeta); Kaluđerice (Pljevlja); Bistrica, Lozna i Resnik (Bijelo Polje); Azanja i Godijevo (Bijelo Polje); ranije Vukajilović, od kojih su jedni u Zaklopači (Podibar) i Peći (Metohija), Sjenici (Ras), Vasiljevcu (Ivanjica), Srbija i Petropolju (Gruža), Kragujevac; Gajtan (južna Srbija); Prevlaka i Kotor 1187. god. i do 16. v.; Kosovo (Stari Dvori) iz Kuča
- Lukoj, Braiša (Ulcinj)
- Lukojević, Kotor oko 1440. godine
- Lukolić, Bijela, Herceg-Novi, ranije Šerović iz Zalaza (Njeguši), Cetinje; u Lastvu Tivatsku došli iz Stare Crne Gore; Gornji Murići (Baraići), Donja Krajina, odatle su neki sišli u područni Zuos i Repizu; Metoh i Prijevor (Plav)
- Lukonjić, Gornji Murići, Gornji Šestani i Zuos (Primorska krajina)
- Lukočić, Bar
- Lukrecija, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i Zalaz (Kotor); Kotor; Spič (Sutomore), Bar porijeklom iz Stare Crne Gore; Cuce (Cetinje), Pješivci i Nikšić i kao: Maruga
- Lukrecije (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
- Luksa, Kotor (1430. godine) doseljenici iz Feltre (Italija)
- Luksija (Silvesterović), Kotor
- Lukčević, Podgorica
- Lukšić, Boljevići (Crmnica) i Sutomore (Bar) 15. vijek; Budva ogranak Bečića; u Paštroviće došli iz Lješkopolja (Podgorica); Kotor
- Lukšići, bratstvo u Boljevićima
- Lukšići, bratstvo u Šušnju
- Lulaš (Stojanović), Zagarač (Danilovgrad)
- Lulaši - Stojanovići, bratstvo u Musterovićima
- Lulić, Mide, Kolomza i Donja Briska (Primorska krajina), oni su ogranak područnih Karanikića; Herceg-Novi
- Lulđurović, Grude (Tuzi), srodnici Beriša i Vuksagelića
- Lulović, Kolomza (Ulcinj)
- Lumanović, Podgorica, srodnici Ravništana iz Pipera
- Lumbardić, vidi: Lubarda
- Lumović (Ljumović), Piperi, porijeklom iz Lutova (Bratonožići), grana Đurovića; Podgorica i Ulcinj
- Lumpe, Herceg-Novi; Kotor
- Luna, Kotor
- Lunačević, u Podgorica
- Lunbardić, u Ceklinu (1719. godine), Cetinje
- Lunić, Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Kotor, po nahočetu
- Lunj (Lešonjanin), Dobrsko Selo (Cetinje); Tomići (Crmnica) 1523. godine, kod Bara; Vladimir (Ulcinj); Velje Selo (Ulcinj); Ulcinj
- Lunjevica, u Lunjevici (pod Vojnom), Šumadija ogranak Milićevića, porijeklom od Nikšića
- Lupor, Kuti, Herceg Novi
- Lupulov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ranije Martinov, vidi: Markov
- Lusica, Dovoli (Pljevlja)
- Lutinović, Paštrovići, doseljenici iz Hercegovine
- Lutovac, iz Lutova (Piperi) su u Lutov (Varšavska oblast), Poljska, vidi: Lutovac (Đurović) i Lutovac (Raslavić)
- Lutovac (Đurović), u Piperima iz Lutova (Bratonožići); vidi: Lutovac
- Lutovac (Raslović), Dapsići i Zagrade (Berane); Lozna (Bijelo Polje), doseljeni iz Lutova (Bratonožići); ogranak Đurovića u Piperima, onih što dođoše iz Lutova (Bratonožići), od njih su Jakovljević i Čubrović
- Luhić, Lepetane, Herceg Novi
- Lučev, HercegNovi
- Lučinski, Cetinje 1787. god.
- Lučić, srodnici Banovića grana Klenčana u Banjanima (Nikšić), u 15. v. doselili se od Visokog (centralna Bosna) a tamo iz Klenka (Srijem), gdje su njihovi preci došli od Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Perastu, Krtolama (Tivat) 16. vijek, Stolivu, Podima i Sutorini (Boka Kotorska), u Pivu, pa na Glasinac (Romanija), i u Sjedinjenim Američkim Državama; Liješće (Rogatica) iz Gornje Bijele (Šavnik) od Vućića; ogranak Lazarevića iz Dubočaka (Nikšić) prešli u Previš (Drobnjak); Šavnik, doseljenici iz Risna, neki odselili u Slavoniju; Škaljari (Kotor) i kao: Lučić - Vukašinović; Cetinje; Sviništa, Pobori, Maine i Brajići (Budva) i u varoši ranije Lušić sa ogrankom Bubić i Bečić, porijeklom iz Stare Srbije. Od njih su u Bjut Montani (Argentina) i Podgorici; u Bjelopavlićima i kao: Raičević, Bobovo, Krće, Meljak i Crljenica (Pljevlja), ogranak Arsenijević, kao što su Dumljani i Dudakovići, iseljeni u Srbiju; Kanje (Bijelo Polje); Donji Stoliv (Tivat); Kotor; Savina i Lučići (Sutorina), Herceg-Novi (17. vijek) iz Drobnjaka; Brani Do (Nikšić) ogranak Ćorovića, neki su prešli u Uskoplje (Trebinje) sa srodnicima Kužićima, Polićima i Soknićima; Zabrđe i Kalušići (Pljevlja) ogranak Jokića, grana Miloševića iz Bijele (Šavnik), vidi: Milošević
- Lučići, bratstvo u Vrbi
- Lučići, Piva (Goransko sa Sinjcem 16 kuća); starosjedioci - Sinjac; slava: Sv. Jovan
- Lučići, bratstvo u Banjanima, a ima ih i u Pivi
- Lucđonović (Lucđon), ogranak Čekovića (Junčevića) grana Hota kod Tuzi
- Lucević, Bonkeće, Zatrijebač (Kuči) i Gusinje; Plav
- Luš, Bar
- Lušić, kasnije Bečić u Paštrovićima, iz Stare Srbije, vidi: Lučić i Lukšić; Kotor; Lastva (Tivat)
- Luštičić, Herceg Novi[1]
Viđi još
editReferenece
edit- ↑ [www.montenegro.org.au/L.html L] (Pristupljeno 06.08.2019.)