Wp/mos/Yamsem

< Wp‎ | mos
Wp > mos > Yamsem

Yĩngr yaa bũmb sẽn tar pãng sẽn yɩɩd fãa, a yaa ne sodium klorɩd (NaCl), sẽn yaa bũmb sẽn tar pãngã. Ko-kãsengã koom pʋgẽ, kʋɩl beeme wʋsgo. Ko-kãsengã pʋgẽ, ko-kãsengã koom sẽn yaa kʋɩl-sʋk a yembr pʋgẽ, yaa bũmb sẽn yaa kʋɩl-sʋk gram 35 bala.

table salt
ingredient, mixture
Subclass offood ingredient, spice, food preservative Tekre
Manifestation ofsaltiness Tekre
Unicode character🧂 Tekre

Bãng-y tɩ yamsem yaa bũmb sẽn tar yõod wʋsg vɩɩmã pʋgẽ. Laam yaa rɩɩb sẽn yaa kʋdemd la bũmb ning sẽn be zĩig fãa wã, la b miime t'a paasda rɩɩbã yũubu, baa rɩɩb sẽn pa noom nebã.[1] Yĩngr la yĩngr la yĩngr me yaa bũmb sẽn zĩnd pĩnd wẽndẽ n kɩt tɩ rɩɩbã ra sãam ye.

Sẽn deng a Zezi rogmã, yʋʋmd 6000 sẽn deng a Zeezi rogmã, neb n da be Rom sẽn yaa Rom soolmã pʋgẽ n wiisd ko-kãsems koom n na n yiisd kʋɩlse. Pĩnd wẽndẽ Hebrew rãmbã, Greek rãmbã, Rome dãmbã, Byzantine rãmbã, Hittite rãmbã, Egypt nebã, la Ẽnd nebã me ra nanda kʋɩlem. B ra rɩkda koom kogend n pɩʋʋg Mediterane mogrã, n pɩʋʋg soay b sẽn maan tɩ b rɩkd kʋɩl-tɩrgã, la b rɩkd yʋgemd n pɩʋʋg Sahara. B sẽn pa tar kʋɩl-tɩrgã la b sẽn dat tɩ nebã fãa paam-a wã kɩtame tɩ tẽns wʋsg zabd ne taab n dat n paam-a, tɩ b tõe n dɩk-a n yao yaood yaoodo. B tũnugda ne kʋɩl-tɩrlem n maand tũudmã tʋʋm-noy a taaba, la a tara yõodo.[2]

Tuumde edit

B maanda kʋɩl-tɩrlem ne kʋɩl-tɩrlem, la ne kʋɩl-tɩrlem ne kʋɩl-tɩrlem sẽn yaa koom sẽn tar ko-kãsems wʋsgo. B sẽn tũnugd ne kʋɩl-tɩrg n yɩɩd fãa yaa wa b sẽn tũnugd ne kʋɩl-tɩrg n maand teed a taaba. B tũnugda ne-a n naan soda soda la klor; b leb n tũnugda ne-a n naan polivinyl kloride, plastik, sɛb pulp la teed a taab wʋsgo. Dũniyã gill zugu, b sẽn yiisd kʋɩl-tɩrlem sẽn kolg tone milyõ a tãab yʋʋmd fãa wã, yaa a babs-bil bal la nebã rɩta. Bũmb a taab me la b tõe n maan n sõng tɩ koomã yɩ sõma, tɩ soayã lebg bãase, la tɩ koodã yɩ sõma. B koosda kʋɩl-tɩrlem sẽn yaa wa ko-kãsems kʋɩl-tɩrlem la rɩɩb kʋɩl-tɩrlem sẽn nong n tar kʋɩl-tɩrlem sẽn zabd ne kʋɩl-tɩrlem la b tõe n ning-a-la yaood n da wa paam-a ye. Sẽn paase, b sã n dɩt-a, b tõe n dɩ-a lame.[3]

Sodium yaa rɩɩb sẽn yaa tɩlae ninsaal laafɩ wã yĩnga, a sẽn yaa elektoliite la osmotik sẽn yaa rãamdã yĩnga.[4] Yɩl n paam yɩɩb sẽn yaa wʋsg tõe n kɩtame tɩ y paam sũ-sãang bãase. Wala makre, y sã n tar zɩɩm wʋsgo, tõe n waa ne bãase. B zãmsa bãaga yõodo. Rẽ n so tɩ dũniyã laafɩ wã sigls wʋsg la bãngdb sẽn be tẽns nins sẽn bɩ wã sagend nebã tɩ b bas rɩɩb sẽn tar yũ-noog n dɩ. Tẽnga laafɩ wã siglgã sagenda kom-bɩɩsã tɩ b rɩ natɛɛr sẽn pa ta mg 2000 daar fãa.[5]

Sebtiisi edit

  1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK50958/
  2. https://www.health.gov/dietaryguidelines/2015-scientific-report/PDFs/Scientific-Report-of-the-2015-Dietary-Guidelines-Advisory-Committee.pdf
  3. http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=18311
  4. https://www.cdc.gov/salt/
  5. http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/050622