Wp/cak/Ri ak’wala’

< Wp‎ | cak
Wp > cak > Ri ak’wala’

Ri ak’wala’

Ri samaj ki chapon ri ak’wala’ chupam ri Iximulew.


Jun nïm k’ayewal xuchäp ri ritz’uk (revolución) q’ayi’s k’ib’anoj (industriales), tikirnäq pe chupan ri Inglaterra pa runik’ajal ri ok’ala’ waqxaqlajuj, xya’ox rutz’aqat juchuy ak’walala’ pa samaj richin yesamäj chupam ri e b’anob’äl chuqa’ ri ya’ab’ajb’äl (minería).


Chuqa’ e chapon chwa’ uchuqa’ ri yesamäj majun nikitz’et ta wi k’a e kokoj tal, junan ri samäj ya’on chikiwäch ri ak’wala’. Chuqa xkimej ri ch’ojinem richin ye’ok ak’wala’, majun ramaj ta richin yetze’enta, chuqa majun ramaj ta richin yek’astan achiel ri ki k’aslem ri konojel ak’wala’.


Re na’oj re niqil chupan jun nab’ey tzij richin jun wuj rub’i’ samaj ak’wala’ chupam ri Iximulew, nab’ey taq rupam ch’ab’äl, xna’ox richin rich’ojib’äl richin ri samaj.

Re jun na’oj re xtz’ukutej pe ruma’ richin yechajixta ri samajela’ ruma’ janila q’axwi’ (abuso) xok ri q’atonem ruma ri samaj ri ak’wala’.

Re jun k’ayewal chapatajnäq chupam ri qa iximulew, ruchapon ronojel ri samaj ri ak’wala’, chi ri nab’ey re taqotzij chirij ri samaj ki talum pe k’a pa Francia e Inglaterra, chupam ri juna’ 1840, xe pixanem pe ki k’amom pe rub’eyal richin man yesamaj ta ri ak’wala’ ri k’a ri waqxaqi’ ki juna’ chupan ri jalajoj b’anab’äl chuqa ri ak’wala’ ri k’o lajuj ki juna’ man ruk’amon ta yesamaj pa taq mina.


Re jun tz’ib’anem re ru tunun ri rik’in ri tzu’b’äl samaj decente, ri xya’ox rutzijol nab’ey ri ruk'u'x lema' richin ri ixöq samajel, k’o ajilab’äl nilitaj pa ruxaq k'a'm www.asies.org.gt.

Re junn samaj re ki samajin ri Unión Europea. Ruma chuqa ri jun achin samäj pa ruwi’ re jun wuj re, rub’i nojk'ayel Julio César Prado, re wuj re nuk’ut jun utzulej rutz'etonem ri runuk’ulem samaj ri nuya’ ruk’ayewal kichin ri ak’wala’ chupam ri Iximulew re chuqa xilitäj chupan ri tijob’äl ruxe'el tzij richin ri, retamab'ali tzij INE.

Re jun samaj re xb’an chupan ri juna’ 2014

Re jun retamab'ali tzij re xb’än chupam ri IXIMULEW

Iximulew e k’o

37.7% yesamäj ri a’wala’ ri majun yetojta’

60 % yesamäj e k’iy winaqi, po ruma’ ek’o ak’wala, alab’oni’ yesaman kik’in kite’ kitata’ chupam ri k’ayb’äl, chuqa pa taq juyu’ chupan re jun smaj re majun ütz ta yetoj chi kijujunal, chuqa yetoj k’a jantäq na.