Wp/arn/Kujiñ

< Wp‎ | arn
Wp > arn > Kujiñ

Kujiñ ta fijke mogelekan cemkvn. Epe kom kujiñ kisunegvmuwkey. Fey ñi kalvl ñi ñom niekey kagerkelu az, ñi heyeael, ñi iyael, ñi zuguael mew.

Fijke kujiñ

Ti hemvl edit

Konvmpagekefilu kujiñ, feyci hemvl mew nvxamyekey:

  • Kom pu kujiñ mogelekelu, cegenolu
  • Kom pu kujiñ mogelekelu, ce egu
  • Moyokeci kujiñ mvten
  • Cel kujiñ, ruka ñi kujiñ pu ce niekelu

Ñi tuwvn edit

Piam 610 mijon xipantu rupay ñi tuwparkeel mapu mew ti wvne kujiñ, ka 542 mijon xipantu rupay ñi kagekonkvlewen ñi fijke az mew.

Ñi xokiñkvnuel edit

Fey ñi zoy kvme gvnezuam mew, pu kujiñ ta xokiñ xawkvnukey, fey ñi az mew. Paskual Koña ñi cijka mu, konvmpagerkey tici xokiñ:

  • Kujiñ: pu moyokeci kujiñ, awkagelu kam cel kujiñgelu
  • Vñvm: nielu mvpv ka picun
  • Isike: feyci picike kujiñ, re isikegelu ka vñuma pigelu, kom feyci jajin kafey
  • Bafkeh kufvj: fijke kujiñ mogelekelu bafkeh mew
  • Filu ka fijkuñ: pu filu, fijkuñ ka peyu
  • Pakarwa ka bafaxa: ko mew jeqkey, xemlu mapu mew ka mogekey
  • Cajwa: weyelkiawkey bafkeh kam bewfv mew
  • Jojomuzu: wigezvwlu wente pvji elkey ñi vbwi cew ñi miyawmum egvn
  • Piru: kiñeke xokiñ miñce tuwe mogekey, kakelu ka kujiñ ñi kvjce mew mvlekey
  • Poñpoñ: mogekey bafkeh mew, wesa kacu ñi az reke

Kiñe wenxu pigelu Karvl Fon Linne xawkvnufi faci xokiñ: vermes (piru), insecta (isike), pisces (cajwa), amphibia (pakarwa), aves (vñvm) ka mammalia (moyokeci kujiñ).

Fewla ti kujiñ xawkvnukey zoy cvñwazukvleci xokiñ mew.