Wp/cak/Ri Aq’om q’ayïs

< Wp‎ | cak
Wp > cak > Ri Aq’om q’ayïs

E k’o k’ïy q’ayis pa Iximulew. E k’o q’ayïs pa taq jay, re’ janila ütz na tz’ët; re’ che’ q’ayis, yalan jebël. Chuqa’, e k’o q’ayïs richin qaq’utum, janila’ ilinel al.

Ri aq’om q’ayïs, ütz richin qaraxnaqil. Chupam ri jun molaj e k’o ri rora, ri kotz’i’j aq’om, ri kiläj aq’om, K’aspar che’, Saqixaq, chuqa’ ri

Ronojel ri aq’om q’ayïs yalan ütz richin qaraxnaqil chakulaj, ojöb’, q’ab’arel richin ak’wala’. Qate’ qamama’ jantape’ ye’okusan ri aq’om q’ayïs richin ri yab’il.

Kotz'ij aq'om/Manzanilla

Matyox chi re qat’it qamama’, röj etaman ri rub’eyal nqokisaj ri aq’om q’ayïs. K’ïy winäq nkokisaj re taq q’ayïs, ruma’ e k’o pa juyu’, pa jay chuqa’ pa k’ayb’äl.

Ri qana’oj yalan okel.


Ri eya' /Pericón

¿Achike nik'atzin chawe re q'ayïs re'?

Nraq'omaj q'axon pamaj, ja re' na tij toq niq'axom apam chuqa' rusipojinäq pamaj.


Ru kusaxïk: xa xe nitzäk  pa jun ti b'ojo'y oxi' taq raqän, k'a ri' toq xroqon yan naqüm qa ri ruya'al, oxí b´ey pa jun q´ij.


Ri rora/Ruda

Ru kusaxïk:

Ri q'ayïs re' naqusaj taq naq'axon a pan, choj nab'uq'ij ri rora.

Niq'atzin richin ruwawinäq chin ri akwäla', na joq' rub'i' na qobisaj chirij ti akwäl.


Ri kotz'ij aq'om/Manzanilla

Ru kusaxïk:

Xa xe' ni tzäk pa jun b'ojoy, kari' toq xroqon nayaq'a pa jun xti xara, chuqa' nayaq'a kab' cera.

Toq tew chik, ya qüm ri ruya'al, ka'i' b'ey pa jun q'ij.


Arnica

Arnica

Ru kusaxïk: Sokotajik: narokowisaj jun ka´i´ raqän k´a ri naya´chirij ri asokotajik.

Ruqäxon ach´akul: K´o chi nakäch ruxaq k´a ri naya´chirij ri achakul akuchi niqáxon.

Rub´anikil ri aq´om: achi´el ichaj jisjik ruxak chuqa´setesïk jub´a. Ri rukotz´ij nïm chuqa´ q´än, Chöj ri raqän toq ri ruxaq nikiy k´o taq rusumal po eqal eqal yetzaq el. Nikotzijan ronojel ri juna.