Wp/cak/Jalajöj taq na´oj kichin qate´ qatata´

< Wp‎ | cak
Wp > cak > Jalajöj taq na´oj kichin qate´ qatata´

Ri si´. edit

Nub´ij nute´chi toq jun ixöq nroyob´e´j o man nryob´ej  ta  jun ak´wal,   toq nuk´än ru si´ chuxe´ ru xot tikirel  nupab´a´  kan rusi´, po nuya´ rutza´n ri xk´at yan pa ulew man ütz ta nuyakan ru tza´n  pa jotöl nixta tzalan ruma toq naläx ri ak´wal yalan k´ayew nub´än  ruma ütz naya´ rutzan pa ulew chin ke ri´ toq nalex jun k´wal ru jolom ütz rub´anun.

Ri Läq. edit

Nub´ij jun nana chi toq nachäj a läq tikirel ütz, ütz nach´äj, chuqa´  man ütz ta naya´ kan b´ojo´ o juläy taq Läq pa ch´ajb´äl läq ruma toq nik´oje´ jun ak´wal man ch´ojch´oj ta ruch´akul chuqa ru paläj yalan k´o taq (manchas oscura y lunares grandes).

Ri kolo´. edit

Toq jun Ixöq royo´en jun ak´wal man ütz ta nink´o pa ruwi´ jun kolo´ roma toq nalex ri (cordón Umbilical nujitz ri´ pa ruqul ri ak´wal. Roma toq jun ixoq royob´en jun ak´wal yalan k´atzinel nuchajij ütz, ütz ruwi´ ruma jun chik winäq ruk´amun pe pa ruwach´ulew.

K´ulub´ik. edit

Toq  ri winaqi´ yek´ule nub´ij jun tata chi k´atzinel ye k´ule pa setel ik´  ruma wi nik´oje´ jun ak´wal yalan ütz  ru k´aslem, po toq nik´oje jun ak´wal pa ruya´ ik´ nik´oje´ k´ij k´ayew pa ruk´aslem ruma niyawäj qa chuqa majun ki´ ta ruk´aslem ruma ri ojer qati´t qamama´ janila kina´oj pa ruwi re ch´ob´onïk re janila yoj ruto´ pa juna´ re richin man k´ayew ta niqak´owisaj.

Ri tiko´n. edit

Chuqa k´o jun chik pixa´ toq ri achi´a yeb´e´ pa juyu´ tikirel niki tzet ri qate´ ik´ ruma ri taq tiko´n  ütz ye´aläx man kan  ta  yawäj qa  man yekäm ta, chuqa janila ki  k´aslem chuqa janila ruchoq´a toq k´o k´ayewal achiel ri k´iy job´ chuqa surkun.

Sipanïk. edit

Chuqa nub´ij jun tata chi toq yab´etik´on  tikirel nab´än jun a sipanik  ruma´ ri qate´ ruwach´ulew  ronojel nusipaj chiqe, k´a ri roj ri xe jun b´ey yoj sipan chire, k´iy winaqi´ toq nikib´än jun kisipanïk pa juyu´ nikik´waj jun mama´ äk´, chuqa  pom, chaj, b´olisaqil, käq kotz´ij, chuqa ruwach´ulew´ richin naya´pa ruwi´ ri ak´uchi yetiko´n ri winaqi´, k´iy winaqi´nikib´än re´ jun sipanïk re  ruma nikiya´ rejqalem qate´  ruwach´ulew.

Alaxïk  jun ak´wal. edit

Jun nana xutz´et jun k´ayewal rik´in jun ixoq toq nroyob´ej jun ak´wal, nub´ij chi ri iyom xub´ij chire ri ixoq chi tu k´ama pa rachoch ronojel ri etz´ab´äl man e ütz ta ki paläj  o ri kib´anikil po ri ixöq xuab´ij chi b´ama manäq, ruma rija janila ütz chuqa ye rajo´ ri taq ez´ab´äl y majun xuya rejqalem ri ruch´ab´äl ri iyom, k´ari´  xik´o ri ik´ toq xoqa ri q´ij richin ri alaxik janila k´ayew xik´o ruma ka´i´tan ne´y xe toqa, ri nab´ey xpe jun xtän, po majun ütz ta ru ch´akul achiel jun (oso) k´a ri ri iyom xch´on chire ri ralte´ ri ixoq chi tuk´waj pa(centro de salud) k´a ri´ ri aq´omanela nikitz´et achike nikib´án chire ri k´wal po ri iyom xub´ij pajunb´ey chi b´ama majun xtikitzolij ta ri ne´y, ke ri´xub´än toq xalex ri junch ak´wal matyöx chi re ri Ajaw ütz ri ak´wal po wakimin majun kan ta ntzun ta roma ri k´ayewal xkik´owisaj, ruma jantape tiqaya´ rejqalem ri pixa´ nikiya´ qatit qamama´.

Ri tzyäq. edit

Nub´ij nute´ chi man tikirel ta naya atzyäq pa ruwi´ rutzyäq jun achin xaman ütz ta ruma naqasaj ruq´ij.

Nub´ij chuqa jun nana chi man ütz ta natorij näj ru tzyäq jun ne´y ruma toq nik´ule näj, äj nib´e.

Chuqa yalan tik´atzin naqas´aj ri a tzyäq toq niqa pe ri toq´a´ruma pa q´eq+-un e k´o Itzel taq uchuq´ab´il ri nikik´waj ri awuchuq´a´.

 
ixöq.

Re jun samaj re janila nuya´ etamanïk chupan ri qak´aslem ruma e k´o jalajöj taq pixab´ richin niqak´waj jun utzuläj k´aslem, nqetamaj chuqa chi janila´ qamestan ri qate´qatata´, chuqa´riqati´t qamama´ ri qate´ ruwachulew janila nisik´in ruma nrajo nqato´richin man nik´is ta. edit