Wp/cak/Jalajoj chikopi´Ajxik´

< Wp‎ | cak
Wp > cak > Jalajoj chikopi´Ajxik´

Jalajöj Chikopi´Ajxik´.

Jalajoj chiköp chupam Qate´ruwach´ulew
Aj xik´chiköp


Ronojel  ri k´o chuwäch ri  Qate´ruwach´ulew, nik´a tzin. Ri  k´üch nub´än jun nimaläj  samaj. Re jun chiköp re´  yeruch´ajch´ojirisaj ri tinamït. Ri winaqi´nikinojij k´ïy mul chi ri k´üch yalan tz´il.Roma xa xe kamnäq taq chikopi´ yerutïj.

Ri rochoch, ri k´üch k´o xab´a akuchi´ chupam re Ixim Ulew. Ri rub´onil, q´eq ri raqän, q´eq  ri rutza´n. Ronojel  ri ruch´akul, q´eq. Ri rupalen, achi´el rupalen, jun äk mama´. Re chiköp re´, yerutïj ronojel  chikopi´e kamnäq.

Ri k´üch

Ri k´üch nub´än jun nimaläj utzil chi ke konojel ri winaqi´ . Yerutïj ri kamnäq taq chikopi´. Chuqa ´ yeruto´ richin man nipe ta  kiyab´il ri winaqi´ chupam ri tinamït. Ri rusok yerub´än  pa taq siwan, chi ruwäch taq  siwan.  Ri k´üch majun nikusäx ta  richin retz´ab´al jay.

Ri k´üch man nitij ta, man nixub´an ta chuqa ´, man nib´ixan ta.

Ri Ch´ïp Ch´ïp

Ri ch´ïp ch´ïp  re jun ti ajxik´  re ti  ko´öl ok. Yalan yeqa chi kiwäch  ri taq ak´wala´ roma e jeb´ël ok. Yalan  ch´ïp ch´ïp e k´o pa taq juyu´. Rik´in  jub´a ek´o pa meq´en ruwach´ulew. Ronojel ri rij nel el pa rujolom k´a  chi ruxe´ ri rujey  q´än rub´oni.

Re ti chiköp  re  yerutïj taq üs, taq xanän, chuqa amolo´. Ri rusok  nub´än rik´in taq koköj  ruk´amal kinäq´. Nrokisaj  chuqa ri k´ïm, k´a ri´nuya´ri taq b´oj rusumal rija´ chupan. Ri rub´ix  ch´ïp, ch´ïp, ch´ïp nicha´, toq nib´ixan. Roma ri´ keri´ rub´i  ri xti chiköp. Re ch´ïp ch´ïp man nik´ase´ pa jay. Ri ruti´ojil  nitïj.

Ri K´uruchich:

Ri ajxik´chiköp rub´i´ k´uruchich, petenäq  ri rub´i´ chi rij ri rub´ix nub´än.  Nub´än rusok pa kijomital ri che´. Pa rupam taq che´ niwär wi,  chuqa´ chi ri´  yeruk´iytisaj wi ri ral. Ri rub´onil säq ruwa ruk´u´x k´a  chi ruxe´ ri rujey,  ronojel ri rij q´eq. E k´o taq ruxik´ säq. Ri pa rujolon k´o jun setesïk ti käq.

Ri k´uruchich, ru tza´n nïm jutz´ujik chuqa´ yalan kow. Rik´in ri rutza´n nitikïr nuwop ri che´. Ri kuruchich yerutïj chikopi´, ri yek´oje´chirij  ri che´. Yerutïj chikopi´, ri yekóje´ chi rij ri che n´. Toq nuwöp jun che´, nub´än  jun xti jul chi ri  nuq´asaj ri rusok.

Ri rub´ix ri kuruchich ke re´ nib´ixan ¨kuruchich, kuruchich, kuruchich¨. Roma kan ke´ri rub´i x k´ojekan. Ri ru ti´ojil nitij cha´. Yalan timita´ok ri ruch´akul. Majun kantan nuq´eb´a´ ri ni k´oje pa jay. Töq nixik´an nijote´nixule´nub´än taq  nib´e pa kaq´ ïq´.

Ri ch´ök

Ri ch´ök , re chikop re  xab´a kuchi´ k´o wi. K´o pa juyu´, pa tinamït, pa tew, pa meq´en. Nrokisaj xab´a  chike q´ayïs richin nub´än ri rusok. Ri rusok nub´än pa kiwi´ che´, pa kiwi´jay. Ri ch´ök man ni  b´ixanta, choj ni xub´an. Rije´nikitïj ixïm, jüt, ch´aqa´ chik mololen. K´o winäq nikitïj ru ti´ojil ri ch´ök.

Ri k´ël: ri achi´a´ tikonela´ man jun b´ey yesamäj junam  kik´in ri taq  k´ël. Roma ri achi´a´nikitïk ri awän, loman ri k´ël nikitïj ruwäch ri äj. Ri k´el  majun b´ey nib´yaj ruyon. Jantape´nib´yay  kik´in jun q´ataj  kachb´il. ri k´ël e k´o xab´a´ kuchi´. Rije´ronojel juna´yeb´yaj  chi rukanuxik kiway.

Ru b´onil ri k´ël, räx  ronojel ri rij. Wokowïk rutza´n ri k´ël. Ri ruwi ´raqän yalan e nima´q chuqa´ k´o  kuchuq´a´. Ri ruway,  ja ri äj. Janila niqachuwäch, nutïj  ri alaj ixïm. Ru b´ix  ke re´: k´ël , k´ël, k´ël, nicha´. Ruti´yojil  nikitïj ri winaqi´.

Konojel ri k´el nikiya´ ri kisok pa taq jül. Yek´oje´ chi ruwäch ri siwan, chuqa´chiri´ yewär jantape´. Jalajoj ki juna´ri  winaqi´ri ye etaman kiwäch. Jantape´ yek ´oje´pa molaj. Yalan k´ayew ye achop ri alaji´. Roma ri  jujun ok ri ye ok retzab´al jay.

Ri Al 

Re chiköp re´yalan ruq´ij  chi kiwäch   ri qati´t qamama´. Rupalem ri al  achi´el jun kite´äk, ri ruxik´ chuqa´ri rujey nïm. Ri tikonela´yalan yematyoxin  toq yeq´a´x ri al. Nikiya´ retal chi  xtoqa ri jöb´ ri  juna´ri´. Chuqa roma  xtik´ase´ri awän.

K´aqo´j rij ri al.

Pa Ixim Ulew ek´o jalajoj taq chiköp yexik´an .

[1]https://es.wikipedia.org/wiki/Flor