Wp/cak/Ri q'ojom

< Wp‎ | cak
Wp > cak > Ri q'ojom

RI Q’OJOM

Re' jun ruk'oxomal ri q'ojom Tilïm Che'.

Ri q’ojom nok pa ach’akul pa awi’, pa ak’ux. Toq nawak’axaj ruk’oxomal ri q’ojom, ri ak’ux nuna’ jun ütz, jun jeb’el kikotem. Ri ach’akul po awaqän k’o b’ey, ruyon nisilon pe’ toq xraxaj ri q’ojom. Toq nawak’axaj ri q’ojom, ri xamanil rik’in ri kaq’i’q’  yeb’iyïn juna’m, yexajon nkipo’ ki’ xa jun.

Toq nawak’axaj ri kan e utzilej taq q’ojom, ri ruk’oxomal kan ki’ ri napon panaxikin. Natz’apej ri awäch to nana’ chi ri k’oxomal napon awik’in achi’el jalajoj taq b’onil. Toq natz’apej awäch ri q’ojom yaruq’etej, che uxlanib’äl yarunojsaj. Ri kaq’iq’ najiq’aj, kan ki’ kan nunojsaj ri ach’akul. Ri awuxla’ nuch’ojch’ojrisaj ri ak’u’x, ach’akul, awi’.

Toq yasamëj,  k’o k’ïy ri nab’än chupam ri q’ij q’ij. Toq nawak’axaj ri jun q’ojon kan napon panak’ux, naya’ k’ïy ru chuq’a richin ütz ta nawak’axaj. Nana’ chi ri asamaj kan nib’iyin, nupo’ ki’ ak’u’x richin yasamëj pa ajowab’äl.      

Ri q’ojom nujäl ak’ux, toq at yawa’, at k’o chupam jun nïm po ko’öl b’i’x. Ri nawak’axaj ruk’oxomal ri q’ojom, ri ak’ux nikikot pe’. Ri b’ix nib’e, ri q’ojom achi’el ta jun aq’om richin ri aq’axomal. Ri q’ojom nuya’ pe kikokemal chire ak’u’x.

K’ïy b’ey panawi’ ri achike’ na ch’ob’, man ütz ta’. K’o b’ey k’ïy ch’ob’onïk nab’än ruma’ nakanuj jun b’ey richin nawil ri kikotem. Toq ütz ri q’ojon nawak’axaj ri ach’ob’onik nujël, nupo’ ri ütz. Man kan ta k’o chi nakanuj rub’eyal, ruyo’on nukanoj rub’ey chi re’ yakikot, re’ ronojel ri man ütz ta’ ri nach’ob’ nujäl ri’ nupo’ utziëj ch’ob’onïk.

Ri wakami’ k’o k’ïy kiwäch jalajöj taq q’ojom, jalajöj taq k’oxomal. K’ïy taq q’ojom man eq’ojon ta chïk, ruma’ xkisäch ruk’u’x, ruk’oxomal,  ri qitzij nana’ nab’ij, ruch’ojch’ojil, rukikotemal,  ruq’axomal ri nawak’axaj chuqa’ ri nab’än  ri q’ojom. Kami ronojel ri’ xa xsachatäj.


Chu pam ri utziläj q’ojom, man k’o ta na b’ey ri pwäq, man k’o ta chi nab’ananäj ta. Wakami k’o q’ojomanela’ chi skimestaj achike’ ruk’u’x, runa’ik, runa’oj, ri ruk’wan, ri nuk’äm pe,  ri nuya’ kan ri q’ojom.  Wakami xa k’o b’ey riq’ojom nuya kan, itzelal, q’equm, man ütz na’oj pa qawi’, pa qak’u’x, pa qana’oj. K’o b’ey nuya’ kan q’axomal, itzel taq tzij, itzel taq ch’ob’onïk, k’ïy b’ey nutzeq rukamelajinem chirij ixöq, chirij sinanïk. Manäq ruk’ojlem nuya’ kan chijri k’aslem. Nukamisaj ri achike’ oj röj.

Ütz ta niqetamaj niqacha’, niqakanoj chupam ri ronojel taq  q’ojom e k’o, ri utzilëj taq k’oxomal. Ruma’ k’o k’ïy taq q’ojom choj yojruq’ol. Ütz niqak’axaj po man qaya’ ta ri qaxkin chi rij achike’ nub’ij, achi ke nirajo’ nuyakan pa qawi’.

Pa tijonïk kisamajin k’ïy chij ri jalajoj na’oj nuyakan ri q’ojon pa ruwi’ ruk’u’x ri winaqi’. E k’o jalajöj taq tijonïk, taq samaj ri yech’o yech’ob’om, ri nikikanuj pa ruwi’ ri q’ojom ri achike rub’atz’ rumolob’äl k’o ri winäq rik’in ri q’ojom.

Ri ixöq Violeta Hemsy de Gainza xutzib’aj pa jun ruwuj chi ri q’ojom napon pa ruwi’ jun jun alaxel. Ri alaxel nuna’ yan ri q’ojom toq majani’ xaläxta. Rij’a’ nub’ij chi achike’ q’ojom xraxaj ri alaxel toq k’a k’o pa rupam ri te’ej. Ja ri xraxaj ja ri’ nuk’än, nuto’, nukanoj rub’eyal ri ruk’aslem taq ri alaxel k’a nik’ïy k’a ta xtapon pa k’ïy rujuna’ ruk’aslem. Ja ri’ ri na’oj k’o pa kiwi’ ri winaqi’ ri aj juk’an ya’.


Pa qiximulew, qati’t qamama’ nkib’ij chi ri q’ojom ja ri’ ruk’oxomal ri qate’ ruwach’ulew. Ri q’ojom ri ruk’oxomal ri taq chikopi’, ri ronojel e k’o pa ruwi’ ri qate’ ulew. Pa qana’oj ri q’ojom yojrutun rik’in ri ruch’uq’a ri ulew, ri kaj.

Ri moloj Ruk’u’x nub’ij chi ri q’ojom naläx pa qach’akul, pa qaxkin, pa qak’u’x. Re nub’än chi niqatz’uk ri q’ojom, chi yojb’ixan. Ri q’ojom rutemen rik’in ri ojer kik’aslem ri qati’t qamama’, rik’in ri chikopi’, rik’in ri qatinamït, qaruwachulew chuqa’ k’inri kajulew.

Tiqak’axaj tiqab’ana’ ri q’ojom. Pa qochoch, kik’in qachalal, pa juyu’, pa taq raqän ya’ richin qatinamit, chin roj, chin qak’u’x, richin ri k’aslem, richin ri xamanil, ri ronojel achike nqana’ nqatzu. Richinta ke ri’ ri qa k’u’x nikikot  ta. Tikaqanoj tiqaxaj, ri ütz k’oxomal, ri ütz q’ojon. Kojkikot ruma’ xajun xtiramaj oj k’o wawe’.