Wp/cak/Qach'umilal

< Wp‎ | cak
Wp > cak > Qach'umilal

Maya’ Cholq’ij - qach'umilal edit

Ri cholq’ij, ja ri qati’t qamama’ xkiya’ kan ri  ojerna’oj, ri tz’eteb’alnqatz’ët chupam ri ab’äj akuchi rije’ xetz’ib’an pa juna’ Juq’o’ juk’al (500) A.C. chupam ri tinamït Zapoteca chupan Oaxaca, chupan ri Peraj chin Monte Albán chuqa’ San José Mogote. Jun ka’i’ oxi’ k’oxtumkik’wam ri cholq’ij, k’o pa tinamït San Bartolo, Petén chuqa’ Kaminal juyu’ pa Ixmulew.

Chupam re’ k’o jun nïm na’oj ri xkisipaj kan ri qati’t  qamama’

Jun. Juk’al kib’i’ ri q’ij, kik’wam jun cholajem, po k’o b’ey nujel ri’ ruma ri jalajöj taq ch’ab’äl chin ri tinamït, po ri na’oj k’o chupam junan.

Ka’i’. Ri ajilab'äl xaxe rik’in ri jun k’a paoxlajuj ja ri’ ri uchuq’ab’il ri nib’e rik’in ri ch’umilal. Taq niqatun ronojel re re’, nuya’ oxlajk’al (260) na’ojib’al, ja ri’ ri q’ij chin ri cholq’ij.

Ruxel ri Maya’ Cholq’ij edit

Chupam jalajöj ramaj, ri nikib’ijchixaxe jun Maya’ Cholq’ij, ja ri’ xuya’ k’ïy sachoj, powakami manxaxeojer kan. Chupam ri ojer tzib’ chuqa pa retal k’aslem k’o jun peraj ramaj akuchi nqab’il jun peraj akuchi k’o re cholq’ij re’

Ri Cholq’ij o Tzolk’in (Oxlajk’al(260) q’ij chupam ri Cholq’ij).

Ri Ab’ o Haab’ ( waqxaqlajk’al wo’o’ q’ij) chuqa ri kaji’Mam.

Cholab’ o Choltun.

Serie de 9 “Señores de la noche”.

Ri Cholq’ij chin ri ik’ ( ik’ chin juk’al b’eleje chuqa juk’al lajuj q’ij).

Cholq’ij chin ri kaq’o’ b’elejlajuj.

Cholq’ij chin oxk’al oxi’ q’ij.

Ajilanem ri chin juna chin ri juq’o’ q’ij.

Toqmajunawetamanta ütz ri jalajöj rukusaxik ri Cholq’ij, nuya’ jalajöj na’oj chuqa’ man pa rub’eyal ta nukusaj ri Cholq’ij. Re k’ayewal re’ xtikir taq xepe ri kaxlani’ pa Iximulew, ruma chupan ri peraj ramaj re’ yekiya’ Itzel taq na’oj chike ri ketaman rukusaxik, ri ronojelna’oj pa ruwi’ ri Cholq’ij. Roma ri’ rije’ nikitz’ët re na’oj re’ Itzel  chuqa man chin ta ri Tyox.

Roma ri k’o chimani’ nikamisëx ri na’oj chin ri Cholq’ij ruma k’o k’ïy na’oj richin ri maya’ b’anob’al, ri xetikirxek’ase, pok’Ïynrajo’chixtik’is re na’oj re’, majunxetikir ta ruma’ xkiq’etruchuq’a’ chin qab’anob’al.

Ruma’ ri jalajöj taq k’ayewal, ri ajq’ijab’ majunxetikir ta xkik’ut  ri jalajöj taq na’oj chike ri ak’wala’, xtani’ alab’oni’, ruma ri jalajöj taq k’ayewal ri xkikul ri qati’t qamama’ majunnuxim ta ronojelri na’oj k’o  chupam ri Cholq’ij

Ri Cholq’ij o Tzolkin edit

Ri Cholq’ij janila nïm ri na’oj k’o chupam chuqa nab’il jun ka’i’ oxi’ sik’iwuj pa ruwi’. Chupam ri jalajöj Maya’ tinamït majun achiketa k’ayewal ri chin k’o ri na’oj chin ri Cholq’ij.

Ruxe’el chin ri Cholq’ij ruma ri k’aslem, ruma’ ronojel ri k’o pa qate’ Ruwachulew chuqa’ruk’utik richin ri jalajöj taq utzilëj na’oj k’o chiri Winaqi’ nikiya’ rejqalem, ri chin yab’iyin pa jun utzilöj k’aslem, rik’in awach’alal chuqa’ pa atinamit chuqa’ ruchojalil rik’in ri Qate’ Ruwachulew.

Taq nqatzolij rik’in ri qaxe’el, nqab’il ri qati’t qamama’ akuchi öj petenäq wi, richinniqachajij ronojel re na’oj re’, richin  yojniman tzij junan. Ri ramaj richin  rukusaxik ri na’oj richin ri qab’anob’alwakami, poja ri’ ri k’ayewal. To pa qaq’a k’o wi ruma taq xtiqakusaj ri qana’oj ri k’aslem nutum pe ri rik’in ri’ kajulew.

 
maya' cholq'ij