Budizam je religija nastala u Indiji u VI vijeku prije nove ere. Za razliku od abrahamskih religija (judaizam,hrišćanstvo,islam),u budizmu ne postoji koncept boga.Osnovna ideja budizma je da su sva osjećajna bića podvrgnuta besmislenom krugu neprekidnih rađanja i umiranja,što se na sanskritu naziva Samsara. Taj rđavi tok stvari nije samovolja nekog gnjevnog božanstva veđ posljedica aktivnosti samih živih bića (karma). Centralna figura budizma je Sidarta Gotama,nazvan Buda,"probuđeni". Rođen je u mjestu Kapilavastu na granici sa Nepalom oko 566.godine prije nove ere.Po predanju, Sidarta je bio kraljevski sin i predodređen da i sam vlada,ali su ga prizori ljudske patnje naveli da napusti dom i počne isposnički život. Nekon deset godina upražnjavanja krajnje surovog asketizma, u jednom prosvjetljujućem trenutku shvatio je ispraznost takve prakse,korijene ljudske patnje i čitav kauzalni lanac bitisanja. Počeo je propovijedati srednji put, između krajnosti udovoljavanja čulima i asketizma.Svojom prvom besjedom u parku jelena kraj Benaresa uspio je pridobiti nekolicinu asketa za svoje učenje. Buda je po mnogo čemu revolucionaran mislilac. Odbacuje kastinski sistem,rituale,prinošenje žrtvi bogovima, i tvrdi da čovjek sam može postići spasenje.Promjena je suština stvarnosti.sve,teče,sve se mijenja,ne samo pojave u prirodi i naše tijelo koje vremenom stari i propada nego i samo naše Ja.Ništa nije trajno,ni za šta ne mogu reći da je moje,ne postoji nikakva trajna srž u stvarima. Jedini izlaz iz začaranog kruga postojanja je nirvana.Ovaj izraz je oduvijek fascinirao ali i zbunjivao zapadnjake. Etimološki,nirvana bi se mogla prevesti kao hlađenje, iskorjenjivanje groznice strasti koja nas okiva gvozdenim lancima uzročnosti Da bi se postigla nirvana,neophodno je slijediti osmostruki put,koji se sastoji od tri glavna činioca,a to su moralnost,mudrost i meditacija. Meditacijom čovjek postiže uvid u transcendentalnu stvarnost koja leži iza fenomenalnog svijeta i tako se oslobađa okova patnje. Buda je živio skoro osamdeset godina i u brojnim besjedama objašnjavao sve detalje svog učenja.
Ipak,poslije njegove smrti,pojavile su se razlike u tumačenju nekih stavki budističke doktrine što je dovelo do nastanka različitih škola. Osnovna podjela je na hinajana i mahajana budizam. Hinajana (ili malo vozilo spasenja) je rasprostranjena u južnim dijelovima Indije , na Šri lanci,Burmi I Tajlandu, dok Mahajana obuhvataTibet,Kinu,Koreju i Japan. Odlika Mahajane je veća prilagodljivost lokalnim vjerovanjima,doktrina o iznenadnom prosvjetljenju (posebno u Zen školi),pribjegavanje tantričkim i magijskim praksama,što je posebno izraženo u tibetanskom lamaizmu.Po procjenama,na svijetu postoji oko 500 miliona budista što čini otprilike 7% svjetske poulacije.