Bodin, takođe u istoriografiji i pod imenom Konstantin Bodin (grčki Κωνσταντίνος Βοδινός, latinski Bodinus, Constantin Bodinus), iz dinastije Vojislavljevići, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj istoriji, vladao Dukljanskom kraljevinom od 1082. do vjerovatno 1100. godine.
Naslijedio je prijesto od oca Mihaila, prvoga dukljanskoga kralja (Sclavorum Regi ili Kralja Slovena).
Kliment III, protivpapa, 8. januara 1089. potvrđuje Bodinu kraljevsku titulu njegova oca Mihaila. On tada Bodina tituliše u pismu:
- regis Bodini gloriossimi
- Bodina, veleslavnoga kralja [1]
Olovni pečat dukljanskoga kralja Bodina pronađen je u Arheološkom muzeju u Istanbulu. Javnosti je pokazan 2008. godine.[2] Otkriće možda predstavlja prvorazredni događaj za proučavanje crnogorske medijevalistike, sfragistike i cjelokupne crnogorske nacionalne povijesti.
Na prednjoj strani pečata nalazi se poprsje Svetoga Teodora koji u desnoj ruci drži koplje, a u lijevoj štit, a u središtu prikazan je biser od kojega se prema rubovima štita šire zraci. Jednim dijelom oštećeni kružni natpis na prednjoj i zadnjoj strani pečata na grčkome jeziku glasi:
- Konstantin, protosevast i eksusijast Duklje i Srbije[3]
U originalu:
- καὶ ἐζουσιαστ(η) Διοκλίας (καὶ) Σερβ(ίας)
Po smrti Bodinovoj, naslijedio ga je njegov sin Mihailo.
Vanjske veze
edit- Borba Vizantijaca sa Normanima kod Drača i držanje Bodina (1081)
- Dukljanski kralj Bodin uznemirava Normane (1083)
- Papa Kliment III Vilbert daje nadbiskupski plašt Petru, biskupu barskome (8. januar 1089.)
- Papa Kliment III 1089. piše barskom nadbiskupu Petru
- Dukljanski kralj Bodin i Dalmati napadaju vizantijske oblasti
- ↑ O dukljanskim kraljevima, faksimili dokumenata
- ↑ Jean-Claude Cheynet, La place de la Serbie dans la diplomatie Byzantine à la fin du XI e siècle, Zbornik radova Vizantološkog instituta , XLV, Beograd, 2008, str. 89–9.
- ↑ O Bodinovom pečatu pronađenom 2008. godine