Wp/cak/Jachoy ri Atitlan choy

< Wp‎ | cak
Wp > cak > Jachoy ri Atitlan choy

Jachoy ri Atitlan choy


Toq xecha’ k’a: “qojik’o chupam re choy”, xa k’a ajilam xik’o, xkixib’ij ki’ konojel toq xkitük rupam re choy, chi ri’ xetzaqo wi ki’ Pa Pati’, Payan choköl rub’i’; ketab’al kinawal; chi la’ xe’el wi B’eleje’ Tülul, ja ri pa Chi Tulül. Toq xtikir k’a rik’owik pa choy, konojel ajlab’al, xa wi xanb’ey chïk xb’e ri Q’aq’awitz. Jun k’a rana’ Chetejaw rub’i’ xk’oje’ kan, xetzaqo wi ki’, ja ri’ Tzam K’ab’owil Ab’äj rub’i’ wakami. Toq xb’e k’a ri Q’aq’awitz, qitzij tixib’in toq xb’e pa ya’, Sutz’ukumätz xujalib’ej.


Kani k’a xq’equmär ruwi’ ya’ kani xpa’e’ kaq’ïq’, kaqsutküm chuwi’ ya’, xuk’ïs k’a rutukik rupam choy. K’o xrajo’ xuqasaj ta ruq’ij tz’utujile’, xrajo’ xutz’ët k’a ronojel wuq amaq’, toq xel k’a apon chi ya’, e k’o wi xcha’, k’a chi re xeb’oso aj tz’ikinajayi’. “Mi an xqatük rupam qachoy qapalow at qanimal, juk’am achoy, juk’am k’a aq’usuq’um, awoqoq, atap, akar tux” –xuche’ëx. Xuk’ulub’a’ k’a: ütz an at nuchaq’, ch’aqap achoy, ch’aqap k’a aq’usq’um, awoqoq’, atap, akar, ch’aqap k’a ach’upüp, araxaj tux. Xa xe re’ xaq’ab’a winäq, k’o tikamisan chupam chachux’ –xcha’ aj Tzíkinajay chi re. Xepe chïk, xepaxin chïk ki’, xa wi xtzolij chïk pe, xraj ik’o ruk’ama’ rana’. Mani chïk k’a xk’amon ruma nik’aj Ko’on, mani chïk rana’ xel pe, mani chïk tuna’; xchab’äx cha wi wana’, “¿naq xk’amo? Qitzij tib’enukanoj, tiwïl na”.


Xcha’ xb’e lab’al chïk ruk’u’x. Xewiqon, qitzij txib’in toq xb’ekanöy rana’, kani k’a xuxib’ij ri’ amaq’ tz’utujile’. Xcha’ k’a xapon: “¿naq xk’amo pe wana’? xa chi k’ululab’al chïk nuk’u’x” –xcha’ chi re amaq’ Tz’utujile’, ko’oni Tz’ununa’. Kani k’a ja xcha’o ri aj Tz’ikinajay chi richin: at Ajaw, at nuchaq’ nunimal, xa wawe’ tub’an wi awana’, xqajäch qachoy: juk’a’m achoy, juk’a’m k’a nuchoy tux’ –xcha’. Je poqöm xeruna’ ri rajlab’al, xa cha xelaj ri aj Tz’ikinajay, xcha’ chïk k’a ri qamama’ Q’aq’awitz: “¿naq ruma tikik’am pe wana’?, ütz k’a xtik’oje’ kan ruk’in nik’aj Ko’on. Xa xtinwak’axaj atzij at nuchaq’, kiruch’äk pe ri nik’aj Ko’on, k’o ta xtinub’än chi re” –xcha’ chïk xa aj Tz’ikinajayi’. Ke re’ k’a rujachik choy ri’ –kecha’ qamama’, ke re’ na wi pe qachaq’ qanimal wi qi ri’ ruk’in Tz’utujile’. K’o chïk k’a maki xtiqokesaj –xe’ik’o wi, xemejo wi e nab’ey qatata’ qamama’ ri Q’aq’awitz Saqtekaw, k’a chi q’equ’m, k’a chi aq’a’ toq, toq xkib’än re’, maja’ toq tisaqër –kecha’. Xa k’a ja la’ chïk ma tisaqër chi ri’. Xe’apon chïk k’a chuwi’ juyu’ Puluch’ich’, chi ri k’a xetaq wi el.


Ja k’a toq xepe Chi Awar wawe’ (fundación de Iximche) Ja chi oxlajuj Iq’ xtole’ kan tinamit Chi Awar, toq xeb’oqotäj pe qamama’ Chi Awar, Tz’upitiq’aj. Ja k’a chi Oxlajuj Iq’ xul xek’atb’aya’ ki’. Jun Aqb’al k’a xuxlan winäq xek’atb’aya’ ki’. Ja k’a chi ka’i’ K’at xlaq’ab’ëx tinamït Iximche’, chuwi’ Ratz’am Ut. K’a pa k’elaj tok k’a ri pa tinamït chi Iximche’, toq xkilaq’ab’ej qamama’ Jun Toj, Wuqu’ B’atz’, Chuluk, Xitamal kej, je’ kaji’ Ajawa’ je rajawal Kaqchikel winäq. Kani k’a xtz´apitäj, xchapo ri lab’al ruk’in K’eche’ winäq, kani na wi pe xb’an tz’alam, k’oxtun kuma qamama’.


Kani k’a xkikot amaq’ ronojel, toq xlaq’ab’ëx tinamït, ja rumal ri qitzij e q’aq’aläj achi, Ajaw, Jun Toj, Wuqu’ B’atz’, xa e qi xeb’ano lab’al ruq’in Ajaw K’iqab’. Ke re’ xkikot wi ajlab’al, wuq amaq’ ri’. Mani chïk k’a xruche’ej K’eche’ winäq. Kani xuk’am rukowil ronojel amaq’ kani k’a xul rusamajel wuq amaq’ ruk’in ajpop Sotz’il, ajpop Xajil, xcha’ ronojel ajlab’al: “Utz xpe, nuchaq’ nunimal Chi Awar, ko chi richin Ajpostz’il, Ajpoxajil. Qitzij ütz xul chi ri’ chi Iximche’; xa ruyon achi chuk’u’x, Chi Kaweq, chi K’eche’ Winäq, xa ruyon q’aq’al chuk’u’x, ma xtub’än chi na wi k’a lab’al ruyon chi K’eche’ winäq”, -xcha’ rutzij ronojel wuq amaq’ toq xul kukín Ajawa’. Kani xximo ri rutzij ronojel ajlabál wuq amaq’, toq xlaq’ab’ëx tinamït chi Iximche´. Xa xuyonij chïk kan k’eche winäq, mani chïk xrachk’ulchi’ij. Ke re’ toq xkilaq’ab’ej tinamït chi Iximche’ qamama’ ri’ ¡ix nuk’ajol!


Traducción y transcripción Simon Otzoy

adaptada y revisada por Martín Chacach y Narciso Cojtí

primera edición 1999

Comisión Interuniversitaria Guatemalteca de Conmemoración del Quinto Centenario del Descubrimiento de America Guatemala